Pet “najpametnijih” gradova na svijetu

Gradske vlasti žele omogućiti građanima pristup informacijama, ne samo o proračunu i potrošnji, ali i potaknuti građane da daju prijedloge i sudjeluju u donošenju odluka te im pomoći da lakše rješavaju svakodnevne probleme

115
pametni gradovi
Nije iznenađenje da je glavni kineski "prozor u svijet", Šangaj, predvodnik u razvoju smart city tehnologija [Image by davidguimaraessilva from Pixabay]

Šangaj, Seul, Barcelona, Peking i New York pet su “najpametnijih gradova” na svijetu, navodi na temelju provedenog istraživanja tvrtka Juniper Research. Rangiranje gradova napravljeno je na temelju ocjene mnogih različitih aspekata koji pokrivaju promet i infrastrukturu, energiju i rasvjetu, upravljanje gradom i tehnologiju te urbanu povezanost.

Osim što ima digitalnog blizanca, jedan od razloga zašto je Šangaj bio na prvom mjestu je gradski građanski oblak – Shanghai’s Citizen Cloud – platforma koja na jednom mjestu nudi više od 1200 različitih usluga za stanovnike grada. Platforma pokriva usluge vezane uz rođenje, vjenčanja, kulturu, obrazovanje i socijalne usuge, gradski prijevoz, turizam, zdravstvo, pravne usluge, porezne prijave…

Zahvaljujući brzoj implementaciji platformi za upravljanje podacima, učinkovito, digitalizirano upravljanje komunalnim i javnim uslugama postalo je uobičajeno u mnogim azijskim gradovima.

Takve platforme karakteristične su za pametne gradove širom svijeta poput Los Angelesa, Chicaga, Barcelone… Gradske vlasti žele omogućiti građanima pristup informacijama, ne samo o proračunu i potrošnji, ali i potaknuti građane da daju prijedloge i sudjeluju u donošenju odluka te im pomoći da lakše rješavaju svakodnevne probleme.

Kultura upravljanja

Kultura upravljanja očito je presudna za budući razvoj takvih građanskih platformi. Barcelona je, na primjer, pokazala kako bi jedan smjer razvoja mogao biti da građani putem takvih platformi iskažu svoje mišljenje o određenim gradskim problemima ili da putem platforme iznesu svoje prijedloge i inicijative.

Istraživanje je također pokazalo da će inicijative za pametne gradove do 2026. generirati investicije od gotovo 70 milijardi američkih dolara godišnje, naprema 35 milijardi dolara u 2021. godini. Veliki dio toga bit će usredotočen na investicije u pametne mreže.

“Mnogi su gradovi implementirali tehnologiju i podatke kako bi pomogli lokalnim vlastima da smanje utjecaj na okoliš i potrošnju energije”, rekao je koautor istraživanja Mike Bainbridge. “Najbolji gradovi na našoj ljestvici pronalaze inovativne načine da iskoriste tu tehnologiju kako bi pružili vidljive prednosti i za svoje građane.”

U mnogim područjima razvoj pametnih gradova je u ranoj fazi, osobito ako govorimo o gradovima koji nisu pri vrhu Juniperove ljestvice. Zbog toga veliki udio u ukupnim investicijama čine početne investicije. To znači, navodi Juniper Research, da će uštede ostvarene zahvaljujući tehnologijama pametnih gradova ostati visoke. Samo ušteda energije dosegnut će 96 milijardi dolara 2026., što će njihovu primjenu u većini slučajeva učiniti vrlo isplativom.