Hrvatska je 20. među 28 članica Europske unije prema indeksu gospodarske i društvene digitalizacije (DESI) za 2019. godinu koji je obavila Europska komisija. Najbolji smo, osmi, prema udjelu diplomiranih ICT stručnjaka, ali znatno zaostajemo s infrastrukturom. Pokrivenost ultrabrzom širokopojasnom mrežom nam je samo 39 posto. Prosjek Europske unije je 60 posto. Čak petina Hrvata nije online.
DESI se sastoji se od 5 tematskih pokazatelja – povezivost, ljudski kapital (digitalne vještine), korištenje interneta, integracija digitalnih tehnologija, digitalne javne usluge. U izvješću za 2017. bili smo na 20. mjestu, 2018. na 22. mjestu, a ove godine smo dvadeseti.
Državni tajnik u Središnjem državnom uredu za digitalno društvo Bernard Gršić ističe da smo napredovali za tri mjesta kategoriji primjene internetskih usluga i za jedno mjesto u primjeni javnih digitalnih usluga. Ostali rezultati su na razini prethodne godine. Gršić je uvjeren da ima puno prostora da poboljšamo svoju poziciju.
Najveći izazov u pogledu digitalizacije za Hrvatsku predstavljaju rezultati u području povezivosti. Hrvatska je na 27. mjestu među 28 članica Unije. Smanjenje naknada za korištenje radio-spektra pozitivan je razvoj, kao i provođenje plana za pravovremeno dodjeljivanje opsega koji bi mogli poboljšati izglede za poboljšanje bežične veze.
“Vlada je donijela dva programa za razvoj pristupne i agregacijske mreže Ti programi su tek u začetku i njihovi rezultati vidjet će se kroz godinu-dvije. Vjerujem da će upravo ona područja koja nisu komercijalno zanimljiva telekomunikacijskim operatorima dobiti širokopojasni pristup najvećih brzina i da će pokazatelj povezanosti time bitno promijeniti”, prokomentirao je državni tajnik.
Kad je riječ o ljudskom kapitalu, prema DESI-ju Hrvatska ostvaruje stabilan napredak. Broj stručnjaka s diplomom iz područja prirodnih znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM) se povećao i sada iznosi 4,7 posto. Sve veći broj Hrvata koristi internet, a u znanstvenom području raste broj diplomiranih IKT stručnjaka.
Raste broj diplomiranih ICT stručnjaka, ali potrebe tržišta rastu brže
“Ove brojke treba promatrati relativno i apsolutno. Promatramo li relativno, ta brojka nas svrstava među nekoliko vodećih zemalja EU-a prema udjelu diplomiranih ICT stručnjaka u ukupnom broju diplomiranih. Ta brojka raste iz godine u godinu. Kada se 2015. počeo mjeriti indeks startali smo s 1500 diplomiranih, sada godišnje imamo više od 1800 inženjera i drugih specijalista za područje ICT tehnologija. Apsolutno gledano to je mala brojka, Potrebe tržišta su znatno veće”, rekao je dopredsjednik Udruge informatičko-komunikacijskih djelatnosti pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca Hrvoje Balen u HTV-ovoj Temi dana.
“Pred nama je razdoblje u kojem gubimo jako puno populacije i moramo situaciju promatrati kroz taj spektar. Raste broj diplomiranih ICT stručnjaka, ali pada nam ukupan broj studenata. Generalno, industriji će nedostajati ljudi i vjerojatno ćemo morati pribjegavati alternativne metode da privučemo ljude izvana. Moramo internacionalizirati svoje obrazovanje, da mladi ljudi počnu dolaziti k nama na studij i da ostanu kasnije ovdje raditi”, dodao je Balen.
Balen je podjetio i na nedavno istraživanje Boston Consulting grupe koje je pokazalo da hrvatski ICT stručnjaci imaju najmanju potrebu odlaziti van jer je omjer kvalitete života i posla koji se ovdje može dobiti jako visok. “Moramo na tome raditi. Plaće u IT-iju su konkurentne. Ono što nas muči su neki nameti na kojima bi trebalo raditi kako bi plaće postale konkurentne I u neto iznosu, jer u bruto iznosu su na razini plaća u inozemstvu.”
Napredak u korištenju internetom
U području korištenja internetom Hrvatska je zauzela 15. mjesto, čime je ostvarila značajan napredak u odnosu na prethodnu godinu kada je zauzela 18. mjesto. Sveukupno gledano, korištenje internetskih usluga u Hrvatskoj uglavnom je usporedivo s prosjekom EU-a.
Balen je poručio da bismo se trebali malo više otvarati kada je riječ o obrazovanju, upisima, pristupu stranim tržištima i uslugama prema gospodarstvu.
U području digitalnih javnih usluga zauzeli smo 22. mjesto, što je napredak za jedno mjesto u odnosu na prethodnu godinu. U Hrvatskoj postoji i visoka razina interakcije između javnih tijela i građana: 75 posto korisnika na mreži aktivno prihvaća usluge e-uprave. Dostupnost usluga e-uprave poslovnim subjektima pokazuje pozitivan rezultat za Hrvatsku.
Državni tajnik Gršić rekao je da se intenzivno radi na digitalizaciji državne uprave. “Započeto je više od 40 projekata čija vrijednost premašuje milijardu kuna. Njihovi rezultati također će se vidjeti kroz dvije-tri godine.”
Među tim projektima Gršić je istaknuo uvođenje eRačuna za sve sudionike javne nabave od 1. srpnja te ePoslovanje koje će objediniti sve usluge za poslovne subjekte.
Što se tiče integracije digitalnih tehnologija, DESI pokazuje da hrvatska poduzeća sve više koriste mogućnosti koje nudi online trgovina: 18 posto malih i srednjih poduzeća prodaje online (iznad prosjeka EU-a od 17%), a poslovanje u oblaku koristi 22 posto poduzeća (18% u EU).
