Fintech startup Worig nedavno je pobjedio na lokalnom Elevator Lab Challengeu, a ušao je i u prvu generaciju Fil Rouge Capital akceleratora. Od istoimenog fonda dobio je i investiciju od 50.000 eura. Worig su pokrenuli braća Nino i Deni Ćosić, a startup razvija aplikaciju koja će vlasnicima nekretnina omogućiti da procijene financijsku pouzdanost najmoprimaca, a najmoprimcima ponuditi različite mogućnosti za financiranje najma.
“To su dvije razvojne faze. Krećemo sa sustavom koji najmodavcu omogućuje provjeru zaposlenja i primanja potencijalnog najmoprimca. Naime, mi nismo kreditna institucija pa ne možemo davati kreditni rejting, ali možemo interpretirati podatke koji dolaze izravno iz banke i na temelju njih predlagati nekakve odluke”, tumači nam Nino Ćosić.
“Možemo potvrditi identitet osobe po tipičnoj proceduri know your customer, da znamo da je to osoba koja je banci dala svoje osobne podatke, s adresom prebivališta koja je upisana na njenoj osobnoj iskaznici te neke druge podatke vezane uz osobu. Na temelju tih drugih podataka možemo napraviti analizu primanja: jesu li primanja redovita i o kojim je iznosima riječ, kako osoba raspolaže sa svojim primanjima… Na primjer, da osoba prima 10.000 kuna mjesečno, troši 8000 kuna mjesečno, odnosno ima svakog mjeseca 2000 kuna ‘viška’. Druga osoba može zarađivati također 10.000 kuna mjesečno, ali troši više od tog iznosa i svakog mjeseca tone sve dublje u minus. Na temelju takve analize ponašanja zajmodavac može odlučiti je li ta osoba podobna da joj iznajmi stan”, objašnjava Nino.
“Mislim da se do sada nitko nije bavio osobnim kreditnim rejtingom osim banaka za porebe kreditiranja. Ako pak popričate s ljudima koji dugoročno iznajmljuju stanove, shvatit ćete da se puno puta dogodilo da im potencijalni stanari tvrde da imaju veća primanja nego što doista imaju, ili da su redovito zaposleni, a u stvari nemaju posao.”
Do sada nije bilo mogućnosti da najmodavci provjere takve tvrdnje, osim ako nisu tražili da im potencijalni najmoprimac predoči potvrdu poslodavca. Aplikacija Worig pruža mogućnost da najmodavac budućem najmoprimcu ponudi plaćeni token kako bi generirao izvještaj kojim će najmoprimac dokazati svoj status. Moguće je također da potencijalni najmoprimac o svom trošku generira izvještaj i predoči ga najmodavcu.
Kako sustav radi? Korisnik (najmoprimac) se registrira u sustavu Worig i dobije svoju stranicu. Onog trenutka kada želi dobiti izvještaj, odnosno kada pregovara s najmodavcem, ulogira se na Worig i zatraži generiranje izvještaja. U tom trenutku sustav mu ponudi da se ulogira u digitalno bankarstvo svoje banke. Nakon što se korisnik ulogira u sustav banke, Worig nastavlja raditi u pozadini.
Proces traja oko dvije minute tijekom kojih Worig komunicira s partnerskim sustavom koji je spojen na banku. Riječ je o sustavu za povlačenje podataka koji se temelji na ugovoru s nizom banaka u Hrvatskoj i zemljama Europske unije. Sustav na temelju podataka banke generira izvještaj o korisnikovoj potrošnji u posljednjih 365 dana. Iz tih podataka Worig mapira određene podatke – plaću, režije, školarinu, honorarne prihode… – te iz mapiranih podataka generira svoj izvještaj iz kojeg se vidi obrazac ponašanja kada je riječ o financijama, odnosno kako potencijalni najmoprimac troši svoj novac.
Korisnik izvještaj može pregledati online ili ga može spremiti kao pdf dokument kako bi ga pokazao najmodavcu.
“Najmodavac taj dokument može dobiti isključivo od vas, odnosno uz vaš pristanak”, naglašava Nino. “Najmoprimac pokreće generiranje izvještaja i odlučuje hoće li ga pokazati najmodavcu.”
Onog trena kada dobije izvještaj, najmodavac pomoću koda na izvještaju može provjeriti je li on vjerodostojan.
