Globalno tržište bespilotnih letjelica trebalo bi porasti s 13,7 milijardi američkih dolara u 2021. na 89,6 milijardi dolara u 2030., navodi u svojoj analizi GlobalData.
Glavni razlog ovakvog rasta je značajno prihvaćanje bespilotnih letjelica u naftnoj i plinskoj industriji, zahvaljujući regulatornim promjenama na ključnim tržištima koje su otvorile prostor za primjenu bespilotnih letjelica u ovom sektoru.
Očekuje se da će nove promjene kojima američka Savezna uprave za zrakoplovstvo (FAA) omogućuje dronovima da lete izvan vizualne linije vidljivosti (BVLOS) koristiti proizvođačima bespilotnih letjelica, kao i industrijskim korisnicima u zemlji. To bi moglo dati dodatni poticaj razvoju tehnologije, posebno kada je riječ o BVLOS dronovima.
Dronovi su konvencionalno letjeli unutar vizualne linije vidljivosti (VLOS) na industrijskim lokacijama, kao što su gradilišta, gdje je dron vidljiv operateru na zemlji. BVLOS znači da dron može letjeti izvan vidnog polja operatera.
“U proteklom desetljeću, industrija nafte i plina eksperimentirala je s primjenom bespilotnih letjelica za nadzor terenske opreme razbacane po velikim područjima. Industrija je tada počela surađivati s proizvođačima dronova kako bi razvili uređaje prikladne za specifičnu primjenu u industriji. S vremenom su identificirani i implementirani noviji slučajevi upotrebe za bespilotne letjelice, kao što je nadziranje emisija metana”, rekao je Ravindra Puranik, analitičar nafte i plina u GlobalData.
Senzori slike ili kamere s vizualnim (RGB), infracrvenim (IR) i lidarskim mogućnostima (detekcija svjetla i određivanje raspona) šire i poboljšavaju mogućnosti prikupljanja podataka za dronove. Osim toga, detektori plina instalirani na bespilotnim letjelicama omogućuju prikupljanje podataka o emisijama.
“Napredak dronova kada je riječ o kamerama, senzorima i prijenosu podataka pomaže industriji nafte i plina da osmisli nove načine uporabe bespilotnih letjelica. Uloga bespilotnih letjelica u inspekciji proširila se sa snimanja RGB slika/videozapisa na korištenje infracrvenih i laserskih tehnologija za bilježenje korozije, vremenskih utjecaja i prostornih karakteristika imovine koja se promatra”, dodao je Puranik.
