Zelena energetska zadruga nedavno je ušla u akceleratorski program za društvena poduzeća koji je pokrenula ACT Grupa, konzorcij društvenih poduzeća i potpornih organizacija koji razvija zelenu ekonomiju i socijalne usluge kroz društveno poduzetničke poduhvate u zajednici.
Zelena energetska zadruga, ili jednostavnije ZEZ, u akceleratorski program ušla je projektom pokretanja digitalne platforme za grupno investiranje u obnovljive izvore energije. Platforma bi spajala pokretače mini-elektrana obnovljivih izvora energije i ulagače u takve elektrane.
ZEZ je nastao 2013. u sklopu projekta “Razvoj energetskih zadruga u Hrvatskoj“ koji je provodio Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) u Hrvatskoj. Nakon što je ured UNDP-a u Hrvatskoj krajem 2016. zatvoren, osobe koje su radile u okviru zadruge u UNDP-u prešle su u ZEZ i počele su intenzivnije raditi na promociji obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti.
Danas je ZEZ krovna organizacija za područje energetskog zadrugarstva u Hrvatskoj i regiji, sudjeluje u osnivanju te daje podršku drugim energetskim zadrugama. Aktivan je član REScoop.eu, europske federacije energetskih zadruga. Suosnivač je i suvoditelj energetske sekcije pri Zadruzi za etično financiranje, a surađuju i s udrugom EnergyCity, koja okuplja oko tisuću gradova iz 30 zemalja koji se zalažu za energetsku tranziciju. Zadruga ima 19 članova od kojih je šestero i zaposleno u ZEZ-u.
„Cilj nam je približiti građanima obnovljive izvore energije, da shvate da to nisu samo veliki skupi projekti vrijedni milijuna dolara“, kaže Hajdana Rukavina, glasnogovornica ZEZ-a, „Puno je neznanja i predrasuda oko toga“.
„U posljednje dvije godine smo znatno pojačali aktivnosti. Povezali smo se s gradovima, s lokalnom zajednicom. Želimo pomoći građanima u razvoju, investiranju i korištenju obnovljivih izvora energije, želimo ih uključiti u energetsku tranziciju, da prijeđemo s fosilnih goriva na obnovljive izvore energije“, tumači Hajdana, „Naš moto je ‘Energija u rukama građana‘. Želimo da građani, lokalne zajednice, gradovi, otoci… postanu energetski neovisni i da mogu ulagati u obnovljive izvore energije.“
Naime, od 2014. ZEZ se bavi i alternativnim izvorima financiranja. Ove godine plan im je povezati alternativne izvore financiranja s obnovljivim izvorima energije kroz već spomenutu digitalnu platformu.
Crowdfunding akademija
„Dok smo bili u UNDP-u“, priča Hajdana, „pokrenuta je crowdfunding kampanja za solarnu elektranu na krovu osnovne škole Ostrog u Kaštelima. Bio je to prvi projekt u kojem smo spojili alternativne izvore financiranje i obnovljive izbore energije. Nakon toga smo osnovali Crowdfunding akademiju. To je jedinstveni edukacijski program u kojem timove učimo kako provesti kampanju grupnog financiranja. Iza nas je osam organiziranih akademija u Hrvatskoj i inozemstvu, više od sto educiranih timova i više od 30 uspješnih crowdfunding kampanja“.
„Počeli smo s Hrvatskom. Tada je kod nas malotko znao što je crowdfunding. Morali smo ljude educirati od temelja, pokazati im da postoje alternativni izvori financiranja, a ne samo banke i krediti. Uspješno smo organizirali akademiju u Hrvatskoj, ponovili smo priču iduće godine i nakon toga smo dobili pozive od nekoliko država da to učinimo i kod njih. Do sada smo održali akademije u Srbiji, BiH, Ukrajini, Turskoj i Egiptu, a imamo pozive još nekoliko država“, dodaje Hajdana.
