Iako je Infobip Shift konferencija prvenstveno namijenjena developerima, u Zadru je Infobip predstavio i dio startupa koji sudjeluju u njegovu programu Infobip Startup Tribe. Uostalom, Shift je inicijalno počeo kao startup događanje koje se s vremenom razvilo u developersku konferenciju. U programu Startup Tribe sudjeluje i Dubrovčanka Lea Perić koja je razvila Xoink, edukativnu aplikaciju koja pomaže roditeljima u odgoju i poticanju djece na usvajanje dobrih navika i zdravog odnosa prema ekranima.
“Xoink pomaže graditi dobre navike. Moramo učiti djecu kako da pravilno koriste tehnologiju”, kaže Lea. Kao i svaka druga dobra ideja, i ova je potaknuta osobnim iskustvom: “Moje dijete je, po mom mišljenju, imalo veliki problem jer je bilo poprilično ovisno mobitelu. Sve se vrtjelo oko toga: plakalo je da mu dam mobitel, plakalo je kad sam mu uzela mobitel… Odlučila sam to prekinuti. Tada sam puno istraživala i čitala o tome i uvidjela sam probleme koji se događaju i kako dijete reagira, kako se ponaša i kako s ekranom ispred očiju postaje pravi ovisnik. Istraživala sam kako se svima nama roditeljima, iako znamo da je to loše, ipak događa da nam djeca postanu mali ovisnici o mobitelu”.
Zaključila je da na tržištu ne postoji aplikacija koja je atraktivna i prikladna za roditelje. Parental Control aplikacije koje postoje na tržištu tehnološki rješavaju problem, ali pristup im je vrlo krut.
“Većinom su to ‘policijske’, ‘špijunske’ aplikacije, vrlo tvrde i nezgodne za instaliranje na dječje telefone, pogotovo starijoj djeci koja to često doživljavaju kao zadiranje u privatnost. Zbog toga ni roditelji nisu skloni instaliranju takvih aplikacija”, tumači Lea. “Htjela sam napraviti nešto atraktivnije za roditelje i djecu kako bi se lakše odlučili na instalaciju takve aplikacije. Mislim da je svijest o tome koliko su takve aplikacije potrebne nešto na čemu svi moramo raditi. I malo prilagoditi pristup kako bismo potaknuli roditelje da ih koriste.”
Lea je razmišljala što je to što bi roditelj najradije instalirao djetetu na mobitel. I dosjetila se: edukativnu aplikaciju!
“Pa idemo onda spojiti transparentnost koja nosi neku dobrobit i mogućnost da dijete nešto nauči. Cijela ideja oko Xoinka je da roditelj može jednostavno ograničiti vrijeme koje dijete može provesti na mobitelu unutar određene aplikacije, a dijete pak može produžiti dopušteno vrijeme rješavajući kviz znanja iz matematike, zemljopisa, povijesti, biologije… Kviz se temelji na gradivu koje, ovisno o uzrastu, dijete uči u školi, u skladu s aktualnim školskim kurikulumom. Ako dijete ide u prvi razred osnovne škole, izlaze mu pitanja iz gradiva koje trenutno uči u školi”, razlaže Lea.
Aplikacija se instalira na roditeljski na uređaj djeteta. Ima tri modula: za roditelje, za stariju i za mlađu djecu. Roditelj preko aplikacije može gledati sve što je potrebno na uređaju djeteta, a u svojoj verziji ima dječji kutak za situacije u kojima dijete koristi mobitel roditelja. U tom kutku dostupne su samo one aplikacije koje je roditelj dopustio da dijete koristi. Roditelj s PIN-om izlazi iz aplikacije i nastavlja normalno koristiti svoj mobitel, tumači Lea.
U modulu za stariju djecu aplikacije je aktivna u pozadini. Dijete ulazi u aplikaciju kako bi rješavalo kviz znanja ili da bi provjerilo koliko mu je vremena preostalo. U slučaju modela za manju djecu, čim se upali mobitel pojavi se prilagođeni Xoink ekran na kojem dijete ima pristup samo onim aplikacijama koje je roditelj odobrio.
