Digitalizacija, robotizacija i umjetna inteligencija danas su neizostavne tehnologije kada je riječ o modernim operacijskim dvoranama. Ove tehnologije integrirane su u kirurške navigacijske sustave, imaju ključnu ulogu u preciznim kirurškim zahvatima te čine komplicirane medicinske operacije čini znatno sigurnijima.
Kirurški navigacijski dio su računalno potpomognute kirurgije (computer-assisted surgery – CAS). Riječ je o konceptu kirurgije koji se temelji na tehnologiji digitalne slike. Kirurzima omogućuje predoperativno planiranje i preciznu navigaciju kiorurškim instrumentima tijekom operacije. Ovakav koncept omogućava minimalno invazivna kirurška rješenja. Kirurg brzo dobiva informacije kako bi utvrdio gdje treba napraviti rezove i izvesti operaciju. To ne znači samo “nježnije” liječenje i manje boli za pacijente, nego veću preciznost zahvata, kraći kirurški postupaka, a time i niže troškove.
Među onima koji rade na razvoju novih rješenja u ovom području je tim hrvatskih znanstvenika s Rochester Institute of Technology (RIT Croatia) u Hrvatskoj, tvrtke Bitmedix i Sveučilišta u Zagrebu koji razvija sustav s 3D hardverskim senzorom koji podržava pokrete ruku/prstiju kao ulaz, bez dodira s rukom. Takav pristup će omogućiti kirurzima potpunu i beskontaktnu orijentaciju u dijagnostici prilikom operacije.
Projekt je sa 75.000 eura za daljnji razvoj rješenja podržao EIT Health InnoStars, neprofitna organizacija i jedno od najvećih europskih javno-privatnih partnerstva u području inovacija u zdravstvenoj skrbi. Uz financijsku potporu EIT Health nudi mentorsku pomoć i pristup mreži vrhunskih zdravstvenih igrača u Europi.
“Postoje mnogi novi, inovativni pristupi i tehnike u medicini i specifično kirurgiji, te između ostalog i sve veća potreba za beskontaktnom operacijom kao dijelom usvajanja proširene i virtualne stvarnosti za novu generaciju informacijske tehnologije i medicinske zdravstvene zaštite. Naš je projekt usmjeren na rješavanje problema standardnih kirurških parametara u kirurškim zahvatima kroz beskontaktno sučelje kao dodatnu aplikaciju za DICOM preglednik koristeći kameru koji prepoznaje pokrete ruku / prsta kao ulaz, bez dodira ruku, dodira ili glasovne navigacije”, tumači doc. dr. sc. Martin Žagar, znanstveni savjetnik i viši predavač na RIT Croatia.
“Ovime je omogućeno pregledavanje slikovnih podataka u stvarnom vremenu tijekom operacije bez pomoći asistenta. Cilj je omogućiti kirurgu da se potpuno fokusira na operaciju i da pri tome ima punu podršku uređaja za pregledavanje slikovnih podataka“, dodaje.
Iza projekta stoji u suštini četveročlani tim koji čini jezgru projektnog razvoja. U timu su medicinski specijalist s dugogodišnjim stažem u telemedicini i vlastitom poliklinikom, vlasnik firme koja pruža razvoj i podršku telemedicinskih aplikacija, inače IT struke, te dva IT profesora koji uz svoje fakultetske obaveze u nastavi razvijaju i usluge u digitalnom zdravstvu.
“Cijeli tim se poznaje već niz godina te smo zajednički razvili i neke druge ideje u području digitalnog zdravstva. Članovi tima su do sada objavili i više znanstvenih radova s tematikom ovog projekta. Ideja razvoja prototipa je bila samo logičan sljedeći korak u daljnjem razvoju projektnog rješenja“, razlaže dr. Žagar.
RIT Croatia, međunarodni kampus privatnog američkog sveučilišta Rochester Institute of Technology akademski je partner na projektu i voditelj projekta. Članovi tima s RIT Croatia su zaduženi za IT stranu projekta, razvoj, vođenje i diseminaciju projekta. Članovi tima iz firme Bitmedix d.o.o. Su pak zaduženi za razvoj medicinske strane projekta, definiranje ulaza i izlaza iz sustava, kao i definiranje ukupnih performansi prototipa, dok Sveučilište u Zagrebu ima savjetodavnu ulogu u provođenju projekta kao EIT Health Hub.
