Sunčano selo Jagnjedovec – primjer tradicijskog građenja

Posebnost Sunčanog sela je zbirka 10-ak tisuća starih predmeta i alata koja se, među ostalim, sastoji od 11 kompletnih radionica raznih zanata – kovača, kolara, bačvara, kotlara, stolarske radionice, užarske zatim za tkalačku proizvodnju platna koju već 20-ak godina marljivo sakuplja Davor Hećimović

u 4:51 Zadnja izmjena: 24.01.2018 u 15:46
315
Sunčano selo Jagnjedovec
Sunčano selo Jagnjedovec

Priča o uspjehu obitelji Hećimović i njihovog Sunčanog sela počinje još 90-ih godina prošlog stoljeća kada su kupili imanje u selu Jagnjedovec, nedaleko Koprivnice. Naime, vlasnica Helena 1991. osnovala je klub za učenje engleskog jezika u Koprivnici. Kako je prije toga radila u školi i na primjeru kampova u kojima je sudjelovala vidjela kako su uspješni u radu s djecom, odlučila je i sama tako nešto ponuditi na našem tržištu.

“Drugi korak je bio pronaći mjesto gdje bismo provodili ljetne aktivnosti. Tada smo naišli na potpuno zapušteno imanje u Jagnjedovcu i kupili ga relativno jeftino jer je bilo veliko, a nitko nije želio ulagati u zemlju”, govori Helena Hećimović.

Sa suprugom Davorom, koji je tada još aktivno radio kao kirurg, krenula je u avanturu raščišćavanja imanja. “Ono je djelomično uz cestu pa smo dobili i infrastrukturu. A ostatak se nalazi na brdu. Tu su pašnjak, šumica, vinograd koji smo iskrčili…”

Iskristalizirala im se ideja da imanje pretvore u svojevrsno ogledno selo. „Kuće koje smo zatekli morali smo srušiti, ali smo izgradili iste takve, čak i s istim materijalima tamo gdje je to bilo moguće. Držali smo se tradicijskog graditeljstva. Jedan dio drvenih kuća smo doselili iz podravsko-prigorskog kraja.

Na imanju je jedna glavna kuća, zatim sirotinjska kuća koju smo uredili u stilu seoske siromašne kuće zidane blatom bez toaleta, ali autohtona i karakteristična za prvu polovinu 20. stoljeća. Imamo štagalj koji je bio glavni gospodarski objekt.“

Zbirka od 10-ak tisuća predmeta

Na vrhu brijega u sklopu imanja je klijet pretvorena u apartman uređen u tradicionalnom stilu te kuća koja je glavni smještajni objekt za djecu s četiri spavaonice. Uredili su još i mjesta za odmor za vrućina, igrališta, mali bazen, koral za konje, voćnjak

Paralelno s uređenjem imanja, započeli su i s aktivnostima oko kampa pa je u štaglju uređen dnevni boravak za djecu. Ona na imanju ljeti provode tjedan dana učeći engleski s izvornim govornicima. “Usput uče i o životu na selu bez doticaja s bilo kakvom elektronikom”, napominje Helena.

Još jedna posebnost Sunčanog sela Jagnjedovec je zbirka 10-ak tisuća starih predmeta i alata koja se, među ostalim, sastoji od 11 kompletnih radionica raznih zanata – kovača, kolara, bačvara, kotlara, stolarske radionice, užarske zatim za tkalačku proizvodnju platna. Predmete već 20-ak godina marljivo sakuplja suprug Davor te i tako pokazuje kako se nekada živjelo na selu.

Uz pomoć prijatelja

Gostima pokazuju kako se nekad pekao kruh, kako su se izrađivali lonci ili potkove. I djeca koja ih posjete također samostalno izrade neki predmet – kućice za ptice ili kukce, hranilice i slično – i odnesu ga kući.

Koliko su uložili u objekte i imanje kakvi su oni danas – ne znaju jer je mnogo stvari Davor napravio sam, ili uz pomoć obitelji ili prijatelja. “Upoznali smo majstore kojima se nakon mnogo godina ponovno pružila prilika da pokažu što znaju – naprave slamnati krov, blatne zidove ili izgrade drvene objekte”, prisjeća se Helena.

Hećimovići sve slobodno vrijeme provode u Jagnjedovcu jer je imanje veliko i iziskuje veliki angažman cijele obitelji. S vremenom su se Heleni i Davoru pridružila i djeca, odnosno kćer i njen suprug, te nećak.

Preregistracija u OPG

S mlađim snagama dolazi do nekih promjena pa su sada u fazi preregistracije u obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo kako bi mogli konkurirati za kreditne linije ili bespovratna sredstva.

Svojim najvećim uspjehom Helena smatra činjenicu što sa suprugom i obitelji na imanju pokazuje posjetiteljima koliko je vrijedna naša seoska baština. „Nije riječ samo o dvorcima i palačama. Mali predmeti koje smo sakupili pokazuju ingenioznost ljudi sa sela koji su te alate prilagođavali i smišljali rješenja bez mogućnosti da čuju tuđa iskustva.

Danas se previše oslanjamo na tehnologiju koja u bilo kojem trenutku može zakazati. Pored svog genijalnog uma postali smo nespretni s rukama i ne znamo se služiti genijalnim alatima.

Dvije nagrade u 2017.

Naravno da je sve što je moderno ujedno i privlačno i mora se slijediti, ali živimo prebrzo i neke stvari propuštamo. Sigurni smo da je naš put dobar jer djeca koja nam dođu zaista prežive bez mobitela i bez društvenih mreža. Tužna su kad idu kući jer se moraju rastati od vršnjaka“, zaključuje Helena Hećimović.

Za svoj rad Hećimovići su prošle godine nagrađeni dvjema nagradama. Dobili su godišnju turističku nagradi Udruge hrvatskih putničkih agencija i časopisa Way to Croatia – Simply the Best u kategoriji Kultura te Zlatnu povelju u kategoriji Poduzetnici u ruralnom turizmu u natječaju „Suncokret ruralnog turizma“ koji provodi udruga za turizam i ruralni razvoj “Klub članova Selo”.