Na sjednici Vlade prihvaćene su izmjene zakona o radu. Izmjene je na sjednici Vlade predstavio ministar rada, mirovinskog sustava i socijalne skrbi Tomislav Piletić koji je rekao kako se promjenama želi poboljšati radne odnose i regulirati nove oblike rada.
Promjene su sljedeće:
- Izmjenama o radu predlaže se sprečavanje neopravdanog uzastopnog sklapanja ugovora o radu na određeno vrijeme tako da se ugovor može sklopiti najduže na tri godine, odnosno s istim radnikom mogu se sklopiti najviše tri uzastopna ugovora. Stanka između dva ugovora o radu an određeno vrijeme više neće biti dva mjeseca, nego šest mjeseci. Poslodavac će pismeno morati obrazložiti radniku zašto odbija sklopiti s radnikom ugovor o radu an neodređeno vrijeme ako je radnik ako je radnik uspješno odradio probni rad i radi duže od šest mjeseci.
- Uvodi se novi model obavljanja stalnih sezonskih poslova koji uključuju rad ne neodređeno vrijeme te mogućnost zakonitog rada izvan sezone.
- Potpunije se regulira rad od kuće odnosno rad na daljinu. Poslodavci će kod takvog načina rada morati ugovoriti uvjete pod kojima će ulaziti u domove radnika koji rade od kuće kako bi mogli kontrolirati uvjete rada. Rad od kuće će biti moguć ako zaštita na radu procijeni da postoji mali rizik od ozljede na radu. Bit će moguće ugovoriti rad od kuće kao stalni ili povremeni, ali ako u kontinuitetu traje više od 15 dana, poslodavac mora odrediti i iznos naknade za režijske troškove rdnika. Time se omogućuje provjera radi li radnik doista s mjesta koje je prijavio, što je bitno zbog poreznih razloga, plaćanaj prireza, zaštite na radu i primjene hrvatskog zakona radu.
- Propisuje se dodatna zaštita roditelja djece do osam godina starosti u slučaju nejednakog rasporeda radnog vremena i prekovremenog rada.
- Uređuje se dodatni rad za drugog poslodavca i to bez suglasnosti matičnog poslodavca, uz veći broj dopuštenih radnih sati takvog rada. Samo u rijetkim slučajevima matični poslodavac moći će se usprotiviti tome da radnik u slobodno vrijeme ima dodatni posao. Time se želi potaknuti radnike da u slobodno vrijeme voze taksije, rade dostave, obavljaju čišćenje kako bi se zadovoljile potrebe za radnom snagom uz pomoć domaćih radnika.
- uvodi se pravo na neplaćeni dopust od pet dana godišnje za pružanje osobne skrbi članu obitelji ili kućanstva te pravo na odsutnost s posla jedan dan zbog hitnih obiteljskih razloga.
- uvodi se izostanak prava na otkazni rok i otpremninu radnicima koji ostvaruju pravo na starosnu mirovinu kako bi se potaknulo poslodavce na zadržavanje takvih radnika
- uređuje se oblik rada putem digitalnih radnih platformi kao što su Glovo, Bolt, Uber i ostale kako bi se zaštitile osobe koje rade putem takvih platformi.
O Zakonu o radu socijalni partneri razgovarali su dvije godine. Vlada je u početku željela mijenjati samo odredbe koje su se bvezali mijnjati u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti i one koje je otrebno mijenjati kako bi se u Zakon ugradile direktive o transparentnim i predvidljivim uvjetima rada te o “pomirenju” privatnog i radnog.
Nakon što su svoje primjedbe dali poslodavci i sindikati, pokazalo se da bi trebalo znatno mijenjati postojeći Zakon o radu ili donijeti potuno novi zakon. Vlada je pripremila svoj prijedlog, ali pokazalo se da je nemoguće postići dogovor u rokovima na koje se vlada obvezala Nacionalnim planom oporavka i odgovornosti pa su se pregovori vratiii na razinu direktiva i NPOO-a. Razgovori o ostalim promjenama će se nastaviti nakon što budu prihvaćene promjene vezane uz EU direktive i NPOO.
