Hoće li Hrvatska izgraditi flotu električnih brodova kako bi povezala otoke

Inicijativa Autonomni elektro-brodovi za pametne otoke i gradove predviđa razvoj i gradnju 21 broda kapaciteta 100 do 300 putnika, koji će biti izgrađeni u tri veličine te će u sklopu pilot projekta po jedan od svakog modela biti smješten na sedam odabranih lokacija diljem Jadrana

62
razvoj električnih putničkih brodova

Na Fakultetu Strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu u ponedjeljak, 25. listopada, potpisan je Sporazum o partnerskoj suradnji projektne inicijative “Autonomni elektro-brodovi za pametne otoke i gradove”. Cilj inicijative je postaviti osnove za razvoj flote električnih brodova na Jadranu, s naglaskom na putnički prijevoz.

Inicijativa želi potaknuti razvoj i gradnju putničkih brodova koji će povezivati otoke međusobno, koristeći pri tome elektropogon, autonomnu plovidbu i/ili pristajanje i nadopunjavanje spremnika energije velike snage. Pokrenuta je temeljem znanja, iskustva i referenci sudionika kako bi se potaknuo razvoj suvremenog brodskog prijevoza koristeći pri tome nultu stopu emisija, oslanjajući se isključivo na “zelena” goriva. Tehnološki napredni pogon na brodovima prati djelomična ili potpuna autonomija, gdje na prvo mjesto dolaze sigurnosni aspekti prijevoza putnika, a autonomno pristajanje prvi je razvojni korak.

Inicijativa predviđa razvoj i gradnju 21 putničkog broda kapaciteta 100 do 300 putnika, koji će biti izgrađeni u tri veličine te će po jedan od svakog modela biti smješten diljem Jadrana u sklopu pilot projekta testiranja mogućnosti pojedinih destinacija. Sedam destinacija bit će odabrano kroz zajednička promišljanja s nadležnim tijelima.

>>Može li Nacionalni plan razvoja otoka povezati otoke

Na temelju postojećeg modela električno pogonjenog broda iCat razvit će se projekt putničkog broda te sustav upravljanja i nadzora broda zasnovan na naprednim metodama i tehnologiji umjetne inteligencije. Nadzor i upravljanje brodom, robotiziran sustav za nadopunjavanje brodskih spremnika energije te sustav pametnih punionica velike snage koje koriste energiju iz obnovljivih izvora, predstavljaju okosnicu razvoja i primjene suvremenih tehničkih rješenja u pomorskom prijevozu.

>>Tomislav Uroda: Hrvatska ima potencijal u zelenim mobilnim tehnologijama

>>iCat – pametni, zeleni i udobni brodovi za povezivanje otoka

Pokretači i potpisnici sporazuma su Tomislav Uroda, direktor iCat d.o.o. – integrator i brodograditelj na čijim će se proizvodima (brodovima) testirati i primjenjivati elektro-pogon i autonomna plovidba, prof. dr.sc. Dubravko Majetić, dekan Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu (FSB) – voditelj energetskog dijela projekta integracije broda s elektroenergetskim sustavom na obali i optimizacije proizvodnih procesa, prof. dr. sc. Gordan Gledec, dekan Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu (FER) – voditelj razvoja sustava upravljanja i nadzora broda zasnovanog na AI, elektro-pogona te prijenosa i distribucije električne energije, prof. emer. dr. sc. Nedjeljko Perić, ravnatelj Inovacijskog centra Nikola Tesla (ICENT) – voditelj projekta suradnje iCat – FER , Boris Ćosić direktor Centra za transfer tehnologije d.o.o. (CTT) – voditelj projekta suradnje iCat – FSB.

Međusobna povezanost otoka te brza i kvalitetna veza s kopnenim centrima su ključni problemi koje treba riješiti da bi otoci opstali. Model lokalnog javnog brodskog prijevoza jedno je od potencijalnih rješenja, a upravo u tom smjeru ide inicijativa “Autonomni elektro-brodovi za pametne otoke i gradove”. No, takav model je teško ostvariti bez jake institucionalne podrške države. Županije, općine i gradovi nemaju financijsku snagu za to. No, treba iskoristiti trend ekološkog prijevoza i namjenske fondove EU.