Hrvatski ICT sektor zapošljava 36 tisuća ljudi i prihoduje 36 mlrd kn

Sektor računalnog programiranja je najbrže rastući sektor po izvozu u prošloj godini i u posljednjih deset godina, a njegov uspjeh izravno ovisi o tržištu radne snage

u 21:10 Zadnja izmjena: 12.07.2018 u 21:53
138
hrvatski ict sektor
Boris Drilo, predsjednik HUP-ICT Udruge

Hrvatski ICT sektor zapošljava više od 36 tisuća ljudi i ostvaruje prihod veći od 36 milijardi kuna. S ukupno 36.151 zaposlenikom, ICT sektor je konsolidirano drugi najveći ‘pokretač’ po broju zaposlenih ove godine, pokazala je analiza razvoja digitalizacije Hrvatske te rezultata poslovanja hrvatskog ICT sektora u prethodnoj godini koju je u četvrtak predstavila Udruga informatičke i komunikacijske djelatnosti koja djeluje unutar Hrvatske udruge poslodavaca (HUP-ICT Udruga).

Analiza je pokazala da je rast ICT sektora najviše potaknut izvoznim aktivnostima što ukazuje na njegovu konkurentnost na stranim tržištima. U prošloj godini u sektoru je stvoreno 2900 novi radnih mjesta, što je 50 posto ukupnog broja radnih mjesta stvorenih u prošloj godini.

U 2017. razina prihoda na domaćem tržištu se – za razliku od prethodne godine – povećala, što ukazuje da je došlo do pozitivnih pomaka u procesima digitalizacije.

“Hrvatska je konačno počela bilježiti pozitivan pomak u digitalizaciji što je vidljivo i iz europskih DESI rezultata”, istaknuo je Boris Drilo, predsjednik HUP-ICT Udruge.

DESI je Indeks digitalnog gospodarstva i društva koji služi kako bi se pratio napredak članica Europske unije u digitalizaciji. U 2017. Hrvatska je prema DESI-ju napredovala za 3,5 boda, što joj je donijelo pomak za jedno mjesto na ljestvici i sada je 22. među 28 zemalja Unije.

“Na navedeni pomak snažan utjecaj su imale mjere neporeznog rasterećenja, investicije u telekomunikacijskom sektoru te daljnji razvoj IT sektora obilježen rastom zapošljavanja, prihoda i stvorene dodane vrijednosti“, rekao je Drilo.

Analiza je pokazala da indeks digitalizacije Hrvatske u dva najznačajnija područja, povezivosti i ljudskom kapitalu – raste brže od prosjeka EU, dok u području integracije digitalnih tehnologija ili digitalne ekonomije zaostajemo.

Ukupno gledano još uvijek se nalazimo u doljnjem dijelu ljestvice, a da bismo do 2021. dosegnuli sredinu ljestvice (15. mjesto), godišnja stopa rasta trebala bi ubrzati 45 posto, odnosno, preneseno u indeksne bodove, na 5,1 bod godišnje.

Tri glavne sastavnice DESI-ja – povezivost, ljudski kapital i Integracija digitanih tehnogija – zajedno čine 70 posto rezultata. Najveći izazov u pogledu digitalizacije za Hrvatsku predstavljaju loši rezultati u području Povezivosti (27. mjesto) te Integracija digitnih tehnologija (21. mjesto). Kako bi se postigla željena razina rasta, trebalo bi značajno ubrzati napredak u području Integracije, ubrzati napredak u području Povezivosti te održati razinu napretka u području Ljudskih kapitala.

Da bi se to postiglo, potrebno je, istaknuo je Drilo, osigurati glavne preduvjete vezane uz:

  • smanjenje neporeznih davanja u području telekomunikacija vezanih uz naknade za korištenje radio-frekvencijskog spektra i prava puta (Povezivost);
  • bržu apsorpciju EU fondova za razvoj širokopojasnog Interneta (Povezivost);
  • smanjenja poreza na dohodak na jedinstvenu stopu od 10% (Ljudski kapital);
  • definiranje i provođenje Nacionalnog akcijskog plana za digitalna radna mjesta (Ljudski kapital);
  • definiranje i provedba Strategije razvoja digitalne ekonomije (Integracija digitnih tehnologija);
  • stimuliranje malih i srednjih poduzeća za primjenu digitalnih tehnologija (Integracija digitnih tehnologija).

Najbrže raste Sektor računalnog programiranja

Okosnica digitalizacije Hrvatske predstavlja ICT sektor koji bilježi daljnji rast i razvoj. U strukturi ukupnih prihoda, prihodi od izvoza čine više od petine i dosegli su 7,3 milijardi kuna. Razina ulaganja je i u 2017. bila veća po pitanju investicija u ICT infrastrukturu, što je iznimno važno jer predstavlja osnovu za daljnji rast i razvoj industrije.

“Sektor računalnog programiranja je najbrže rastući sektor po izvozu u prošloj godini i u posljednjih deset godina, a njegov uspjeh izravno ovisi o tržištu radne snage”, rekao je Hrvoje Balen, dopredsjednik HUP-ICT Udruge predstavljajući rezultata poslovanja hrvatskog ICT sektora u prethodnoj godini.

ICT sektor ukupno

“Kao profesionalna asocijacija i socijalni partner, u sljedećem razdoblju ćemo se dodatno angažirati na okupljanju i koordinaciji ključnih dionika tržišta rada, sustava zapošljavanja i obrazovanja kroz platformu Nacionalne koalicije za digitalne vještine i radna mjesta. S kolegama iz drugih profesionalnih udruga i komora, sindikata, ključnih ministarstava i agencija, usklađeno ćemo raditi na povećanju broja kompetentnih digitalnih profesionalaca na tržištu rada i stvaranju okruženja koje će ih motivirati da svoja znanja i vještine koriste u Hrvatskoj”, najavio je Balen.

Dodao je kako hrvatski ICT , da bi dosegao prihod od 55 milijardi kuna koji proizlazi iz projekcija razvoja domaćeg i globalnog tržišta, u sljedećih sedam godina treba zaposliti dodatnih 19.000 ljudi, od kojih bi 10.000 bili dodatni digitalni profesionalci.

“Vjerujem da će danas prezentirani rezultati ukazati koliko je neophodno dati dodatnu podršku poreznom rasterećenju pojedinaca i kompanija, ali i podršku razvoju ljudskih potencijala na svim obrazovnim razinama. ICT sektor se svakodnevno natječe u iznimno jakoj međunarodnoj konkurenciji, a stvara iznadprosječnu dodanu vrijednost u ekonomskoj slici Hrvatske“, zaključio je dopredsjednik HUP-ICT Udruge.