Oznaka: Moja mirovina

Donosimo pregled svih ključnih promjena koje novi Zakon o mirovinskom osiguranju uvodi od 2026. godine

Dobrovoljni mirovinski fondovi u svibnju 2025. bilježe rast imovine i članstva, uz stabilne prinose i blage promjene u strukturi ulaganja. Uplate su smanjene, ali isplate još više.

Sve više je društveno odgovornih poslodavaca u Hrvatskoj koji izdvajaju dio dobiti i svojim radnicima uplaćuju dio dobrovoljne mirovinske štednje

Za mirovinske fondove procijenjen je očekivani porast neto imovine za 3,5 posto u ovoj i 6,3 posto u idućoj godini

U prvi su se stup vratili osiguranici koji su prosjeku imali 101.000 kuna na računu o obveznom mirovinskom fondu

Danas je među umirovljenicima i veliki broj onih koji su u mirovini gotovo jednako dugo kao što su i radili, a u nekim slučajevima i duže.

Oko 97 posto naših građana uopće sami ne biraju društvo za upravljanje, odnosno fond u kojem će štedjeti za mirovinu, što govori o nepovjerenju građana u mirovinski sustav

Jednako kao što na mirovinu utječe i dob supružnika, na iznos mirovine utječe i izabrano zajamčeno razdoblje, kao i odluka hoćete li ili ne 15 posto mirovine podići jednokratno

Često se opet spominje mirovinska reforma, mogućnost gašenja drugog mirovinskog stupa, a pitanje je mogu li se stvari korigirati zakonodavnim promjenama, zbog čega ne treba rušiti cijelu kuću ako trebamo promijeniti dva, tri crijepa. Na potezu je – zakonodavac.

Središnji registar osiguranika i Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje osnovali su i opremili Mirovinske informativne centre u Zagrebu, Rijeci, Osijeku i Splitu, u sklopu projekta sufinanciranog iz Europskog socijalnog fonda vrijednog više od 54 milijuna kuna.