>>MyRent vlasnicima apartmana prihode povećava barem za trećinu
Airbnb za dugoročni najam
“U Njemačkoj ili Švicarskoj ako tražite stan morate od poslodavca tražiti izvještaj o posljednje tri plaće. Tu potvrdu predajete budućem najmodavcu. U Švicarskoj morate otići u kreditni ured koji vam izdaje potvrdu s kojom se prijavljujete za stan. Prilikom prijave morate predati originale, tako da se teško prijaviti za više stanova. U našem sustavu se automatski vidi plaća i potvrdu dobivate digitalno. Sve što trebate u procesu u Njemačkoj i Švicarskoj mi planiramo objediniti u jedan report”, razlaže Nino.
Naplata najamnine je za sada planirana druga faza razvoja. “Želimo stvoriti platfromu na kojoj biste imali cijeli menadžment vezan uz najam. Pojednostavljeno, bio bi to Airbnb za dugoročni najam. Sustav kroz koji biste naplaćivali najamninu, ali njime bi bili obuhvaćeni i neki podaci koje Airbnb nema”, nastavlja priču Nino.
Zahvaljujući open bankingu koji stupa na snagu sredinom rujna u sljedećim iteracijama će razviti rješenja koja će omogućiti najmodavcu da prati plaća li najmoprimac redovito režije.
“Unijet ćete inicijalne podatke, na primjer da je dobavljač električne energije u stanu HEP ili GEN-I, a mi ćemo vas svakog mjeseca, ako to dogovorite s najmoprimcem, informirati plaća li on uslugu na vrijeme. No, preduvjet je da račune plaća putem e-bankarstva.”
“Ima mogućnosti za razne aplikacije i vidjet ćemo u kojem smjeru će platforma otići”, kaže Nino. “Trenutno se fokusiramo na to da pružimo najbolji mogući skor. To je proces koji će trajati.”
Probni period od 16. rujna
Iako su sudjelovali na natječaju Elevator Lab Challenge u organizaciji Raiffeisen banke, Nino kaže kako nije planirano da se aplikacija razvija u suradnji s nekom bankom. “Naš sustav podržava sve banke koje imaju internet bankarstvo. Najmoprimac koji želi naše izvješće prijavljuju se u naš sustav, a autentificira se svojim internet bankarstvom.”
Ako sve bude po planu, Worig s probnim periodom u Hrvatskoj kreće 16. rujna. U tom testnom razdoblju većina usluga će biti besplatna.
“Omogućit ćemo da veći broj korisnika interneta u Hrvatskoj testira aplikaciju te da najmoprimci vide što od toga mogu iskoristiti S povratnim informacijama ćemo doraditi aplikaciju.”
Nakon što prođe testno razdoblje, plan je da se izvještaji naplaćuju.
“S procjenom cijene izvještaja ne bismo još izlazili u javnost. Cijena će ovisiti i o tome što će biti navedeno u reportu. No, ono što nas zanima su dodatni izvori prihoda. Tu se moram vratiti na financijske podatke. Mi primjenjujemo jednake standarde koje primjenjuju banke kada odobravaju gotovinske kredite osobi koja nije klijent banke. Riječ je o apsolutno istom setu podataka tako da mi vrlo lako možemo naš izvještaj proslijediti u poslovnicu banke uz zahtjev da se odobri gotovinski kredit za polog za najam stana. Dakle, kroz naš sustav biste došli do kredita za uplatu pologa. U takvim primjerima vidimo mogućnost dodatnih prihoda za našu platformu”, objašnjava Nino.
Dodaje kako banke već koriste takav model. Postoje financijske ustanove koje savjetuju klijente kakav kredit da traže, u kojoj banci, s kakvim dokumentima. “To je”, kaže Nino, “uhodana shema u kojoj banke daju nagradu osobama koje preporuče kredit. Naravno kredit se mora realizirati”.
U početku su namjeravali odmah razvijati rješenje utemeljeno na open banking sustavu. Međutim, kada su u veljači krenuli s razvojem, shvatili su da je nelogično čekati sedam mjeseci na prvi test, da provjere kako stvar funkcionira. Pa su pronašli rješenje koje funkcionira bez open banking direktive. No, sada kreću s razvojem vlastitog rješenja za povlačenje podataka, a paralelno će razvijati sustav za izravno spajanje na banku.
“To nije nešto drastično drugačije od onoga što trenutno imamo razvijeno, ali nam otvara nove mogućnosti. Naime, sadašnji sustav za povlačenje podatka ne podržava sve zemlje Europske unije. Sustav se temelji na ugovoru našeg partnera s bankama i s nama kao trećom stranom, a ne na open bankingu. No, korištenje tog sustava omogućilo nam je da s proizvodom ranije izađemo na tržište, bez čekanja PSD2 standarda”, tumači Nino.
