U četvrtom tromjesečju 2019. godine u Hrvatskoj je bilo ukupno 1.326.702 priključaka u nepokretnoj javnoj komunikacijskoj mreži. Usporedi li se to s istim razdobljem prethodne godine, broj priključaka manji je za 1,48 posto, navodi se u novom izdanju Sektorskih analiza Ekonomskog instituta Zagreb posvećenom telekomunikacijskom sektoru.
U istom razdoblju ukupan odlazni promet u nepokretnoj mreži smanjen je za 10,12 posto. Ukupni prihod od pružanja telekomunikacijskih usluga u nepokretnoj mreži u posljednjem tromjesečju 2019. iznosio je ukupno 297,42 milijuna kuna, što je 6,46 posto manje nego u istom razdoblju 2018. Prihod od maloprodaje, koji čini 85,38 posto ukupnog prihoda, na godišnjoj razini pao je za 6,46 posto, dok je prihod od veleprodaje u istom razdoblju smanjen za 4,77 posto.
Podaci HAKOM-a o broju priključaka, odnosno gustoći priključaka širokopojasnog pristupa internetu ukazuju na značajne razlike među hrvatskim županijama. Po broju priključaka u četvrtom tromjesečju 2019. vodi Grad Zagreb s 296.797, odnosno 26 posto ukupnog broja širokopojasnih priključaka na internet.
Precizniji uvid u rasprostranjenost priključaka širokopojasnog interneta po županijama daju podaci o gustoći priključaka. Izuzme li se Grad Zagreb, podaci ukazuju na nešto veću gustoću priključaka u priobalnim županijama. U tim je županijama u pravilu gustoća priključaka iznad prosječne gustoće na razini Hrvatske. Stoga vrijedi analizirati postoje li regionalne razlike u učestalosti i načinu korištenja interneta između Jadranske i Kontinentalne Hrvatske. U tu su svrhu korišteni podaci Eurostata o korištenju internetskih tehnologija na regionalnoj razini.
Kao što se može zaključiti i iz podataka HAKOM-a, postotak kućanstava koja imaju internet veći je u jadranskoj Hrvatskoj. Prema podacima Eurostata, riječ je o 84 posto kućanstava naspram 79 posto kontinentalnoj Hrvatskoj u 2019. godini.
Osim toga, učestalost korištenja interneta u prošloj godini bila je veća u jadranskoj Hrvatskoj. Internet svakodnevno koristi čak 76 posto ispitanika u jadranskoj Hrvatskoj naprema 69 posto u kontinentalnoj Hrvatskoj.
Jednom tjedno internetom se koristi 82 posto osoba iz jadranske i 75 posto osoba iz kontinentalne Hrvatske.
Interakcija s tijelima javne uprave putem interneta nešto je intenzivnija u jadranskoj Hrvatskoj. U prošloj godini 34 posto ispitanika iz jadranske Hrvatske koristilo je internet kako bi komuniciralo s javnom upravom. U isto vrijeme u kontinentalnoj Hrvatskoj 32 posto ispitanika korsitilo je internet u istu svrhu.
INTERAKCIJA S TIJELIMA JAVNE UPRAVE PUTEM INTERNETA NEŠTO JE INTENZIVNIJA U JADRANSKOJ HRVATSKOJ
Stanovnici Jadranske Hrvatske također češće kupuju preko interneta nego što to čine stanovnici Kontinentalne Hrvatske. Tako je prema podacima 41 posto ispitanika iz jadranske Hrvatske kupovalo putem interneta u posljednja tri mjeseca naspram 32 posto ispitanika iz kontinentalne Hrvatske. U posljednjoj godini putem interneta je kupovalo 49 posto ispitanika iz jadranske i 43 posto ispitanika iz kontinentalne Hrvatske.
Prikazani podaci odnose se na stanje u 2019. godini. Ako se u obzir uzmu podaci za prethodna razdoblja, pojedini pokazatelji pokazuju da se internet više koristi u kontinentalnoj Hrvatskoj. Međutim, općenito se može zaključiti da je u posljednjim godinama korištenje interneta zastupljenije na području Jadranske Hrvatske. Podaci koji bi objasnili razloge takve situacije nažalost nisu dostupni, navode analitičari Ekonomskog instituta. No, bez obzira na regionalne razlike, Hrvatska općenito zaostaje u korištenju interneta i digitalizaciji za drugim zemljama EU-a.
