Neurotehnološka tvrtka Neuralink, u vlasništvu Elona Muska, demonstrirala je u petak uživo svoju tehnologiju: bežični čip veličine kovanice ugradili su u glavu svinje.
Elon Musk predstavio je publici tri svinje u različitim stadijima istraživanja. Na kraju su publici u stvarnom vremenu prikazani neuronski signali jedne od njih – Musk ju je nazivao Gertruda. Rekao je da je Gertrudi implantant ugrađen prije otprilike dva mjeseca.
Startup Neuralink pokrenut je 2016. godine, a financira ga uglavnom Musk. Tvrtka dizajnira tanke fleksibilne “niti”, deset puta tanje od ljudske kose, s ciljem liječenja ozljeda i traumi mozga. Dugoročni cilj je omogućiti jednog dana simbiozu ljudi i umjetne inteligencije. Uređaj je testiran na najmanje 19 različitih životinja s uspješnošću od oko 87 posto, kako se navodi u lanjskom izvješću o projektu.
Musk je uređaj u petak opisao kao “Fitbita u našoj lubanji”.
Prezentacija Neuralinkove tehnologije održana u petak bila je prva održana u živo. Musk ju je najavio tvitom krajem srpnja: “Pokazat ćemo 28. kolovoza kako neuroni ferceraju u stvarnom vremenu”. Još u srpnju 2019. rekao je kako se nada da će implantant biti ugrađen ljudskom pacijentu do kraja ove godine.
U međuvremenu je Musk iznio još nekoliko vrlo ambicioznih tvrdnji o potencijalu ove tehnologije.
Implatant veličine kovanice
Ugradnja malenog čipa u ljudsku lubanju mogla bi, na primjer, vratiti funkcionalnost udova, poboljšati ljudsko kretanje, riješiti probleme s vidom i sluhom, pomoći kod bolesti poput Parkinsonove bolesti, navodi Neuralink. Na prezentaciji u petak Musk je naveo nekoliko zdravstvenih stanja na koje je Neuralink trenutno fokusiran, uključujući gubitak pamćenja, sljepoću i paralizu.
Rekao je da postupak “povezivanja” neće zahtijevati opću anesteziju te da se nada da će robot “odraditi cijelu operaciju” za otprilike jedan sat. Musk je dodao da će osobama kojima bude ugrađen Neuralinkov uređaj ostati mali ožiljak, te da – ako se bude operacija obavi dobro – neće biti krvi. Rekao je također da je implatant veličine veće kovanice.
Kao što ime tvrtke govori, neuronske aktivnosti vrlo su važne za Neurolinkovu tehnologiju. Dugoročni cilj je postići simbiozu čovjeka s umjetnom inteligencijom povezivanjem elektroda s mozgom kako bi se mogli masovno očitavati neuronski signali. Prikupljanje ogromnih količina podataka omogućilo bi Neuralinkovom softveru da nauči kako mozak komunicira s ostatkom tijela, što bi u konačnici omogućilo replikaciju nekih funkcija.
Kompanija se često suočavala s prozivkama, između ostalih i bivših zaposlenika, zbog prevelike žurbe u istraživanjima i presporog znanstvenog napretka.
Sigurnosni i etički problemi
Stručnjaci iz tog područja upozoravaju da Neuralink i svi potencijalni konkurentni moraju prevladati velike izazove.
Chad Bouton s Instituta za medicinska istraživanja Feinstein upozorio je u telefonskoj izjavi za CNBC da kod svake invazivne tehnologije postoji mogućnost infekcije implantatom. “To nije bezazleno.”
Bouton se nada da će se Muskova grupa, barem u početku, usredotočiti na ljude s najvećom potrebom za ovom tehnologijom, uključujući one s ozbiljnom invalidnosti. Za ljude koji imaju bolesti poput amiotrofične lateralne skleroza (ALS ili Lou Gehrigovovu bolest), progresivnu bolest živčanog sustava koja utječe na živčane stanice u mozgu i leđnoj moždini, takva tehnologija može otvoriti nove mogućnosti kretanja i govora. Dodao je također da ovakva tehnologija vjerojatno neće biti široko primijenjena još barem desetak godina.
“Treba riješiti etičke i sigurnosne probleme. Trebat će vjerojatno još dugo vremena da ova tehnologija bude široko primijenjena i pristupačna”, rekao je Bouton.
Pogledajte video.
