HT će u 2020. na optičku mrežu priključiti 80.000 kućanstava

Do kraja ožujka optički priključak dobilo je 20 tisuća kućanstava, a otok Rab će postati prvi otok u potpunosti pokriven optičkom infrastrukturom. Trenutno je pokrivenost otoka 80 posto

392
Boris Drilo optička infrastruktura
Boris Drilo, član Uprave i glavni direktor za tehniku i informacijske tehnologije

Usprkos krizi Hrvatski telekom u 2020. nije smanjio planiranu razinu investicija od 1,6 milijardi kuna, što predstavlja 75 do 80 posto ukupnih ovogodišnjih investicija na telekomunikacijskom tržištu, istaknuo je Boris Drilo, član Uprave i glavni direktor za tehniku i informacijske tehnologije. Ulaganja su fokusirana na gradnju optičke infrastrukture prema kućanstvima, pa u ovoj godini HT planira rekordnih 80.000 novih optičkih priključaka. U prošloj godini na optičku mrežu spojeno je 50.000 kućanstava, a u 2018. više od 11 tisuća.

“U trenutku planiranja proračuna u ljeto prošle godine očekivanja gospodarskih kretanja bila su puno bolja, turistička sezona bila je rekordna, sve je izgledalo fantastično. Slično je bilo još početkom godine. Iako su tijekom krize zavladale neke druge teme, mi smo cijelo vrijeme pokušavali ne samo održati kvalitetu svoje mreže, nego je i unaprijediti, te provesti sve što smo planirali“, rekao je Drilo. „Aktivnosti vezane uz izgradnju optičke mreže su usporene, ali nisu stale. Nismo otpustili dobavljače , nastavili smo zajedno raditi, a zahvalio bih se i partnerima iz Ericsson Nikole tesla koji su radili s nama i omogućili da zadržimo tempo i u trećem i četvrtom kvartalu nastavimo dalje.”

Rab postaje prvi fiber otok

Do kraja ožujka optički priključak dobilo je 20 tisuća kućanstava, a Drilo je istaknuo otok Rab koji će postati prvi otok u potpunosti pokriven optičkom infrastrukturom. Trenutno je pokrivenost otoka 80 posto.

>>HT odgodio godišnju skupštinu i posredno isplatu dividende

>>HT će 10. kolovoza isplatiti dividendu od 8 kuna po dionici

U nizu gradova implementacija optičke mreže je završena je u većem ili manjem obimu. Uz Rab do lipnja su optičku infrastrukturu dobili Sisak, Rovinj, Medulin, Novigrad, Kastav, Split i Crikvenica. Do kraja godine trebali bi biti pokriveni Velika Gorica, Vrbovec, Jastrebarsko, Opatije, Rijeka, Puka, Slavonski Brod, Požega, Dubrovnik, Makarska, Orebić i dio Zagreba.

Optička infrastruktura je sada dostupna za oko 500 tisuća kućanstava, a HT ima oko 60 tisuća ugovornih rezidencijalnih korisnika te 20 do 30 tisuća poslovnih.

Drilo je podsjetio da je Hrvatski telekom krajem prošle godine završio modernizaciju svoje mobilne 4G mreže, čime je omogućeno povećanje brzine u postojećoj komercijalnoj mobilnoj mreži do 30 posto.

Zahvaljujući takvim investicijama bilo je moguće apsorbirati veliki porat prometa u vrijeme restrikcija uvedenih zbog pandemije.

Rast podatkovnog prometa u mobilnim i fiksnim mrežama

“Telekomunikacijski podatkovni promet u vrijeme korona krize je drastično porastao u mobilnim i fiksnim mrežama. Uobičajeno je da je najopterećeniji tjedan u godini prvi tjedan u kolovozu, no ove godine to smo premašili krajem travnja za 10 do 15 posto”, rekao je Drilo.

“Tijekom koronakrize društvo je prvi put shvatilo što telekomunikacije znače za državu, za ljude, za društvo i gospodarstvo. Mnoge aktivnosti potaknute mjerama Stožera ne bi bila moguće bez telekomunikacijskih mreža: rad na daljinu, naručivanje hrane iz restorana, funkcioniranje restorana , naručivanje iz supermarketa, dostava… Svi smo promijenili način poslovanja, napravili smo digitalni kvantni skok, i poduzeća i svi segmenti populacije. Porast prometa bio je drastičan, osobito u fiksnim mrežama. Time je još jednom naglašena važnost kvalitete fiksne širokopojasne infrastrukture. A jedina tehnologija koja je u tom smislu neograničena po pitanju prometa i brzine je optika, na koju se veže 5G.”

Najbrža mobilna mreža i najbolja pokrivenost

U kontekstu kvalitete infrastrukture Drilo se pohvalio da je Hrvatski telekom drugu godinu zaredom dobio Ookla nagrade za najbržu mobilnu mrežu u Hrvatskoj (Fastest Mobile Network) i za najbolju mobilnu pokrivenost (Best Coverage Award).

