Marilia de Oliveira rođena je Brazilka, iz Sao Paola. U Hrvatskoj, u Karlovcu, živi pet godina, a doselila je, naravno, zbog ljubavi. Prije otprilike godinu dana odlučila je pokrenuti obiteljski biznis u kojem bi iskoristila svoje poznavanje Brazila. Otvorila je turističku agenciju Marzito koja je fokusirana na dovođenje brazilskih turista u Hrvatsku. Marilia je direktorica, a drugi direktor i suvlasnik je njen svekar Milan Mirković.
“Prepoznali smo nišu. Kao Brazilka, razumijem mentalitet. Hrvatska je Brazilcima još uvijek egzotična, o njoj znaju vrlo malo u usporedbi s Portugalom, Španjolskom, Francuskom i drugim zapadnoeuropskim destinacijama. Zbog toga im jest zanimljiva, ali istovremeno pomalo osjećaju strah od nepoznatog, pogotovo zbog jezika. Vrlo malo Brazilaca govori engleski, a hrvatski im je potpuno nepoznat. Zato se obraćaju nama. Ja im mogu pomoći oko komunikacije i cijelog aranžmana te odgovoriti na gotovo sva njihova pitanja o Hrvatskoj“, razlaže Marilia.
Marzito pruža potpunu organizaciju boravka u Hrvatskoj uz uslugu na portugalskom, koliko je to moguće. “Turističke vodiče koji znaju portugalski je teško naći, ali imamo bazu lokalnih vodiča i uvijek nudimo portugalski i španjolski. Ako se nešto dogodi, dobro je imati podršku na španjolskom“, tumači Marilia te dodaje kako je najteže pronaći vozače koji govore portugalski.
Lani je Hrvatsku posjetilo više od 60 tisuća Brazilaca
U posljednje četiri godine u Hrvatsku je na odmor godišnje dolazilo 50 do 55 tisuća Brazilaca. Brazilci su, kaže Marilia, Hrvatsku otkrili prije šest do sedam godina. Prošle sezone broj brazilskih turista u Hrvatskoj porastao je na 60-70 tisuća. Tome je pridonio i uspjeh hrvatske reprezentacije na Svjetskom nogometnom prvenstvu.
Brojke nisu usporedive s brojem turista iz pojedinih europskih zemalja, ali s obzirom na to da je riječ o turistima koji u Hrvatsku dolaze s drugog kraja svijeta, ipak su impresivne.
„S prvom sezonom smo zadovoljni. Imali smo 17 grupa, što nije loše s obzirom na to da je agencija počela raditi u svibnju. Za nas sezona kreće u svibnju i završava u rujnu ili listopadu. Svibanj i lipanj te rujan i listopada nisu špica sezone. To su razdoblja u kojima su cijene niže i nije toliko vruće. Moji gosti su uglavnom stariji, od 60 godina na više, koji imaju vremena i novaca. Oni ne traže vrhunac sezone, a i cijena im je važna. Ipak je riječ o skupom putovanju. Povratna karta od Brazila do Hrvatske košta oko tisuću eura. A hoteli su u srpnju i kolovozu znatno skuplji. Uglavnom, zadovoljni smo kako smo popunili sezonu s obzirom na to da smo kasno krenuli. Posljednje ture imala sam sredinom listopada. Uz kompletne višednevne ture u ponudi su gradske ture te dnevni izleti.“
Riječ je o privatnim, manjim grupama, ponekad za samo dvoje, a najviše je u grupi desetak ljudi. „Nudimo cijelu regiju, Hrvatsku, Sloveniju, BiH i Crnu Goru, ali fokusirani smo na Hrvatsku“, kaže Marilia.
Svi žele vidjeti Hvar i Dubrovnik
„Oni koji ne dolaze samo na dnevni izlet, često traži izlet na Plitvice i Bled. Uvijek im objasnim da je za obilazak regija potrebno najmanje pet do sedam dana. Većina gostiju boravi u Hrvatskoj 7 do 15 dana. Dolaze iz daleke države i žele vidjeti što više, ne samo Hrvatsku. Najviše ih zanima more. Nitko ne dolazi vidjeti samo Zagreb, iako su Zagreb i Plitvice redovito uključeni u višednevne ture. Većina Brazilaca ne zna mnogo o Hrvatskoj, ali čuli su za Hvar, Dubrovnik i Split. To je ono što svakako žele vidjeti. Pokušavam im ponuditi i neka odredišta na kontinentu, ali to teško prolazi“, pojašnjava nam Marilia.
„Kad traže otoke, moram im objasniti da je na otocima ponuda u travnju ili listopadu slabija. Pokušavam ih educirati. Ako dođu u prosincu, malo je vjerojatno da će im se ostvariti želja da vide lavandu na Hvaru. Nisu svjesni udaljenosti. Hrvatska jest mala, ali nije toliko mala da možeš obići Dubrovnik, Zadar i Plitvice u istom danu. Nastojim ih savjetovati i sugeriram im da je bolje kombinirati, pa obići malo i BiH, opet se vratiti u Hrvatsku i slično.“
Brazilci, nastavlja Marilia, ne poznaju hrvatsku gastronomiju. „Prije nekoliko dana objavila sam na društvenim mrežama priču o štruklama sa slikama. Nisu čuli za njih, ali zainteresirali su se. Tražili su recept, pitali su gdje mogu probati štrukle. Kada dođu u Hrvatsku, nagovaram ih da probaju domaću hranu. Hrvatska kuhinja je dosta drugačija od brazilske, ali sviđa se i Brazilcima“, zaključuje Marilia.