U jednoj generaciji akademije je 12 do 15 timova sa svojim projektnim idejama. ZEZ raspisuje javni poziv za prijave na Akademiju te odabire timove ovisno o kvaliteti projekta. Odabrani timovi prolaze četiri tematske radionice koje obuhvaćaju sve elemente uspješne crowdfunding kampanje – od business modela canvas, odnosa s medijima, rada na društvenim mrežama, story tellinga. „Timovi imaju mentore, rješavaju zadaće kroz koje pratimo njihov rad, korigiramo ih i usmjeravamo“, kaže Hajdana.
Nakon završene edukacije timovi koji se odluče upustiti u crowdfunding avanturu dobiju svog mentora. „Mentor je njihova podrška, prvi broj u telefonu kojem se mogu obratiti tijekom cijele kampanje.“
Dosadašnje kampanje provedene su preko međunarodne platforme za crowdfunding Indiegogo. Platforma je jednostavna i dostupna Hrvatima. „Mi smo edukatori i mentori. Imamo znanje, znamo pravila, zamke. Pratimo timove koje su završili našu akademiju u kampanjama. Sa svima smo ostali u kontaktu“, kaže Hajdana.
Prednosti crowdfundinga
ZEZ-ovu Crowdfunding akademiju prošli su, između ostalih, Davor Rostuhar koji je kroz crowdfunding prikupljao sredstva za ekspediciju na Južni pol, djevojke iz pivovare Brlog koje su također ušle u ACT-ov akcelerator, dečki iz projekta STEMI (robot namijenjen mladima za učenje robotike), ekipa iz vinkovačkog Buba bara koji zapošljava osobe s Downovim sindromom, djevojke iz projekta Ku Kuc (didaktička igra za djecu), pa i ekipa iz ACT grupe.
„Osim financijskih sredstava crowdfundingom dobijete mnogo benefita: prepoznatljivost, vidljivost i grupu ljudi koja je spremna podržava tvoje sljedeće projekte. A to je najbitnije –podrška lokalne zajednice za buduće projekte. I feedback koji ne možeš dobiti klasičnim marketingom ili financiranjem preko banaka“, ističe Hajdana. „Novci odu, potroše se pri realizaciji projekta. Ali podrška ostaje. Ljudima koji imaju dobre i kreativne ideje definitivno preporučujem crowdfunding.“
Uz Crowdfunding akademiju ZEZ ima još niz aktivnih projekata. Projekt koji se bliži kraju je Biomasud Plus koji se provodi u okviru programa Obzor 2020. Cilj projekta je razviti mediteransko tržišta za kruta biogoriva na Mediteranu, namijenjena za grijanje rezidencijalnog sektora, te uvođenje BIOmasud certifikacijskog sustava kvalitete i održivosti.
„Cilj je potaknuti korištenje mediteranskih biogoriva, da vidimo koliki je potencijal komine masline, vinove loze, ljuske lješnjaka i sličnih biogoriva koja su se u mediteranskim zemljama pokazale kao dobar izvor energije.“
Trenutno se Biomasud certifikat primjenjuje u Španjolskoj, Francuskoj i Portugalu, a zahvaljujući Biomasud Plus projektu trebao bi se proširiti na Italiju, Grčku, Sloveniju, Hrvatsku i Tursku.
Solarna elektrana i suradnja s Križevcima
Najzahtjevniji projekt u tijeku je postavljanje solarne elektrane na krov glavne zgrade Razvojno-tehnološkog centra u Križevcima, koji je u vlasništvu grada. Na taj projekt veže se i razvoj digitalne platforme za grupno investiranje u obnovljive izvore energije.
„To radimo prvi put. Tehnički dio nije težak, ni ekonomska analiza nije problem. Najteže je komunicirati priču tako da ljudima bude jasno i razumljivo o čemu je riječ, da imaju motiva i volje uložiti u obnovljive izvore energije“, tumači Hajdana. „To je ono na čemu radimo. Brusimo naše poruke kojima pristupamo ljudima. Ljudi su skeptični kada ne znaju o čemu je riječ. Izazov je i zakonodavstvo, ali još nismo naišli na nešto nepremostivo.“
„Glavni partner nam je grad Križevci, Greenpeace nam je partner u kampanji, Regionalna agencija Sjever nam je radila analize, a tvrtka Solvis nam tehnološki partner. Od njih kupujemo solarnu elektranu“, dodaje.
