Općenito niska pozicija i značajno zaostajanje za drugim zemljama Europske unije, osobito u području povezivosti, opisuju Hrvatsku u području digitalizacije. Pozitivnih pomaka ima, ali su spori i nedostatni za dostizanje prosjeka Europske unije, navodi se u analizi telekomunikacijskog sektora Ljiljane Božić, više znanstvene suradnice s Ekonomskog instituta iz Zagreba, objavljenoj u lipanjskom izdanju publikacije Sektorske analize.
Europska komisija je u svojim izvješćima osobito zabnrinuta zbog vrlo visoke koncentracije tržišnog udjela u rukama jednog operatora. To bi, ocjenjuje Komisija, moglo dodatno usporiti napredak Hrvatske u segmentu povezivosti, osobito ako se uzme u obzir da je cijena pristupa internetu u Hrvatskoj među najvišima u Europskoj uniji.
Digitalizacija i napredak zemalja članica Europske unije u digitalizaciji mjeri se indeksom digitalnog gospodarstva i društva (Digital Economy and Society Index – DESI). DESI je kompozitni indeks koji se sastoji od pet dimenzija: povezivost (fiksni i mobilni širokopojasni pristup i cijene); ljudski kapital (upotreba interneta, osnovne i napredne digitalne vještine); upotreba internetskih usluga (koliko se građani služe internetskim sadržajem i sudjeluju u komunikaciji ili transakcijama na internetu); integracija digitalne tehnologije (digitalizacija poduzeća i e-trgovina); i digitalne javne usluge (e-uprava i e-zdravstvo).
Najveći stupanj digitalizacije gospodarstva i društva postigle su Danska, Švedska, Finska i Nizozemska. Prema indeksu digitalnog gospodarstva i društva Hrvatska je jedna od manje uspješnih zemalja, svrstana u skupinu zajedno s Rumunjskom, Grčkom, Bugarskom, Italijom, Poljskom, Mađarskom, Ciprom i Slovačkom. Hrvatska je trenutno na 22. mjestu zemalja Europske unije i napredovala je u odnosu na prethodno razdoblje, s 23. mjesta.
>>EK predlaže 9,2 milijarde eura za program Digitalna Europa
>>Kako do besplatne javne WiFi infrastrukture u svakom europskom selu i gradu
U segmentu povezivosti, koji obuhvaća širokopojasni pristup internetu i cijene pristupa, Hrvatska je na 27. mjestu. Napredak koji se u tom području ostvaruje ocjenjuje se nedovoljnim. Slab napredak uglavnom je povezan s niskom potražnjom za brzim i ultrabrzim širokopojasnim pristupom internetu i visokim cijenama širokopojasnog pristupa internetu.
Prema indeksu digitalnog gospodarstva i društva Hrvatska je na 26. mjestu po potražnji za brzim i ultrabrzim širokopojasnim pristupom internetu. Izvješće navodi da je dostupnost brze mreže nove generacije dobra s obzirom da 67 posto kućanstava ima pristup brzoj, a 34 posto ultrabrzoj širokopojasnoj mreži. Unatoč tome, samo je 14 posto kućanstava pretplaćeno na brzine interneta veće ili jednake 30 Mbps, a tek 1,4 posto na brzine interneta veće ili jednake 100 Mbps.
Skupi širokopojasni pristup internetu
Po indeksu cijena širokopojasnog pristupa internetu Hrvatska je na začelju Europske unije. Vrijednost indeksa iznosi 63, a prosjek Europske unije je 87 što svjedoči o činjenici da su cijene širokopojasnog pristupa putem nepokretne mreže u Hrvatskoj među najvišima u Europi.
Jedan od problema koji koči napredak digitalizacije na hrvatskom tržištu svakako je i vrlo velik tržišni udio pozicioniranog operatora. Hrvatski Telekom drži većinski udio na tržištu usluga u nepokretnoj i pokretnoj telekomunikacijskoj mreži (mjereno brojem korisnika) s 54,87 posto odnosno 46,36 posto ukupnog broja korisnika u posljednjem tromjesečju 2017. godine.
Situacija je vrlo slična i kada je riječ o uslugama širokopojasnog pristupa internetu. U srpnju 2017. pozicionirani operator imao je 48 posto tržišnog udjela, a preostalih 52 posto odnosilo se na nove operatore i po tome je ispod prosjeka Europske unije. Međutim, uzimajući u obzir povezana društva, Hrvatski Telekom zapravo kontrolira više od 71 posto tržišta.
Naime, tržišni udio HT-a je 47,6 posto, Iskona 10,4 posto, Optima Telekoma 9,2 posto, a H1 Telekoma 4 posto. U tom smislu izvješća o napretku u području digitalizacije sa zabrinutošću ističu činjenicu da je hrvatska Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) odobrila HT-u kontrolu nad Optima Telekomom do 10. srpnja 2021.
>>HT najavio pristup internetu minimalnom brzinom od 20 Mbit/s za sve
Komunikacijska infrastruktura u ruralnim područjima
U izvješćima se ističe i nedostatak komercijalnog interesa za izgradnju komunikacijske infrastrukture u ruralnim područjima Hrvatske.
Specifični problemi koji otežavaju razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa internetu su neriješeni imovinsko-pravni odnosi i nepostojanje digitalne baze postojeće komunikacijske infrastrukture.
Vodeći operatori su u prvom tromjesečju ove godine najavili nastavak ulaganja u razvoj mreže. Iz Hrvatskog Telekoma najavili su ulaganja u dodatnu modernizaciju mobilne mreže radi povećanja kapaciteta za rast podatkovnog prometa i ostvarenja bržeg pristupa internetu te ulaganje u stvaranje temelja za uvođenje 5G tehnologije. U Vipnetu ističu kako su dobri poslovni rezultati na početku ove godine povezani s ulaganjima od 13,8 milijuna eura u širenje optičke mreže te razvoj i mobilne i fiksne mreže.
U lipnju ove godine postignut je dogovor između Vijeća Europe, Europske komisije i Parlamenta o Europskom komunikacijskom kodu koji će dovesti do smanjenja cijena međunarodnih poziva za građane Europske unije. Naime, maksimalne cijene minute poziva u Europskoj uniji ograničavaju se na 19 centi, a SMS-ovi na 6 centi.