Vlastito rješenje utemeljeno na otvorenom bankarstvu omogućit će Worigu širenje na zemlje koje sadašnji sustav ne podržava. Nino kaže kako bi za šest mjeseci trebali nadoknaditi razliku u razvoju tako da će biti spremni za ta tržišta kroz open banking standard.
“Otvaranje tržišta zemalja koje su podržane je stvar prijevoda i mogućnosti podrške na tom jeziku. Nakon što u Hrvatskoj kroz par mjeseci dobijemo povratne informacije od korisnika, unaprijedit ćemo sadašnju aplikaciju i novu verziju namjeravamo ponuditi u nekoj od država koju pokrivamo unutar postojećeg rješenja”, najavljuje naš sugovornik. “Model koji funkcionira u Hrvatskoj funkcionirat će i u svim drugim zemljama koje su podržane od strane pružatelja financijskih usluga.”
Napominje kako su neka tržišta zanimljiva zbog uređenosti, a neka zbog neuređenosti. “Nisam siguran u kojem smjeru ćemo krenuti, ali želja nam je da razvijemo vlastiti sustav za povlačenje podataka tako da možemo lakše krenuti na uređene zemlje. Interesantnije je raditi na tržištu koje ima neke uzance, obrasce ponašanja. U zemljama u kojima tržište najma nije uređeno potrebno je jako puno vremena da se stvari uhodaju. Puno je lakše u Njemačkoj digitalizirati proces koji postoji, nego u Hrvatskoj uspostavljati standarde kako bi ljudi shvatili da je to dobro za njih i da olakšava stvari. To su dva različita pristupa tržištima.”
Na upit o konkurenciji i sličnim rješenjima, Nino odgovara da postoje rješenja na drugim principima. U anglosaksonskim zemljama slične aplikacije bazirane su na provjeri je li osoba prekršajno ili krivično kažnjavana. U izvješću se navodi popis prekršaja i eventualne osude. U europskom kontinentalnom pravu pravila za takve podatke su malo drugačija. Od suda se može tražiti potvrda o nekažnjavanju.
“Možda u budućnosti i to uključimo u svoje izvješće, ali za sada smo od odustali jer u Hrvatskoj je rok za izdavanje potvrde o nekažnjavanju 24 dana otkako ste zatražili potvrdu. Ako dođete osobno, možete to obaviti brže”, zaključuje.
Aplikaciju su počeli razvijati u veljači. Prijavili su ideju na natječaj Europskog instituta za inovacije i tehnogiju (EIT) i dobili su mogućnost sudjelovanja u njihovom mini akceleratoru u Ljubljani u trajanju od tri mjeseca. Tamo su ideju razvili u minimano održivi proizvod (minimum viable product), odnosno do sadašnje faze u kojoj je proizvod funkcionalan i testiran. Dobili su od EIT-a i investiciju od 15.000 eura, koju su zajedno s osobnim sredstvima uložili u razvoj proizvoda.
Jačanje startup scene u Hrvatskoj
S novcem dobivenim od Fil Rouge Capitala (FRC) financirat će razvoj rješenja na open banking standardu. Osim toga, trenutno ih je u timu pet, a nakon investicije namjera im je zaposliti još jednog developera.
>>Saznajte tko su polaznici prvog akceleratorskog programa Fil Rouge Capitala
Na upit što očekuju od FRC akceleratora, Nino odgovara da očekuju da će se stvoriti “pozitivna startup zajednica” i da mogu napraviti puno.
“S nama u akceleratoru su 23 genijalna startupa. Svaki ima svoju priču i mislim da sve skupa može rezultirati jačanjem startup scene koja već postoji u Hrvatskoj. Iz Hrvatske je izašlo nekoliko velikih startupa, ali te brojke mogle bi biti još veće s obzirom na to da do sada nije bilo sustavnih investcija. Mislim da je ovo prvi put da investicija obuhvaća 24 startupa. Osim toga, lista mentora je impresivna, životopisi osoba koje stoje iza akceleratora su impresivni… Takve stvari vidimo prvi put u Hrvatskoj.”
Što se tiče sudjelovanja na Elevator Labu, Nino kaže kako je velika čast pobijediti na lokalnom natjecanju i predstavljati Hrvatsku na regionalnom natjecanju.
>>Startup Uhura pobjednik regionalnog Elevator Lab Challengea
“Na regionalnom natjecanju pobjedile su kolege iz Bosne s proizvodom koji je stvarno sjajan i privukao je već veliku investiciju. Zasluženo su pobijedili. Mi nastavljamo razgovore s Raiffeisen Bank Internationalom u Beču pa ćemo vidjeti što će iz toga proizaći”, zaključio je ovo poglavlje priče o Worigu Nino Ćosić.