„Križevci su grad koji je iskazao interes za naš projekt. Prepoznali su da je riječ o projektu koji je dobar za lokalnu zajednicu. Gradska uprava želi da se građani uključe u projekt, žele biti jedan od gradova predvodnika energetske tranzicije u Hrvatskoj. Pristupili su nama jer imamo znanje i iskustvo da zajedno to odradimo. Gradska Uprava Križevaca na čelu s gradonačelnikom Mariom Rajnom je proaktivna, otvorena i ima viziju koja se prilično poklapa s našom“, pojašnjava naša sugovornica.
Razvoj digitalne platforme za financiranje obnovljivih izvora energije
U akcelerator je ZEZ ušao s projektom platforme koja bi omogućila da se takav projekt – postavljanje solarne elektrane – postavi online kako bi ljudi mogli ulagati u njega.
„Platforma povezuje projekte i ljude koji žele ulagati takav projekt. To je pilot projekt kojim ljudima želimo da je to moguće“, tumači Hajdana. Cilj je da platforma bude potpuno digitalna, da se s par klikova može uložiti novce u solarnu elektranu. „Ali to je proces koji traje, moraju se zadovoljiti regulatorni i tehnološki zahtjevi.“
Sudjelovanje u predakceleratorskom i akceleratorskom programu za društvene poduzetnike je veliko iskustvo za zadrugare ZEZ-a, kaže Hajdana. „Program nam je omogućio neke stvari koje sami ne bismo mogli, pogotovo u pravnom dijelu Vrlo smo zahvalni za cijeli proces koji smo prošli.“
Osim pravnog dijela, mentori su im pomogli oko marketinga i komunikacija te u tehničkom dijelu. Na prvom pitchu bilo je dosta toga nejasno. „Kroz tri pitcha smo to izbrusili, sada je sve jasnije, razumljivije, bolje definirano. Mi se još uvijek borimo s tim kako objasniti ljudima što su alternativni izvori financiranja tako da nam je cijeli proces pomogao da svoj projekt približimo ljudima i potaknemo ih da se uključe na našu platformu“, ističe Hajdana.
Dobra energija
„Kratkoročni plan ZEZ-a je preživjeti Vis“, kaže Hajdana. Na Visu se, naime, od 2. do 5. svibnja u njihovoj organizaciji održava konferencija Dobra energija, na kojoj će se okupiti više od 80 europskih i hrvatskih stručnjaka koji se bave građanskom energijom, razvojem energetski održivih zajednica i energetskim siromaštvom. Razgovarat će se, između ostaloga, o tome kako da gradovi, otoci i kampovi postanu energetski neovisni.
„Dobra energija je održiva energija, energija koja je dobra za cijelu zajednicu. Na konferenciji želimo okupiti važne dionike kako bismo vidjeli što možemo zajedno napraviti oko energetske tranzicije“, kaže Hajdana. „Otok Vis smo odabrali jer želimo vidjeti kako možemo lokalnu zajednicu uključiti u razvijanje energetskih ciljeva na otoku. Smatramo da jedan otok može postati energetski neovisan.“
Dugogodišnji je plan, pak, uspostaviti platformu za financiranje ulaganja u obnovljive izvore energije te razvijati dobre odnose s gradovima.
„Pokrećemo program akceleratorske podrške gradovima: kako da zadovolje ciljeve energetskih strategija odnosno smanje emisije ugljičnog dioksida te kako da realiziraju svoje energetske projekte.“
„Energija je javno dobro koje treba biti dostupno svim građanima, a energetska tranzicija treba omogućiti da svaki građanin ima slobodan pristup obnovljivim izvorima energije. Želimo omogućiti građanima i lokalnoj zajednici da koriste obnovljive izvore energije i da aktivno sudjeluju u energetskoj tranziciji“, poručila je na kraju u ime Zelene energetske zadruge Hajdana Rukavina.
