Meridijani: Put oko svijeta s hrvatskim štihom

Časopis obrađuje teme sa svih meridijana svijeta, ali uvijek naglasak stavljamo na hrvatske prostore. I u najnovijem, 200. broju, kada pišemo o čileanskom Uskršnjem otoku, Rapa Nuiju, stavljamo ga u našu perpektivu i uspoređujemo s Krkom, tumači urednica Petra Somek

547
Meridijani
Petra Somek, urednica časopisa Meridijani, povijesničarka umjetnosti i etnologinja

Čak 200 naslova raznih knjiga, 70 udžbeničkih naslova, 50 brojeva znanstvenih časopisa, te kao kruna svega, 200 brojeva časopisa “Meridijani” rezultat su predanog 25-godišnjeg rada relativno male izdavačke kuće Meridijani specijalizirane za geografska i povijesna izdanja.

“Brojke su to kojima se ne mogu pohvaliti mnogi izdavači“, s pravom ustvrđuje urednica časopisa Meridijani, povijesničarka umjetnosti i etnologinja Petra Somek koja je s ocem, akademikom Dragutinom Feletarom, još 1994. krenula na put promicanja hrvatskih kulturnih, tradicijskih, povijesnih, prirodnih i drugih vrednota.

Meridijani pokrenuti u ratno vrijeme

“Meridijane smo pokrenuli u ratno vrijeme želeći dati vlastiti doprinos domovini koja je tek postajala slobodna i demokratska država. Ujedno smo željeli promovirati našu zemlju toliko bogatu kulturnim, prirodnim i drugim bogatstvima o kojima svijet malo zna“, govori Petra Somek.

Preteča današnjih Meridijana bio je časopis “Hrvatski zemljopis” u kojem su donosili teme o Vukovaru, Dubrovniku, Kninu i drugim hrvatskim gradovima i mjestima.

“S vremenom smo obrađivali sve više tema sa svih meridijana svijeta, ali uvijek naglasak stavljamo na hrvatske prostore. I u najnovijem, 200. broju, kada pišemo o čileanskom Uskršnjem otoku, Rapa Nuiju, uspoređujemo ga s primjerice Krkom odnosno stavljamo ga u našu perpektivu.

Priče stvarnih pustolova

Tekstove pišemo za domaću publiku pa zato uvijek provučemo neku nit iz koje si čitatelji mogu teme predočiti s našeg stajališta. Priče stvarnih pustolova, naših putopisaca i stručnjaka mnogo su bolje od agencijski uglačanih ljepuškastih reportaža koji kruže svjetskim tržištem“, naglašava Somek.

Petra i njen otac akademik Feletar željeli su od samih početaka da Meridijani budu u potpunosti hrvatski proizvod i u tome su uspjeli jer Meridijane stvaraju domaći autori, fotografi, a i prelama se i tiska u Hrvatskoj.

Sve do prije pet godina, odnosno gotovo 20 godina, časopis je izlazio svakog mjeseca. Pritisnuti teškim vremenima za nakladnike, izdavači Meridijana odlučili su prorijediti izlaženja pa je časopis sada dvomjesečnik.

Vjerni pretplatnici

“Jedan broj ima sigurno 100 kartica teksta, pa još otprilike 150 fotografija. Treba sve to svakoga mjeseca pročitati, urediti, opremiti, otisnuti, a onda i časopis distribuirati i naplatiti… Ali nismo pokleknuli zbog obima posla već radi nepovoljne situacije na tržištu i brojnih nakladničkih problema. Važno je da i dalje izlazimo i još uvijek nekako nalazimo načina da ostajemo ‘iznad vode’. To ponajviše možemo zahvaliti našim vjernim pretplatnicima“, kazuje urednica Somek.

U početku je uredničku palicu Meridijana držao akademik Feletar da bi ju Petra preuzela 2001. godine.

“Otac je početkom 90-ih već imao izdavačku kuću u sklopu koje su Meridijani počeli izlaziti. Ja sam u posao ušla prvo radeći na pakiranju, u grafičkoj pripremi, u marketingu“, dodaje Petra prisjećajući se kako je prije 25 godina tiskarska djelatnost izgledala sasvim drugačije nego danas budući da tada još nije bilo sve digitalno nego su se radile tzv. špalte i špigl, a i nekim tiskarama još su se i slova slagala ručno.

Izdavačka djelatnost obiteljske tvrtke

Ubrzo im se u maloj obiteljskoj manufakturi pridružio i brat koji je tada bio srednjoškolac. U međuvremenu je doktorirao geografiju i također je aktivno uključen u izdavačku djelatnost obiteljske tvrtke. U dobrim vremenima Meridijani su svake godine zapošljavali po jednog novog djelatnika.

Osim izdavanjem časopisa, bave se i izdavanjem popularnih i stručnih izdanja iz područja geografije i povijesti što je dovelo i do većeg poduhvata – izdavanja udžbeničke literature za ta dva važna nacionalna predmeta – geografiju i povijest.

“Otac je već bio autor udžbenika u izdanju Školske knjige i nije bio posve zadovoljan suradnjim pa smo zaključili kako nas iskustvo s Meridijanima čini kompetentnima da napravimo bolje udžbenike. Imali smo i izvrsnu fototeku i kartoteku, časopis je već bio dobro prihvaćen i shvatili smo da možemo dati više.