“Hrvatski telekom je i ove godine dobio Ookla Speed Test Award , vodeći certifikat za brzinu i kvalitetu mreže. Tražili smo certifikat koji je najbliži onome što korisnici razumiju. A za krajnjeg korisnika u mobilnim mrežama važno je da je mreža dostupna i da je brza. Ovim certifikatom želimo naglasiti da je mreža koju gradimo i koju smo izgradili i optimizirali usmjerena na krajnje korisnike“, rekao je Drilo te dodao kako je riječ o testu koji provode sami korisnici, u realnim uvjetima, pomoću aplikacije. U ovom slučaju u testiranju sudjeluju korisnici svih triju mobilnih mreža u Hrvatskoj kako bi se mreže mogle usporediti.

“Kad smo krenuli u modernizaciju mobilne mreže, to smo najavili kao veliki projekt vrijedan više od milijardu kuna. Projekt je realiziran u rekordnom roku od dvije godine, a rezultat je da imamo po performansama najbolju mrežu u Hrvatskoj. No taj projekt bio je temelj za uvođenje tehnologije 5G.

Implementacija 5G u niži frekvencijski pojas

Ove godine radili smo na primjeni pete generacije mobilne telefonije u postojeći koercijalni frekvencijski pojas. S kolegama iz Ericsson Nikole Tesle smo napravili prvu implementaciju 5G u 4G frekvencijskom pojasu. Test smo napravili na području Samobora, a zatim smo proširili priču na područje Novog Zagreba. To ne znači da sada u 4G imamo gigabitne brzine. Brzine su malo veće, ali nemojte u ovom trenutku očekivati puno. Bitno je da je na 4G frekvencijskom pojasu prvi puta primijenjen 5G radijski protokol.”

>>Hrvatski Telekom prvi u Hrvatskoj pokrenuo pilot 5G mreže

Drilo je objasnio kako je riječ o testiranjima za koja su je HT dobio dozvolu regulatora, HAKOM-a. Da bi se omogućilo komercijalno korištenje postojećih frekvencija za 5G tehnologiju, regulator treba izmijeniti pravilnike.

“U ovom trenutku na 3,5 gigaherca možemo raditi pilote. Komercijalne frekvencije ne postoje, jer natječaja još nije bilo. Za pravi 5G čekamo novi frekvencijski pojas koji će biti dodijeljen tijekom 2021. godine . On je na 3,5 gigaherca i tu možemo očekivati da će svaki operator dobiti otprilike 100 megaherca spektra. Tih sto megaherca je baza za gigabitne brzine koje se mogu postići u tom području. Mi danas raspolažemo s oko 100 megaherca spektra na frekvencijama od 800 do 2600 megaherca. Bitno je da i taj dio spektra učinimo sposobnim i prikladnim za 5G”, poručuje Drilo.

Naime, tumači, što su frekvencije više, pokrivanje je slabije i potreban je veći broj baznih stanica, tako da nije realno očekivati da će cijela Hrvatska biti pokrivena 5G signalom samo unutar 3,5 gigahercnog frekvencijskog područja. Za bolju pokrivenost nužno je koristiti i niže frekvencije.

Upravljanje uređajima i primjena senzora

Drilo je objašnjavajući zašto je važna primjena 5G tehnologije u nižem frekvencijskom pojasu podsjetio na još dvije primjene pete generacije mobilnih tehnologija koji su vezani na brzi odziv mreže odnsono latenciju. Na primjer, upravljanje nekim uređajima industrijskog tipa koji su automatizirani tako da sustav umjetne inteligencije na bazi prikupljenih podataka donosi odluku koju onda uređaj provodi. Drugi slučaj je ono što nazivamo massiv IoT, odnosno veliki broj umreženih uređaja. Riječ je o sustavima koji se temelje na senzorima.

“S primjenom 5G tehnologije u 4G frekvencijskom pojasu od 800 do 2600 megaherca praktično dobivate gotovo potpuno pokrivanje 5G signalom. Tako omogućavate da senzor koji se nalazi u nekom šahtu ili zdencu može komunicirati s centralnim sustavom koji očitava i prikuplja podatke i donosi nekakvu odluku. Bez implementacije 5G na niskim frekvencijama možete zaboraviti na bilo kakvu upotrebu senzora u nekim zahtjevnijim radijskim uvjetima.”

“Implementacija 5G u nižem frekvencijskom pojasu je još jedan iskorak prema punoj primjeni 5G tehnologije. Pripremamo se za dodjelu 5G frekvencija kao bismo ostvarili maksimalne performanse kao što smo uspjeli u 4G mreži“, poručio je na kraju Boris Drilo.