Vlada je u javnu raspravu poslala prijedlog Zakona o dodatnom porezu na dobit kojim bi se oporezovale sve tvrtke koje će u ovoj godini ostvariti prihode veće od 300 milijuna kuna, po stopi od 33 posto. Ministar financija Marko Primorac tvrdi kako je riječ o jednokratnom solidarnom porezu, iz Hrvatske udruge poslodavaca odgovaraju da se tako kažnjavaju najuspješnije tvrtke. Vladin cilj je da zakon u Hrvatskom saboru bude izglasan u ovoj godini.
“Mi smo snažno intervenirali u situaciji kada se to pokazalo najpotrebnijim. Vlada je ta sredstva rasporedila na način koji je smatrala primjerenim kako bi očuvala gospodarski rast, kako bi očuvala socijalnu koheziju, kako bi izbjegla socijalnu frakturu. Ako je netko u tim uvjetima, u kojima su i oni najslabiji financirali te mjere, netko ostvarivao zaradu koja je veća od prosjeka, mislimo da je dobro i pošteno da se dio te zarade prerasporedi tim građanima”, rekao je ministar financija.
Porezna osnovica bit će utvrđena tako da se izračuna prosjek dobiti koji su poduzetnici ostvarili u četverogodišnjem razdoblju prije 2022. i na taj prosjek dodat će se 20 posto. a iznos iznad toga (četverogodišnji prosjek plus 20 posto) bit će oporezovan po dodatnoj stopi od 33 posto. Porez bi se obračunavao za ovu godinu, a plaćao bi se u idućoj.
“Ako je nekom dobit u 2022. rasla za 50 posto u odnosu na četverogodišnji prosjek, njegova efektivna stopa poreza na dobit bi bila 24 posto. Ako je nekome dobit pak rasla 100 posto u odnosu na četverogodišnje proteklo razdoblje, efektivno porezno opterećenje, u smislu zbroja redovnog i dodatnog poreza, iznosilo bi oko 30 posto”, objašnjavao je Primorac.
Porezni prihod oko dvije milijarde kuna
Porez će biti jednokratan, a obuhvaćat će kompanije iz svih sektora, no analiza je pokazala da će njime najviše biti pogođene tvrtke iz prerađivačke industrije, među kojima je i INA, tvrtke iz sektora trgovine, građevinarstva i financijska industrija.
Prijedlogom zakona su predviđeni i određeni odbici, pa tako ako je neki poduzetnik ostvario prihod i dobit prodajom materijalne ili nematerijalne imovine, taj mu se dio neće oporezovati, rekao je Primorac.
S obzirom da 2022. još nije završila, analize i simulacije su rađene na 2021. godini u odnosu na prethodno četverogodišnje razdoblje, a primjenjujući predložene kriterije preme rezultatima za 2021. obveznika dodatnog poreza na dobit bilo bi nešto više od 200, a ukupan porezni prihod bi bio oko dvije milijarde kuna.
Sredstva će biti redistribuirana isključivo i ciljano građanima kojima je pomoć najpotrebnija, kao što su umirovljenici s najnižim mirovinama, primatelji minimalne zajamčene naknade ili primatelji dječjeg doplatka, tvrdi Primorac. Dodao je kako će vrlo detaljno biti prikazani prihodi prikupljeni novim porezom, kao i namjena njihovog korištenja.
“Ovo je kažnjavanje najuspješnijih tvrtki u našoj zemlji, tvrtki koje najviše pune proračun, zapošljavaju najviše ljudi, isplaćuju najveće plaće i najviše ulažu”, kaže glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca Irena Weber.
Predloženi porez koči investicije i konkurentnost
“Tvrtke u Hrvatskoj nemaju ekstra zarade, dobit u ovoj godini jedva pokriva gubitke iz prošlih godina i potpuno je nejasno zašto Vlada ovo radi. Pred nama je iduće godine kriza i recesija čiju dubinu sad ne znamo. Ono što znamo jest da se hrvatskim tvrtkama otkazuju narudžbe i da sada nam treba snaga da preživimo recesiju i zadržimo radna mjesta”, navodi se u priopćenju HUP-a. “Predlaže se donošenje poreza koji će sigurno zaustaviti investicije u razvoj, a to znači da neće biti novih radnih mjesta niti rasta plaća te ponovno postajemo nesigurna zemlja za poslovanje i neprivlačni ulagačima.”
Ključ preživljavanja u vrijeme krize je konkurentnost, a za to treba imati što manje opterećeno poslovanje, upozorava predsjednik Udruge hrvatskih izvoznika Davor Baković: “Naravno da se ne slažemo s uvođenjem bilo kakvog novog poreza ili nameta, jer to izrazito negativno utječe na konkurentnost, a kad imate veće sustave ili uspješne firme, oni u pravilu sa sobom vuku manje firme. Ako sputavate njihovu konkurentnost ili njihovo ulaganje i širenje, onda će to osjetiti svi oko njih”.
Ministar financija kaže kako Vlada ne bi imala ništa protiv da porezni obveznici povećavaju svoje rashode i tako smanje dobit: “Na primjer, tako da radnicima daju neke neoporezive isplate i slično. Mi to podržavamo. Oni tako pokazuju solidarnost i raspoređuju dio tereta ove krize”.
Umjesto novih poreza, HUP zagovara punu poreznu reformu i jače rasterećenje rada kroz povećanje osobnog poreznog odbitka i smanjenje poreznih stopa poreza na dohodak. ‘To je put kojim će se osnažiti gospodarstvo, privući nove investicije, povećati plaće i otvoriti nova radna mjesta’, zaključuju poslodavci.
