Škrape, masline i glagoljaši – hrvatski otočni brendovi

Hrvatski otočni proizvod je prepoznatljiv brend, svi znaju što znači. Gosti i posjetitelji uvijek traže potvrdu izvornosti, a ta oznaka je upravo to - potvrda izvornog i kvalitetnog proizvoda, kaže voditeljica Klastera Julija Radović Longin

u 8:51 Zadnja izmjena: 01.08.2018 u 8:53
119
Klaster Hrvatski otočni proizvod
Tkon: Sajam otočnih proizvoda (fotografija: TZ Tkona)

Udruga poslovni klaster Hrvatski otočni proizvod osnovana je u listopadu 2014. s ciljem da potiče razvoj otočne proizvodnje i udruživanje proizvođača koji imaju oznaku Hrvatski otočni proizvod. To je oznaka za kvalitetu, izvornost i otočno porijeklo proizvoda koju svake godine dodjeljuje Ministarstvo regionalnog razvoja. Trenutno u Hrvatskoj ima 280 proizvoda s tom oznakom s različitih otoka.

Uglavnom je riječ o prehrambenim i kozmetičkim proizvodima na bazi smokve, masline, dalmatinskog bilja i trava, ali među nositeljima oznake su i suveniri te nematerijalna dobra poput glagoljaškog pučkog crkvenog pjevanja koje izvode Pučki pivači crkve sv. Tome Apostola iz Tkona.

“Hrvatski otočni proizvod je prepoznatljiv brend, svi znaju što znači. Gosti i posjetitelji uvijek traže potvrdu izvornosti, a ta oznaka je upravo to – potvrda izvornog i kvalitetnog proizvoda. Dobivanje oznake puno znači proizvođačima, otvara im tržište i druge kanale prodaje. Vjerujem da projekt ima lijepu budućnost”, kaže nam Julija Radović Longin koja je vođenje Udruge preuzela početkom godine.

Klaster ima šezdesetak članova s 18 otoka i poluotoka Pelješca (koji također pripada u  “otočnu regiju“). Najviše članova je s otoka Pašmana pa zato i ne treba čuditi da je u prosincu prošle godine Upravni odbor donio odluku da se sjedište Klastera preseli u Tkon, odnosno na Pašman.

Sama općina Tkon ima 33 dobitnika oznake Hrvatski otočni proizvod, a otok Pašman ukupno pedesetak. Ove godine Zadarsko-kninska županija dobila je 19 novih oznaka. Sve to ukazuje da Županija i lokalne vlasti na Pašmanu snažno podupiru projekt.

“Sjedište klastera Hrvatski otočni proizvod za cijeli Jadran će biti u novoj zgradi Škraping centra u Tkonu. U gradnju centra je uloženo 1,6 milijuna kuna, a polovicu iznosa osiguralo je Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU. Prostor će biti izložbeno-prodajnog karaktera. Na katu će biti otvoren muzej škrapinga, a u prizemlju će nositelji oznake Hrvatski otočni proizvod predstavljati i prodavati svoje proizvode“, tumači nam voditeljica Klastera.

Škraping je pašmanski brend koji također nosi oznaku Hrvatski otočni proizvod kao nematerijalno dobro, a s njime je, u stvari, počela priča o razvoju otoka Pašmana, kaže Julija Radović Longin.

Sajam otočnih proizvoda

Potvrđuje to i načelnik općine Tkon Goran Mušćet: “Ovdje nemamo tvornica, imamo samo prirodu i kulturnu baštinu. Kada to povežete, dobijete samo jedan put – održivi razvoj. Malo nas je, svega 763 stanovnika, pa nastojimo biti pametna i zelena općina. Kroz manifestacije i aktivnosti potičmo mlade da ostanu na otoku. Tako smo i od škrape stvorili brend – škraping, međunarodnu utrku koja nadilazi Hrvatsku i koja na otok u ožujku dovede dvije tisuće ljudi. A škraping nije škraping bez najvećeg sajma otočnih proizvoda na Jadranu“.

Među redovitim sudionicma sajma je OPG Marin Zalović iz Tkona. Obitelj je tradicionalno orijentirana na maslinarstvo. “Uz masline imamo i nešto smokava pa sam počela raditi džemove s raznim dodacima”, tumači Vesna Zalović. “Kombinirala sam, spajala smokvu i šljivu s lavandom ili ružmarinom, s origanom, majčinom dušicom, Onda sam probala kombincije s našim autohtonim biljkama poput planike i ploda magunje Tako je nastala marmelada od magunje.”

U svom portfelju ima nekoliko proizvoda s oznakom Hrvatski otočni proizvod, a posljednji u nizu je keks Maslinko. Proizvode prodaje uglavnom na kućnom pragu i na sajmovima. “Puno nam znači to što nam Klaster organizira sajmove i putovanja. Daleko je lakše tako raditi“, ističe Vesna Zalović.

Na sajmu koji se tradicionalno održava uz utrku sudjeluje pedesetak izlagača sa svih hrvatskih otoka. Klaster organizira i veliki Uskršnji sajam otočnih proizvoda u Zagrebu.

Uz jačanje konkurentnosti i umrežavanje zadatak udruge je i lobiranje na nacionalnoj u europskoj razini za projekt Hrvatski otočni proizvod. To uključuje animiranje institucija, prije svega jedinica lokalne uprave i samouprave, da financijski podupru otočne proizvođače podmirivanjem putnih troškova, troškova iznajmljivanja štanda i drugih troškova prilikom sudjelovanje na sajmovima.