Za ime aplikacije zaslužni su copywriter i Leino dijete: “Nisam htjela složenicu, htjela sam nešto sasvim novo. Angažirali smo copywritera koji je ponudio nekoliko imena. Xoink je malo komplicirano za pročitati, ali to je bilo jedino od ponuđenih imena koje je moje dijete – imalo je tada dvije godine – uspjelo izgovoriti. Cijelo vrijeme prolazilo kroz kuću i govorilo: ‘Xoink, Xoink, Xoink…’. I ja sam rekla u redu, neka bude Xoink. Možda je malo teško za pročitati isprve, ali je pamtljivo”.
“Od ideje do danas prošle su tri godine”, nastavlja priču Lea. “Bila sam tada na porodiljnom i moglo bi se reći da je sve krenulo kao hobi. Imala sam više vremena pa sam se istraživala kako se razvija aplikacija. Uvijek me zanimala tehnologija, ali nikad se nisam upustila u razvoj nečeg takvog. Zabavljalo me raditi na tome. Napravila sam u Excelu klikabilno kako bi aplikacija trebala izgledati. Kad sam uspjela dobiti sredstava za razvoj aplikacije, to je bilo to.
Zaključila sam da želim to raditi, odlučila napustiti stari posao i krenuti u razvoj aplikacije. Priča je iz hobija prerasla u posao. Napustila sam cijelu svoju dotadašnju karijeru, sve što sam radila i znala, i posvetila sam se Xoinku.”
A bespovratna sredstva, 200 tisuća eura, dobila je iz fondova EU na natječaju za inovacije: “Mislila sam tada da je cijeli svijet moj, sad ili nikad, krećem u to”.
S razvojem aplikacije stigle su druge brige: kako napraviti aplikaciju da bude kvalitetan proizvod koji će ljudi prepoznati, kako napraviti proizvod da bude drugačiji od drugih.. “Uspješno smo završili i tu fazu i sad smo vani na tržištu. Imamo prve korisnike, raste broj instalacija i tako. Imamo tržišni proizvod”, zadovoljno priča Lea.
“Aplikacija je još uvijek besplatna, još uvijek smo u fazi koju nazivamo silent launch. Nema velikog marketinga, ali koristimo prilike poput Infobip Shifta da se promoviramo i privlačimo korisnike. Izdvojila bih zainteresiranost i podršku medija, posebno lokalnih, koji nam pomažu da dođem do određenog broja ljudi. Lokalni mediji su me u početku podržali i na tome sm ih zahvalna.”
Dugo vremena Lea je bila jedina zaposlena u tvrtki. Sada joj se pridružila kolegica Zrinka koja je radila kvizove znanja. Sve ostalo je za sada outsourcano.
“To je dobro i loše”, kaže Lea. “Dobro je da sam kroz EU fondove dobila sredstva kako bih privukla najbolje tvrtke u Hrvatskoj za razvoj aplikacije koja je vrlo složena, mora ući duboko u svaki od uređaja, zahtjevna je i nisam sigurna da bi to itko drugi mogao napraviti osim ove tvrtke koju sam izabrala. Zbog rokova određenih natječajem za sredstava iz EU fondova sam morala sve outsourcati kako bi razvoj aplikacije završili na vrijeme, da dođem do gotovog proizvoda, do kvalitetnih ljudi i da potrošim sredstva u zadanom roku. Ali sada nemam svoj tim programera. I dalje mislim da je put koji sam odabrala bio najbolji koji sam mogla odabrati. Sada tražimo ljude koji će s nama dalje jednako srčano raditi na projektu kao što sam radila na početku i kako sada radimo Zrinka i ja.”
Aplikacija je na engleskom i hrvatskom, ali za sada su orijentirani na hrvatsko tržište. “Budući da je aplikacija vezana na kurikulum određene države, najlogičnije je bilo odabrati kao poligon područje koje najbolje poznajemo. Aplikacija se može preuzeti globalno, ali kvizovi znanja su isključivo na hrvatskom jeziku i prilagođeni hrvatskom školskom programu.” U planu je širenje tema obrađenih u kvizovima znanja na medijsku pismenost i sigurnost na internetu.
