Varionica je jedna od prvih craft pivovara u Hrvatskoj. Osnovali su je 2014. Matija Mrazek i Davor Simičić. Obojica su napustili stalan posao u svojim tvrtkama kako bi hobi pretvorili u posao. Danas Varionica u Pisarovini ima pivovaru kapaciteta 4800 hektolitara piva godišnje s osam stalno zaposlenih, nudi 12 vrsti piva na hrvatskom i nekoliko stranih tržišta. O Varionici smo razgovarali s Davorom Simičićem, jednim od dvojice osnivača.
- Što potakne čovjeka da napusti zonu komfora, redovan posao i upusti se u proizvodnju piva?
Više je razloga. Doista smo voljeli hobi kojim se bavili i to nas je ispunjavalo više od poslova koje smo radili. Čak i kad smo bili umorni, to nam je bio gušt. Pronalazili smo snagu i vrijeme da uživamo u dobrim pivima. A u to vrijeme nije bilo pravih craft pivovara, malih pivovara novog tipa. Postojale su male nezavisne pivovare, ali one nisu proizvodile piva novog svijeta nego mahom njemački tip piva. Vidjeli smo da to našem tržištu nedostaje, a znali smo koliko tržište crafta vani raste. Što smo više putovali, spoznali smo da znamo napraviti jako dobro pivo i da smo spremni ući u rizik otvaranja vlastite pivovare.
- Tvrtku ste pokrenuli 2014. Kada ste se počeli baviti pivarstvom kao hobijem?
Ja sam počeo 2012., a mislim da je Matija počeo nešto ranije, 2011. godine. Bilo nam je to prvo poduzetničko iskustvo. Među pivarima ima raznih struka, od dizajnera do poštara. Matija je energetičar, ja sam ekonomist. Ključno je da se baviš nečim što te interesira, što te ispunjava, nečim o čemu možeš razmišljati cijeli dan a da te to ne umara.
- Po čemu su vaša piva drugačija?
Mislim da su naša piva najbalansiranija ako govorimo o segmentu hrane i visoke gastronomije. Mi volimo da nam u pivu ništa ne odskače, da je pivo pravi predstavnik određenog stila. Dakle, ako pivo nazovemo American Pale Ale, onda će to biti American Pale Ale. Ne bih rekao da robujemo stilovima, nego da ih na najbolji mogući način interpretiramo. Pivovare mogu pivo koje proizvode nazvati kako žele, ali mi volimo pokazati da znamo napraviti pivo stilski onakvo kakvo bi trebalo biti.
- Koliko vrsta piva imate u portfelju i koje je stil najpopularniji?
Trenutno imamo 12 vrsta piva, a najpopularniji je American Pale Ale. To je inače najpopularniji pivski stil u svijetu.
- Koliki su vam trenutni proizvodni kapaciteti i razmišljate li o povećanju proizvodnje?
Teoretski kapacitet nam je trenutno 4800 hektolitara godišnje, a dok traje pandemija nećemo se upuštati u povećanje kapaciteta. Prošle godine smo zbog pandemije radili četiri mjeseca, a niti jedna tvrtka koja radi četiri mjeseca ne može opstati. Doista je bilo teško.
- Kako plasirate pivo? Prodajte li više kroz maloprodaju ili preko ugostitelja?
Kada je riječ o craft pivu, mislim da će izravna prodaja ugostiteljstvu odnosno HORECA kanalu uvijek biti veća od maloprodaje. Mi jesmo počeli proizvoditi pivo upravo zato što nije bilo točenog svježeg piva, a to je osnovni postulat crafta. Maloprodaja je jako dobra nadopuna tome kako bi pivo bilo dostupno ljudima kada odlaze u zone gdje craft nije dostupan pa da ga mogu ponijeti sa sobom. Osim toga, moraš omogućiti ljudima da uživaju u craft pivu i kod kuće. No, craft definitivno počiva na druženju, isprobavanju nečega novoga i uživanju u najsvježijem mogućem proizvodu. Mislim da to ljudi sve više cijene.
- U web shopu nudite dostavu bez obzira na to gdje kupci ljetuju. Kako vam ide prodaja putem tog kanala?
Web shop je dobar alat jer komuniciramo izravno s krajnjim kupcem. Nastao je unutar dva tjedna iz ljute potrebe zbog pandemije koronavirusa, a pokazao se kao nezanemariv dio poslovanja. Trudimo se proširiti ga što više. Imamo ugovor s GLS-om i pokrivamo cijelu Hrvatsku, gdje god vozi GLS.
Za HORECA segment imamo distributere za svaku pojedinu regiju i ako ljudi žele doći do našeg piva, siguran sam da mogu. Mogu nam se obratiti izravno pa ćemo ih uputiti na aktivnog distributera na njihovom području.
Rekao bih da smo prepoznati kao netko u čiju se kvalitetu ljudi mogu pouzdati i da ljudi koji kupuju naše pivo znaju što mogu očekivati od našeg proizvoda. Široko smo dostupni i sve više prepoznati.
- Kakva je pozicija crafta na hrvatskom pivarskom tržištu?
Ne volim uspoređivati craft s velikim pivovarama. To su dva svijeta. Načelno se i jedan i drugi proizvod zove pivo, koristimo nomenklaturno i nazivno iste sirovine, 90 posto procesa proizvodnje je isto, ali to nije ni približno sličan proizvod.