Općina Tkon, na primjer, navodi Julija Radović Longin, već niz godina proizvođačima sa svog područja financira analize potrebne za dobivanje oznake Hrvatski otočni proizvod, a Turistička zajednica Tkona ljeti svakog četvrtka organizira Sajam otočnih proizvoda na kojem članovi klastera predstavljaju i prodaju svoje proizvode.

Podrška lokalne zajednice

“Podrška institucija i lokalne zajednice – općina, gradova, županija, turističkih zajednica – je potrebna i mi pokušavamo to naglasiti kroz aktivnosti klastera. Radimo na tome da primjer Tkona preslikamo na sve otoke, da to profunkcionira u Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Pokušavamo ljudima osigurati maksimalnu podršku institucija“, dodaje Julijana Radović Longin.

Priča se, kaže, polako razvija, pokrenuli su se i manji otoci. “Ove godine imamo dva nova dobitnika oznake s otoka Iža, uključili su se Silba i Dugi otok. Polako se i gradovi i općine uključuju u financiranje.”

Grad Zadar, u čijem su sastavu otoci Silba, Molat i Ist, sufinancira analize i odlaske na sajmove. Osim toga, Grad će biti pokrovitelj sajma otočnih proizvoda koji će se 24. kolovoza po prvi put održati na zadarskoj rivi.

A Zadarsko-kninska županija s Klasterom i Tržnicom grada Zadra osniva tržnicu hrvatskih otočnih proizvoda u centru Zadra. “Županija će s oko 70 tisuća kuna financirati nabavu desetak tipiziranih štandova koji će imati oznaku Hrvatski otočni proizvod, vitrina i frižidera. Proizvođači će tu moći prodavati svoje proizvode uz simboličnu najamninu za štandove”, najavljuje voditeljica klastera Julija Radović Longin, ističući zadovoljstvo da su i grad i županija prepoznali značenje projekta.

“To pokušavamo preslikati na druge sredine. Održali smo sastanke u drugim županijama i imali smo jako dobar odziv u Primorsko-goranskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Obećali su da će se uključiti u projekt. Grad Korčula organizirao je ovog ljeta prvi sajam hrvatskih otočnih proizvoda, sredinom kolovoza imamo sajam na Žirju…”, nabraja dosadašnje rezultate naša sugovornica.

Dodaje kako Klaster razmišlja i o otvaranju podružnica za područje Dubrovačko-neretvanske županije i Šibensko-kninske županije. To bi, tumači, olakšalo organizaciju rada i komunikaciju s proizvođačima.

Sam Klaster također se prijavljuje na natječaje za dodjelu bespovratnih potpora, za sudjelovanje na sajmovima i onda tim sredstvima sufinancira članove.

Problemi s otvaranjem trgovine

U planu je i osnivanje trgovine u kojoj bi se prodavali klastera. Prva trgovina trebala bi biti u Vlaškoj ulici u Zagrebu. Riječ je o prostoru u državnom vlasništvu koji je namijenjen za trgovinu hrvatskim otočkim proizvodima. Ministarstvo regionalnog razvoja raspisalo je natječaj za zakup prostora, ali nitko se nije javio.

“Nismo sretni zbog takvog ishoda. Jedan od ciljeva Klastera jest da se otvaraju trgovine po cijeloj Hrvatskoj, na Jadranu, u luksuznim hotelima i na aerodromima, da se umrežimo kako bi se pokrenula proizvodnja i prodaja proizvoda. No, Klaster je neprofitna udruga i ne može upravljati trgovinom. Jedna mogućnost je da osnujemo svoju tvrtku koja bi se javila na natječaj i preuzela trgovinu“, pojašnjava Julija Radović Longin.

“Lani nam je ponuđen prostor za prodavaonicu u Zračnoj luci Zadar, ali imali smo isti problem. Tko će se javiti na natječaj i voditi trgovinu? To je još uvijek vruće pitanje, pogotovo za veće proizvođače kojima je u interesu da se probiju na police trgovina. Mali proizvođači zadovoljavaju se prodajom na sajmovima i kućnom pragu.”

Jedini trgovački lanac koji ima police s hrvatskim otočnim proizvodima u svojim trgovinama za sada je Tommy, koji je sam inicirao suradnju. “Bilo bi dobro kada bi i ostali trgovački lanci to prepoznali i počeli surađivati s nama“, nada se naša sugovornica.

Regulatorna ograničenja prepreka su i za otvaranje zajedničke web trgovine na razini Klastera. Ništa bez trgovačkog društva. “Mi kao kaster možemo samo poticati takve aktivnosti i umrežavanje”, zaključuje Radović Longin no dodaje kako vjeruje da će Klaster ipak ubrzo osnovati svoju tvrtku.

“O tome smo već raspravljali. U rujnu imamo reizbor upravnih tijela klastera pa ćemo vidjeti hoće li nova uprava imati snage i hrabrosti da pokrene osnivanje trgovačkog društva koje bi pokrenulo cijelu priču. Očekujemo promjenu u tom smislu.”

Osnivanje vlastitog trgovačkog društva za Klaster bilo bolje rješenje od onoga da trgovinom upravlja treća strana, smatra naša sugovornica. “Tako bismo imali nadzor nad trgovinom i vjerujem da bi ona bila efikasnija kada bi ju vodila naša tvrtka. Ali tržište je otvoreno i svatko se može javiti na natječaj. U svakom slučaju, pokretanje trgovine bilo bi jako dobro za članove klastera“, zaključuje Julija Radović Longin.