Lea kaže da imaju oko 650 aktivnih korisnika, a u posljednjih nekoliko mjeseci imali su 2500 preuzimanja. “Mali su brojevi, ali za nas u ovoj fazi vrlo bitni, jer ti korisnici sada testiraju aplikaciju. Možemo sa svima komunicirati, tražiti povratne informacije kako bismo nešto popravili, napravili neko bolje rješenje. Svaki feedback nam je bitan, pogotovo negativan.”
Aplikacija je za sada besplatna, ali u planu je uvođenje pretplate koju će roditelj moći aktivirati za svoju djecu. Iznos pretplate će ovisiti o tome koliko djece jednog roditelja Xoink “čuva”. Moguća je i premium verzija koja će se platiti jednokratno i koristiti bez vremenskog ograničenja.
Korisnici koju Xoink skinu dok je besplatan moći će i dalje koristiti aplikaciju bez naknade. “Želimo ih nagraditi za to što su na prepoznali u početku. Oni su naši ambasadori i testeri. Bitno nam je da gradimo zajednicu naših korisnika.”
Na pitanje kada će Xoink prestati biti besplatan, Leo odgovara “Kad se ispune određeni parametri”, ali dodaje da će aplikacija postati komercijalna do kraja ove godine.
Na pitanje o najvećem izazovu, Lea odgovara kako joj prethodna iskustva iz turizma i ugostiteljstva u startup svijetu nisu puno pomogla.
“U ugostiteljstvu i turizmu sve ima neki svoj slijed: uložite pa vam se malo vrati, pa opet uložite…i tako organski rastete. Kad sam krenula razvijati svoju ideju, sve dok nisam postala sudionica Tribea i mentorskih programa, nisam bila svjesna da toga u startup svijetu nema. Tu radiš, radiš, radiš, ulažeš godinama pa će se možda jednom vratiti. Kako kažu, jedan od deset startupa koji ostvare investiciju uspije. Ne od onih koji razvijaju ideju, nego onih koji ostvare investiciju. Usprkos tome ne bih mijenjala put koji sam odabrala. Petnaest godina sam radila kao menadžer u hotelskoj grupaciji, a više sam naučila u ove dvije godine razvijajući Xoink. Ne samo o tome kako funkcionira startup, nego o komunikaciji, o razvoju proizvoda, prezentiranju proizvoda, kako ga upakirati… A i dalje mislim da ništa ne znam.”
“Svakako bih preporučila svima koji kreću ili svima koji imaju ideju program Algebra Lab koji vas priprema i upoznaje s osnovama startupa. Ja sam radila najbolje što znam, ali sada bih neke stvari radila drugačije i brže. Kako je Izabel rekao (Izabel Jelenić, član Uprave Infobipa), gubite vrijeme na stvari koje u toj fazi nisu bitne, nego u puno kasnijoj fazi, To je nešto što sam naučila na Algebra Labu i voljela bih da sam to znala ranije.”
Na Tribe se prijavila prošle godine. Infobip je, kaže, u to vrijeme bio medijski jako eksponiran kao unicorn, jednorog. “I onda odaberu mene. Naravno da sam se veselila. Tribe je dobar za drugu fazu, za umrežavanje. To je ono što meni sada treba. Dio sam mentorskog programa s Googleom i Goldman Sachsom. Imam mentorske sesije od sat vremena s čelnim ljudima Googlea! Sama mogućnost da pričam s tim ljudima je inspiracija, prilika. Možda vam u nekoj stotoj verziji svog posla jednog dana, kada vam sine ideja, upravo taj razgovor ukaže što biste trebali činiti.”
Odgovarajući na pitanje o budućnosti i uspjehu, Lea kaže kako joj je financijski rezultat bitan – svi sanjaju postati unicorn – ali za nijansu važnije joj je napraviti dobar proizvod koji će ljudi koristiti i prepoznavati, u kojem će vidjeti nešto dobro.
“Nije mi bitno hoće li to biti uz pomoć investitora, strateških partnera ili organskim rastom. vjerujem da ću dosegnuti točku u kojoj ću se moći okrenuti unazad i reći da sam zadovoljna sa svakim svojim korakom koji sam napravila. To mi je cilj. Treba sanjati visoko, a ako ostvariš manje, opet si puno napravio. Na kraju se sve svede na neka osnove: želim da moja djeca pogledaju moj život i nađu inspiraciju u njemu. I da svakog dana radim ono što volim.”