Kada govorimo o tržištu crafta, mislim da smo mi stvorili tih dodatnih dva posto tržišta. Nismo uzeli dio iz postojećeg pivskog kolača. Craft piju i ljudi koji prije nisu nužno voljeli pivo. A mi danas imamo 12 pivskih stilove koje ovi koji drže 90 posto pivskog tržišta ne proizvode, niti će ih proizvoditi. Oni imaju par stilova i nema puno izbora. Mi nudimo sasvim drugi segment.
Da, to se stavlja u isti koš kao potrošnja piva u kojem smo kao marginalni, ali sektor Crafta svugdje u svijetu raste pa raste i u Hrvatskoj. Neće rasti brzo, neće rast spektakularno, ali će rasti stabilno.
- Ovih dana trebala bi izaći druga edicija Kolaboracije, piva nastalog u suradnji sa Zmajskom pivovarom i Novom rundom. Kako je došlo do kolaboracije s drugim pivovarama?
Druga edicija Kolaboracije je već rasprodana. Mislim da smo mi prve tri craft pivovare u Hrvatskoj i da smo pokretači tog novog vala pivarstva. Bili smo prijatelji davno prije nego što smo znali da ćemo pokrenuti pivovare. Tvrtke smo pokrenuli i zaključili smo da treba širiti ideju crafta u Hrvatskoj. Jedni drugima pomažemo i surađujemo na razne načine. Nisam siguran da craft ima više od 5 posto tržišta, što znači da imamo 95 posto ljudi koji piju a nisu probali naša piva. Ogroman je to potencijal.
- Koliko je craft scena spremna na suradnju, a koliko je međusobno konkurentna?
Podjednako. Ljudi brkaju konkurenciju i suradnju. Ako se s prijateljima utrkuješ do Splita i nekom pukne guma, ostali stanu i pomognu mu zamijeniti gumu. A nakon toga utrka se nastavlja. Suradnja, pomoć, razmjena znanja nemaju veze s tržišnom konkurencijom. Naravno da se borimo za svakog kupca, ali ne bih rekao da smo slični ni u nastupu, ni u filozofiji proizvodnje piva, niti u pakiranju. Svi imamo neke svoje mušice kojih se držimo.
- Nedavno ste predstavili pivo inspirirano IT okruženjem. Kako je došlo do suradnje s IT sektorom i kakvi su daljnji planovi?
Combis je imao viziju da obogati svoju ponudu prema partnerima i zaposlenicima. Odabrali su pivo kao nešto blisko IT sektoru. Doista, nama je IT sektor veliko tržište. IT-vci su među prvima prepoznali vrijednosti crafta i vrlo lako su ga prihvatili. IT sektor jr povezan s cijelim svijetom i prije epidemije ti su ljudi puno putovali tako da im po povratku u Hrvatsku ovo bilo najnormalnije pivo. I tako je krenulo.
S Combisom smo imali dobru suradnju tijekom Božićnih praznika i tako se rodila ideja da im napravimo pivo. Drago mije smo to uspjeli na obostrano zadovoljstvo.
Hack3r black hat edition je IPA (Indian Pal Ale), stil koji u Hrvatskoj nije toliko popularan, dok je u zemljama s razvijenijim tržištem crafta IPA standard bez kojeg se ne može. Koristili smo najnovije sorte hmelja koje se stavljaju u specijalna piva. Mi smo to htjeli usmjeriti u mainstream kako bismo uz pristupačne cijene utjecali na stvaranje sasvim novog momenta na tržištu.
Hack3r white hat edition koji će biti predstavljen u rujnu je specijal pivo kakvo se ne radi svakodnevno i ljudi ga vjerojatno nisu navikli piti svakodnevno, Rađeno je s tostiranim zrnima kakaa, pireom od višanja i pireom od trešanja. White hat edition po stilu je stout. Mogli bismo reći da je riječ o svojevrsnoj torti u čaši.
Radimo dosta takvih suradnji. Rekao bih da smo se isprofilirali u tom segmentu i u takvu suradnju ulažemo sve što možemo i sve što znamo.
- Povukli ste europska sredstva za izgradnju pivovare…
Pokrenuli smo posao iz garaže, pa smo imali pivovaru u najmu u četiri godine s kojom smo došli brzo na vršni kapacitet. Nismo imali izbora nego širiti se. To nije bilo jednostavno. jer kada dobiješ sredstva iz EU fondova priča tek počinje: treba osigurati financiranje, povući sredstva, pa slijedi provedba projekta, pa te zadesi pandemija… Ukupno ulaganje bilo je oko 12 milijuna, a iz europskih fondova povukli smo 4,8 milijuna kuna
- Razmišljate li o otvaranju vlastitih pivnica?
Nije isključeno, ali trenutno je teško razmišljati o tome zbog pandemije. Bez jasnih smjernica od strane države oko pandemije i cijepljenja teško je planirati. Pravila se mijenjaju svakih par dana. To nije do nas.
- Da nije pandemije, što bi bilo s Varionicom?
Vjerujem da bismo izvozili u desetak zemalja. Bilo bi lakše putovati, prisustvovati sajmovima, imali bismo bolju promociju. Sad je sve riskantno, nejasno. Da je 2020. bila kakva smo očekivali, i da je 2021. njena nadgradnja, mislim da bi bilo jako dobro, zaključio je Davor Simičić.