“S obzirom na to da je industrijski partner na projektu tvrtka Bitmedix koja se bavi aplikativnim rješenjima u području telemedicine već dugi niz godina, a članovi tima iz RIT Croatia kao akademskog partnera imaju značajno iskustvo u razvoju inovacija i patenata, možemo reći da nam ne manjka niti poduzetničkog niti inovacijskog iskustva“, kaže naš sugovornik.
“Sam razvoj je počeo prije projekta i sada traje oko dvije godine, pri čemu je bilo i pogrešaka u smjerovima razvoja te povrataka na neko stacionarno stanje, tako da smo sada u proof-of-concept fazi, odnosno TRL 3. Projekt je počeo u lipnju ove godine, a prototip bi trebao biti spreman do kraja godine.“
Dosadašnji razvoj je financiran vlastitim sredstvima pri čemu je bilo potrebno kupiti opremu u iznosu od otprilike 50.000 kuna te uložiti oko 1000 čovjek/sati razvoja što se manifestira za značajnim uloženim slobodnim vremenom i energijom, ističe dr. Žagar.
Dodaje kako je do sada bilo puno izazova jer riječ je o interdisciplinarnom projektu u području informacijskih i medicinskih znanosti, “gdje svako polje ima svoje izazove, a međusobna interakcija samo još više naglašava taj problem”.
“Ako je potrebno izdvojiti jedan izazov, onda bi to bio precizno praćenje i detekcija pokreta koji su specifični za svaku osobu jer svako od nas iste zadane pokrete izvodi na sebi svojstven način koji se mora jednoznačno digitalno identificirati“, objašnjava naš sugovornik.
Dr. Žagar naglašava kako je riječ prvenstveno o znanstveno-istraživačkom, a ne komercijalnom projektu.
“Kada smo aplicirali na natječaj EIT Healtha, želja nam je bila potvrditi i realizirati naše prijašnje ideje i razmišljanja u području medicinskih aplikacija sljedeće generacije. Svi smo mi u duši istraživači koji žele razviti uređaje koji će promijeniti svijet. Za sada ne postoji poslovni model. Međutim, u okviru projekta jedan od projektnih zadataka je i razvoj poslovnog modela i pokušaj diseminacije projekta. O cijenama za sada još nismo razmišljali, ali će se svakako temeljiti na održivom poslovnom modelu.“
“S obzirom na to da smo samostalno razvijali svoje ideje, tražili smo neki vid financiranja koji će nam omogućiti razvoj prototipa i potencijalnu diseminaciju. EIT Health nam je omogućio upravo to kroz financiranje nabavka opreme potrebne za izradu prototipa te budžeta za diseminaciju. Iako, prvotna, pred-pandemijska ideja o diseminaciji uživo na konferencijama i sajmovima će morati nažalost biti preseljena u virtualni svijet, što će predstavljati dodatni izazov prilikom prezentacije, imajući na umu da se sam prototip sastoji od više osjetljivih uređaja koje će biti potrebno prilagoditi da bi se ih moglo ispravno prezentirati“, objašnjava dr. Žagar razloge prijave ne natječaj EIT Health InnoStars.
U samom natječaju je bilo definirano da je za sudjelovanje potreban barem jedan akademski partner i barem jedan industrijski partner, pri čemu je industrijski partner na projektu – tvrtka Bitmedix – osnovan znatno prije početka projekta i već ima dosta iskustva u primjeni telemedicinskih rješenja.
“S ovim konkretnim projektom smo se prijavili samo na EIT Health program jer smo smatrali da je naša ideja upravo podesna za ovakav tip natječaja. S druge strane, svi sudionici na projektu imaju bogato iskustva prijava i rada na različitim EU programima (počevši još od FP6, preko FP7 i H2020 programa). Definitivno nam je cilj dalje prijavljivati daljnje ideje na neke buduće EU natječaje, a za poslovnu diseminaciju i različite tipove poslovnih akceleratora.”
Daljnji planovi, uz razvoj aktualnog projekta, uključuju razvoj drugih ideja u području telemedicine, potvrđuje dr- Žagar. “Telemedicina će definitivno u budućnosti dodatno dobiti na značaju, i to ne samo zbog trenutne situacije gdje se preferira udaljena dijagnostika. Područje primjene IT tehnologija u medicini je vrlo široko i kao tim koji se sastoji od medicinskih i IT eksperata, svakako ćemo pokušati iskoristiti različita gledišta u daljnjem razvoju projektnih ideja u telemedicinskim aplikacijama“, zaključio je doc. dr. sc. Martin Žagar.
Sadržaj omogućila Addiko banka
