“Naše zdravlje ovisi o onome što jedemo, a svi zaslužujemo zdravu hranu“, kaže Marko Vinceković i dodaje: “Cilj našeg projekta bio je napraviti proizvod koji bi pri uzgoju biljaka smanjio upotrebu umjetnih gnojiva, insekticida i pesticida kako bismo dobili zdraviju hranu”.
Njegov tim, naime, pripravlja pametne mikro kapsule za zaštitu i prihranu bilja. “Kao što postoji pametna kapsula za čovjeka, tako postoji i pametna mikro kapsula za velike i zdrave biljke”, pojašnjava.
“Napravili smo agroekološki pripravak u kojem se ne koriste organski spojevi štetni za ljudsko zdravlje. Uspjeli smo spojiti biološki i kemijski reagens tako da istodobno biljku štitimo i dajemo joj odgovarajuće sastojke potrebne za razvoj i rast, tako da na kraju dobivamo zdraviju i kvalitetniju hranu”, tumači Marko, inače izvanredni profesor i predstojnik Zavoda za kemiju Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Istraživanjima vezanim uz primjenu kemije u agronomiji bavi se već šesnaest godina. Doktorirao je na PMF-u 2009. godine, a postdoktorsku specijalizaciju u Laboratoriju za kompleksne fluide na Autonomnom sveučilištu u Mexicu. Za predstojnika Zavoda za kemiju izabran je 2015. godine, a za izvanrednog profesora 2016. godine.
Sama ideja o projektu rodila se 2014. iz razgovora s kolegama, a prije tri godine (2015.) Hrvatska zaklada za znanost odobrila je znanstveno-istraživački projekt u kojem je Marko sa svojim timom radio na pripremi novih biopolimernih mikro kapsula s kontroliranim otpuštanjem bioaktivnih tvari za zaštitu i prihranu bilja. Razvili su pripravak – kako Marko stručno kaže, agroformulaciju mikro kapsula – koji su primijenili na odabrane kulture – rajčicu, zelenu salatu i vinovu lozu.
“Kad smo počeli raditi na projektu, nadali smo se najboljem, iako, naravno, nismo bili sigurni kakve ćemo rezultate postići. Ja sam uvijek sumnjičav i često i sam sebe propitujem hoću li eksperimentom uspjeti potvrditi hipotezu koju sam postavio. Bojao sam se da ćemo se u slučaju neuspjeha morati opravdavati za to što smo uzeli novac za neuspjeli projekt. No, ostvareni rezultati su bili izuzetno dobri. Prinos i broj plodova povećan je za oko 30 posto, što je zaista dobar rezultat”, prisjeća se Marko Vinceković.
Mikro kapsule se mogu primijeniti u tlu, ali i folijarno (na listu) tako da se postiže potpuna zaštita i prihrana biljka.
Marko ističe kako tim koji je radio na projektu interdisciplinaran: na njemu su radili kemičari, agronomi i biotehnolozi. To je, kaže, jedini način koji na kraju može rezultirati dobrim proizvodom. Na projektu su sudjelovala tri zavoda Agronomskog fakulteta, za kemiju, za povrćarstvo i za fitopatologiju. U radu su pomagali i studenti, pogotovo prilikom primjene formulacija tijekom sadnje. Polučeni rezultat je pilot proizvod koji se može ponuditi tržištu.
Znanstveno-istraživački projekt je završio 1. rujna ove godine, a recenzenti projekta sugerirali su komercijalizaciju. Prepoznali su inovativan agroekološki pristup u prihrani i zaštiti bilja te zaključili da bi proizvod mogao biti ponuđen ne samo na hrvatskom, nego i na europskom, pa i svjetskom tržištu.
Istraživačko-znanstveni projekt financirala je uglavnom Hrvatska zaklada za znanost. Fakultet je sufinancirao projekt s iznosom od 10.000 kuna. Za realizaciju projekta je odobreno 380 tisuća kuna tijekom tri godine, što je, smatra Vinceković, relativno mali iznos. “Samo instrument za kapsuliranje koji smo kupili koštao je oko 195.000 kuna. No, taj instrument nam je otvorio vrata za daljnja istraživanja.
Sada imamo pilot proizvod i odlučili smo ga komercijalizirati. Mislim da je to nužno kako bismo svi bili na dobitku, ne samo članovi tima, nego i Fakultet kao institucija koja nas je podržala. Da se vidi kako se neke stvari na Sveučilištu pokreću i da ljudi imaju dobre ideje koje se mogu primijeniti na dobrobit svih nas. Te ideje trebaju biti prepoznate od drugih znanstvenika i agencija koje dodjeljuju sredstva za istraživanja.”
Prijave na Moj Zaba Start i Startup Factory
Kako bi financirali komercijalizaciju proizvoda, prijavili su se na dva natječaja za poduzetnike: Moj Zaba Start (tim Bimibi) i Startup Factory (tim Makabi).
“Već samom prijavom na natječaje dobili smo mnogo jer su ljudi doznali za nas. Prepoznali su ideju, stvoreni su neki vrlo važni kontakti koji mi mogu pomoći u daljnjem razvoju. Sam sam počeo učiti o stvarima u tom zakonodavno-poduzetničkom smjeru, o kojim nisam ništa znao. A kako ćemo proći na konačnom izlaganju, kako ćemo se snaći, to ćemo tek vidjeti. Ako ne pokušamo, nećemo ni uspjeti. Ja se uvijek nadam najboljem i vjerujem da možemo pobijediti“, kaže Marko.
>>Agrivi: Digitalni domoroci preuzimaju poljoprivredu
“Zadovoljan sam s dosad postignutim, a ako još osvojimo i kakvu nagradu, tim bolje za nas. Želja nam je da privučemo investitore da nas podrže u našim idejama i istraživanjima. Bez sredstava se ne može napraviti ništa. Za istraživanje je potreban novac. Ljudi ne znaju koliko je skup posao s kojim se bavimo i koliko treba da bismo dobili samo jednu mikrokapsulicu. Osim novaca, u istraživanja treba uložiti stečeno znanje, vrijem, trud, a košta i živaca i neprospavanih noći…“
Bez obzira na ishod ova dva natječaja, projekt s mikro kapsulama ide dalje. “Imamo još ideja i projekata koje smo prijavili na natječaje vezane uz strukturne fondove EU-a. Ako nećemo uspjeti ovdje, onda se nadam da ćemo uspjeti na tim natječajima i da ćemo se moći dalje razvijati“, dodaje.
Da biste komercijalizirali proizvod, trebate uložiti u marketing
“Možete imati super proizvod, ali ako ga nitko ne prepoznaje onda niste nigdje. Da bi vas prepoznali morate imati tim iza sebe, ljude koji će vas pratiti, morate imati marketing, distribuciju, PR… Način života je takav da se sve odvija jako brzo. Danas ste aktualni, sutra više niste. Zato trebamo iskoristiti ovih pet minuta naše ‘slave’ da to najbolje kapitaliziramo i da se razvijemo kao tim na dobrobit sviju nas, od uzgajivača hrane do ljudi koji će jesti zdraviju hranu“, zaključuje Marko Vinceković.