Nelojalna konkurencija

Krenuli smo s izdavanjem srednjoškolskih udžbenika za geografiju, pa smo prešli na povijesne. Tim se dijelom izdavaštva još uvijek bavimo jer smo dobro prihvaćeni u gimnazijama, strukovnim i turističkim školama.

Nakon srednjoškolskih, počeli smo izdavati i udžbenike za osnovnu školu. Nakon što smo u tom segmentu sa nekim naslovima dosegli tržišni udio od oko 20-ak posto, jednostavno smo u vrijeme ministra Primorca ‘izgurani’ zbog nelojalne konkurencije“, priča Petra.

Pojašnjava kako je do istiskivanja došlo nakon izglasavanja zakona prema kojem su samo izdavači koji osvoje najmanje 10 posto tržišta smjeli izdavati udžbenike.

“Te godine je obrada tržišta bila takva da smo spali na devet posto zastupljenosti pa su naši udžbenici iz geografije i povijesti za osnovne škole ispali s udžbeničke liste. Prava šteta jer smo kao specijalizirani nakladnik imali puno bolje naslove od ostalih, a i udžbenici su nam bili s najvišim ocjenama valorizirani od nadležnih komisija.„

Posebna izdanja

Bogatu nakladničku djelatnost Meridijana osim časopisa i udžbenika sačinjava i izdavanje knjiga. „Specijalizirani smo za geografiju i povijest iako izdajemo i knjige iz nekih susjednih znanosti. Naše su osnovne biblioteke Geografija Croatica i Historia Croatica.

Imamo i biblioteke Hrvatski pisci i umjetnici, Posebna izdanja, Biblioteku slikovnice te Malu geografsku biblioteku. Izdajemo i tri znanstvena časopisa – Podravina, Ekonomska ekohistorija i Donjomeđimurski zbornik“.

“Kroz časopis Meridijani prošlo je mnogo autora – studenata, sveučilišnih profesora, povijesničara, geografa, putopisaca, fotografa, ilustratora, ekologa, klimatologa… Mi držimo do autora, autorskih tekstova i fotografija pa se za svaku objavljenu sliku i svaki tekst zna autor, a autore točno i na vrijeme honoriramo“, ističe Petra.

Sinonim za dobra geografska i povijesna izdanja

Iako je izuzetno nezahvalno izdvojiti neke autore, ipak spominje najdugovječnije – Tomislava Đurića, Branka Kladarina, Laru Černicki, Milana Sijerkovića, Tihomira Marjanca. Valja spomenuti i posljednjih dana medijski eksponiranog putopisca i pustolova Davora Rostuhara koji je također potekao iz Meridijana.

U boljim vremenima Meridijane se moglo kupiti na kioscima, dok se danas oslanjaju isključivo na vlastite snage odnosno stabilnu bazu pretplatnika i poneku solidnu knjižaru. Kao izdavačka kuća koja opravdano ne krije ambiciju biti sinonim za dobra geografska i povijesna izdanja, Meridijani žele još dugo izdavati i istoimeni časopis.

Edukativna uloga

Petra Somek

“Nastojat ćemo ga i dalje izdavati jer mislimo da je vrijedan i edukativan i da se iz njega puno može naučiti. Cilj nam je i dalje istraživati sve meridijane svijeta, ali uvijek s naglaskom na Hrvatsku“, najavljuje Petra Somek dodajući kako su geografska i povijesna znanja danas radi globalizacije i napretka informacijskih tehnologija potrebnija nego ikada prije.

Edukativna uloga Meridijana ogleda se primjerice u činjenici da su još 2005. upozoravali na demografski slom Hrvatske koji je sada sve očitiji. Nedavno je pak u časopisu pokrenuta rubrika ”Interpretirajmo hrvatsku baštinu” kako bi javnost senzibilizirali za brojna kulturna i povijesna bogatstva Hrvatske koja imamo, a ne znamo turistički prezentirati.

Kao pozitivne primjere interpretacije baštine, Petra ističe Ivaninu kuću bajki u Ogulinu koja je uspjela brendirati Ogulin kao kraj bajki i pijemni centar Mali Sakadaš koji posjetiteljima na učinkovit način približava prirodno blago Kopačkog rita.

Zastupnica Vitre

Petra Somek u domaćoj je arhitektonskoj i dizajnerskoj javnosti poznata i kao zastupnica renomiranog švicarsko-njemačkog proizvođača dizajnerskog namještaja Vitra. „Presretna sam da mi se u životu sve tako poklopilo da mogu raditi odličan časopis i biti zastupnica tako respektabilne tvrtke poput Vitre koja je prerasla u pavu kulturnu instituciju.“

Vitru je utemeljila obitelj Rolfa Fehlbauma, a ulaz na svjetsko tržište klasika dizajna osigurao im je namještaj s potpisima Charlesa i Raya Eamesa, Verner Pantona, Jusper Morissona i drugih dizajnera. „Obitelji Fehlbaum s Vitrom je uspjela od kulture napraviti biznis. To je ono što nama u Hrvatskoj nedostaje“, zaključuje urednica slavljenika, časopisa Meridijani.