Brazilci također uglavnom nisu čuli za Istru. „Istra ima zanimljivu hranu i divna mjesta. Pričam im o tartufima i vinu te maslinovu ulju, kako bih ih zainteresirala da posjete i taj dio Hrvatske.“
Marzito radi isključivo s hotelima s tri, četiri ili pet zvjezdica, ovisno o tome što gosti odaberu. S apartmanima ne radimo, tumači Marilia. Kada nastane problem – s klimom, vodom i slično – hotelijeri preuzmu odgovornost i prebace goste u drugu sobu. Kod apartmana je to malo teže. „Ako gosti žele apartmane, ja im pomognem, ali oni sami biraju smještaj i sami ga rezerviraju.“
Tipična turistička tura
Tipična višednevna tura pokriva Zagreb, Bled, Ljubljanu, Plitvice. Ako je sezona, onda se ide na Hvar. Izvan sezone obilaze se Split, Ston, Dubrovnik. Ako ima dovoljno dana, u turu se uključe Šibenik i Trogir. Kako su Brazilci većinom katolici, mnogi žele obići i Međugorje.
„To je neka osnovna ponuda, ali sve ovisi o tome koliko je vremena na raspolaganju. Lani je jedna grupa ostala više od 20 dana. Obišli smo Postojnu, Poreč, Rovinj, Pulu, Opatiju Plitvice, pa prema Dubrovniku. No, to je natprosječni boravak.“
Dodaje da nastoji u turu uključiti i spavanje u Karlovcu. Većina turista, naime, stiže u Zagreb i to je početak ture. Nakon toga slijede Bled i Ljubljana: “S obzirom na to da su Zagreb već vidjeli, ima smisla da vide Karlovac, dvorac i parkove. Osim toga, Karlovac je nadomak Plitvičkih jezera, sljedeće ključne destinacije.”
Crna Gora je također organizirana kao dnevni izlet. Većina gostiju odlazi iz Dubrovnika, a spavanje u Budvi, Tivtu ili nekom drugom crnogorskom mjestu preveliki je rizik. Čekanje na granici u sezoni može potrajati i nekoliko sati, a u slučaju kašnjenja na avion, odgovorna je agencija. Zato im Marilia ne preporučuje spavanje u Crnoj Gori.
S poduzetničke strane najveći izazov za Mariliu bio je položiti ispit za voditeljicu poslova u turizmu. „Cijeli ispit je na hrvatskom. Politički sustav je znatno drugačiji od brazilskog. No prošla sam i idemo dalje“, smije se.
„Dobro je da imamo čvrstu nišu, ali problem je što su naši klijenti na drugoj strani svijeta. Oni ne mogu doći k meni u ured, vidjeti da profesionalno radim svoj posao i slično. Zato one koji su bili molim da objave svoja iskustava na Trip Advisoru, da pričaju o dobrim iskustvima kada se vrate. Ali teško je to jer radimo sa starijom populacijom. Mnogi od njih nisu čuli za Trip Advisor. Problem je i plaćanje. Velika je naknada kada plaćate i pošaljete novac iz Brazila u Hrvatsku. Mnogi Brazilci radije plate brazilskoj agenciji iako je skuplja, ali mogu podijeliti na rate, tumači Marilia. „Međunarodni odnosi su komplicirani, pogotovo ako posluješ sa zemljom izvan EU.“
„Ljudi trebaju saznati da postojimo. Bila sam na edukaciji u Splitu, bila sam u Međugorju, napravili smo video, snimili puno slika. Ljudi moraju imati povjerenje u nas koji smo na drugoj strani svijeta. Povjeravaju nam svoje vrijeme i novac. Žele godišnji provesti kako treba. Zato nastojimo ponuditi što više detaljnih informacija kako bismo im pomogli. I dobro odabrati partnere i suradnike u Hrvatskoj.“
Mnogi se u Brazilu žele samo informirati o turističkim destinacijama. „Pokušavamo biti agencija koja pomaže svima bez obzira jesu li naši klijenti ili ne.“
Prijava na natječaj za inovacije
Prilikom pokretanja tvrtke iskoristili su poticaje za samozapošljavanje, a nedavno su se prijavili na natječaj za inovativne male i srednje poduzetnike. Prošli su u drugi krug i sada čekaju konačne rezultate.
„Proces je za konačne goste skup i spor. Treba prvo pronaći turističku agenciju, pa agencija traži operatora, a operater traži lokalnu agenciju – nas. Mnogo je posrednika, a sve to košta. Mi planiramo ponuditi Uber za turističke vodiče i krajnje pružatelje usluge. Naša platforma bi spajala krajnjeg korisnika s krajnjim pružateljem usluga. Na primjer, nas šest želi posjetiti Split i trebamo vozača koji govori portugalski. Aplikacija bi snizila marže i skratila vrijeme“, tumači Marilia.
Ured agencije je u karlovačkom Razvojnom centru, u zgradi Hrvatske gospodarske komore. „Blizu smo izvoru informacija i okruženi smo ljudima s iskustvom Mnogo toga saznamo kroz druženja u Komori“, dodaje Marilia.
Što se tiče planova fokusirani su na novu sezonu i inovativnu platformu. „Voljeli bismo jednom kupiti kombi. To je investicija u mojoj glavi, ali daleko je od realizacije. Nikako da se proračun zazeleni.“
Osim toga, bilo bi dobro, kaže, položiti ispite za turističkog vodiča za još nekoliko županija. Marilia je položila za Zagreb i Zagrebačku županiju, te Splitsko-dalmatinsku županiju. Željela bi i više vremena, da može istražiti potencijalne destinacije u Hrvatskoj, vinske i gurmanske ture i slično.
