Divlja maslina ili mastrinka raste na kamenitom terenu, uglavnom kao grm, rjeđe kao stablo. Ima male listove, trnovite grane i sitne, okruglaste, gorke plodove te daje vrlo mali prirod. Darinka Krnčević s otoka Lastova već petnaestak godina bavi se ekološkom proizvodnjom džemova, rakija i drugih prooizvoda utemeljenih na mediteranskoj tradiciji, a perjanica njezina OPG-a je ulje divlje masline.
“Od divlje masline koja raste na zapuštenim brdima otoka Lastova napravili smo najbolje maslinovu ulje na svijetu”, priča nam Darinkin suprug Milivoj s kojim smo razgovarali u Zagrebu, na sajmu na kojem su predstavljeni proozvodi koji su dobili nagradu Plavi ceker.
“Divlja maslina izgleda poput riže. Sitna je, za ubrati deset kila treba vam cijeli dan. A od sto kila dobijete dvije litre ulja. Domaća maslina daje 10 do 15 litara ulja na sto kila. Poslali smo ulje divlje masline na analizu u Institut Ruđer Bošković, a analiza je pokazala da je ulje izvanredno. S Instituta su poslali ulje na još jednu analizu u Grčku, a grčki institut ocijenio ga je vrlo ljekovitim, osobito za srčane bolesti. Kažu da pozitivno utječe i na oboljele od tumora”, tumači Milivoj.
Problem je što se ulja divlje masline ne može proizvesti puno i vrlo je skupo. Prodaju ga u pakiranju od jednog decilitra. No, Darinki je prijateljica prenijela vještinu izrade sapuna pa je od ljekovitog ulja odlučila napraviti sapun. Pokazao se vrlo uspješnim i ljekovitim kod dermatitisa, a mnogi koji ga koriste kažu da im pomaže i kod psorijaze.
Darinka Krnčević se poljoprivredom počela baviti prije petnaestak godina u udruzi Prijatelji Lastova, koju je vodila osam godina. Svoje obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo pokrenula je 2015. godine.
Krnčevići na Lastovu imaju maslinik, vinograd i voćnjak, a Darinka je krenula s proizvodnjom džemova i rakija. U početku su imali podršku Ministarstva regionalnog razvoja, dok županija, a ni otočne vlasti, nisu imali previše razumijevanja, kaže Milivoj.
Počelo je tako s džemovima od limuna, gorke naranče, smokve i breskve, rakijama od trava i rogača te likerima od limuna, gorke naranče i mirte. Malo po malo razvijali su portfelj svojih proizvoda i za njih dobivali nagrade na raznim sajmovima i izložbama zdrave hrane.
“Nagrađeni smo za džem od limuna s neprskanom korom, za džem od gorke naranče, a tri godine za redom na Sabatini (međunarodni sajam vinogradara i vinara, op. red.) nagrađeni smo zlatnim medaljama za rakiju rogačušu, liker od mirte te rakiju od ruže. Svakog dana smo se dokazivali. Ali sve proizvodimo u ograničenim količinama. Proizvodimo malo, ali kvallitetno. Ne želimo ići na velike količine na račun kvalitete”, tumači Milivoj Krnčević.
Uz likere, rakije, džemove, te ulje i sapun od divlje masline u ponudi imaju i motar (petrovac) u slanom octu, kapare, smokve u prošeku… Niz njihovih proizvoda nosi oznaku Hrvatski otočni proiozvod, a Darinka je među osnivačima istoimene udruge i pokretačima brenda koji jamči kvalitetu.
Ipak, najveći im je problem plasman proizvoda. Prodaja na Lastovu nije dovoljna. Rakije prodaju preko jedne zagrebačke trgovine delicijama, ali korona je taj kanal gotovo zatvorila. Zato su se prijavili za sredstva iz europskih fondova kako bi financirali pokretanje trgovine na Lastovu, ali sredstva za sada još nisu dobili.
Na natječaj Plavi ceker grada Zagreba prijavili su tri proizvoda: džem od limuna s korom, travaricu od 20 trava i rakiju od rogača Carob.
“Grad Zagreb najavio je da će pokrenuti trgovinu u kojoj će se prodavati nagrađeni proizvodi tako da se nadamo da ćemo dobiti stalnu priliku za predstavljanje svojih proizvoda Zagrepčanima”, zaključio je Milivoj Krnčević.
