Tek četvrtina poduzeća ima razvijenu strategiju digitalne transformacije

Stanje digitalizacije hrvatskoga gospodarstva u 2021. ocijenjeno je prosječnom ocjenom 2,59, dok je 2020. prosječna ocjena iznosila 2,52. U istraživanju Hrvatski digitalni indeks prikupljeni su podaci od 273 hrvatska poduzeća, od toga 56 velikih i 217 srednjih

40
Hrvatski digitalni indeks

Istraživanje Hrvatski digitalni indeks (HDI), koje mjeri stanje digitalne transformacije hrvatskoga gospodarstva, pokazalo je blagi porast u odnosu na 2020. godinu, ali ukupna ocjena i dalje nije zadovoljavajuća, a tempo rasta je vrlo spor te je jasno da postoji značajan prostor za napredak u sljedećim godinama. Stanje digitalizacije hrvatskoga gospodarstva u 2021. ocijenjeno je prosječnom ocjenom 2,59, dok je 2020. prosječna ocjena iznosila 2,52.

S druge strane, ispitanici su ponudu e-usluga za građane i pravne subjekte ocijenili s prosječnom ocjenom 2,78, što je blagi porast u odnosu na godinu ranije, kad je prosječna ocjena iznosila 2,73.

Hrvatski digitalni indeks analizira spremnost hrvatskoga gospodarstva na izazove koje donosi iznimno brz rast i razvoj novih digitalnih tehnologija, koje u znatnoj mjeri mijenjaju tradicionalni način i organizaciju poslovanja. Cilj istraživanje je analizirati digitalnu spremnost poduzeća iz različitih gospodarskih sektora te na temelju dobivenih rezultata izraditi prijedloge preporuka i smjernica za unapređenje digitalnih kapaciteta hrvatskih poduzeća, ali i cjelokupnog gospodarstva.

>>Hrvatski digitalni Indeks 2020 otkriva četiri pozitivna trenda

>>Svaka dvadeseta tvrtka u Hrvatskoj prepoznaje važnost digitalne transformacije

>>Trećina hrvatskih poduzetnika nije ni svjesna digitalnih disrupcija

U ovogodišnjem istraživanju podaci su prikupljeni od 273 hrvatska poduzeća, od toga 56 velikih i 217 srednjih, koja su, u skladu s nacionalnom klasifikacijom djelatnosti (NKD), grupirana u pet velikih skupina djelatnosti te podijeljena u šest geografskih regija.

Među ključnim rezultatima HDI-a je i onaj da 24,2 posto poduzeća ima razvijenu strategiju digitalne transformacije, dok je godinu ranije razvijenu strategiju imalo samo njih 17,7 posto. Većina ispitanika navela je da provedba digitalne transformacije nema utjecaj na ukupan broj radnih mjesta u njihovim poduzećima, dok pozitivan utjecaj provedbe digitalne transformacije na prihode očekuje skoro polovina ispitanika.

Digitalna transformacija predstavlja glavni prioritet za svega 3,7 posto ispitanika, dok je za njih 31,5 posto u top tri teme po važnosti. Nadalje, 76 posto ispitanika nema strukturirani put ka digitalizaciji, njih 62 posto izdvaja manje od 25 posto sredstava od ukupnog iznosa za edukaciju za razvoj digitalnih vještina svojih zaposlenika, a 51 posto ističe kako koristi usluge vanjskih stručnjaka za kreiranje digitalne transformacije.

Za usporedbu ćemo podsjetiti da je istraživanje Hrvatski digitalni indeks predstavljeno 2019. pokazalo da razvijenu strategiju digitalne transformacije ima 15 posto domaćih kompanija (naprema 24,2 posto u 2021.), samo 17 posto ih je smatralo kako je u potpunosti spremno na promjene koje će ona donijeti, a za manje od trećine je transformacija bil pri vrhu liste prioriteta – 29,7 posto u 2019. naprema 31,5 posto u 2021. godini. Dakle, usprkos tome što se u protekle dvije godine puno govorilo o snažnom zamahu digitalne transformacije, istraživanje Hrvatski digitalni indeks to baš ne potvrđuje.

“Usprkos blagom porastu u ocjeni stanja digitalizacije hrvatskoga gospodarstva te zavidnoj brojci od 92,3 posto poduzeća koja vide digitalnu transformaciju kao priliku za vlastiti rast i razvoj, za ostvarenje veće konkurentnosti naših poduzeća rezultati moraju biti bolji, posebno uzmemo li u obzir stanje u nama usporedivim EU zemljama i zaostajanje hrvatske na ljestvicama koje mjere digitalni napredak zemalja članica Europske unije, poput DESI indeksa. Indikativno je da tvrtke kao prepreku u provođenju digitalne transformacije navode nedostatak vremena i novca, iako im upravo taj proces može dugoročno omogućiti troškovno i vremenski efikasniji te konkurentniji rast“, poručila je Nataša Ćurić Martinčević, predsjednica Uprave Apsolona, konzultantske kuće koja je treću godinu za redom provela istraživanje Hrvatski digitalni indeks.

Dodale je kako je upravo iz tog razloga neizmjerno važno da poduzeća u procesu digitalne transformacije ne ovise samo o svojim sredstvima, već da dobiju adekvatnu podršku kroz nove izvore financiranja, poput Nacionalnog plana za oporavak i otpornost, koji su upravo i namijenjeni lakšoj i bržoj tranziciji gospodarstva, ne samo kroz digitalizaciju postojećih, nego i prelasku na nove, digitalne modele rada.

Otkako je Europska komisija sustavno počela pratiti digitalni napredak država članica kroz Indeks digitalnog gospodarstva i društva (DESI), Hrvatska nikad nije ostvarila iznadprosječan rezultat. Prema DESI indeksu za 2021. godinu, Hrvatska se nalazi na 19. mjestu od ukupno 27 država članica Europske unije te je ostvarila pomak za jedno mjesto u odnosu na prethodnu godinu. Hrvatski digitalni indeks, koji analizira digitalnu spremnost aktera na hrvatskom tržištu, daje jasniji uvid u uzroke takvog stanja te u konačnici pruža preporuke i smjernice za fokusirano i efikasno poboljšanje digitalnih kapaciteta, navodi se u priopćenju Apsolona.