Hrvatski startup proteinima iz insekata mijenja soju u proizvodnji stočne hrane

Momir Futo jedan je od pionira u Hrvatskoj u uzgoju kukaca za proizvodnju stočne hrane. Pokrenuo je startup Bifard koji se bavi uzgojem korisnih kukaca za potrebe organske, integrirane i klasične poljoprivrede

220
Bifard
U fokusu poslovanja Bifarda je uzgoj i proizvodnja proizvoda od ličinki crne vojničke muhe, jedne od sedam vrsti kukaca koji su trenutno dozvoljeni za komercijalni uzgoj i ekstrakciju proteina u EU

Malo tko voli insekte. Uglavnom ih smatramo smetnjom. Također, malo je ljudi koji u njima vide izvor proteina za ljude, pa ni kao ključni sastojak stočne hrane. No, sve je više zagovornika upotrebe insekata u proizvodnji hrane za životinje. Oni tvrde da će korištenje proteina insekata umjesto tradicionalnih sastojaka – poput žitarica, soje ili ribljeg brašna – smanjiti negativan utjecaj poljoprivrede na okoliš. Uzgoj soje zahtijeva mnogo zemlje, rada i navodnjavanje, a zamjena insektima mogla bi smanjiti potrebu za sojom. Umjesto uzgoja soje za stočnu hranu, ona se može uzgajati za prehranu ljudi.

Momir Futo jedan je od pionira u Hrvatskoj u uzgoju kukaca za proizvodnju stočne hrane. Pokrenuo je startup Bifard koji se bavi uzgojem korisnih kukaca za potrebe organske, integrirane i klasične poljoprivrede. U fokusu proizvodnje trenutno je crna vojnička muha, kukac čije se ličinke koriste kao održivi izvor proteina za razne formulacije krmiva, hrane za ribe i za kućne ljubimce. Za razliku od neodrživog sojinog i ribljeg brašna koja su glavni izvor proteina u krmivima, crvići ove muhe jedući bio-otpad vrše konverziju otpada u svoje bjelančevine i masnoće. Plan je razviti novi proizvod – visoko-proteinsko BSF brašno specifičnog aminokiselinskog sastava.

Bifard
Momir Futo

Momir Futo po profesiji je evolucijski biolog. Nakon mature u subotičkoj gimnaziji „Svetozar Marković“, studira je i diplomirao biologiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Nakon toga upisao je doktorski studij u Njemačkoj, na Sveučilištu u Münsteru. Doktorirao je pri Institutu za evoluciju i bioraznolikost u Münsteru 2016. godine, na temi koja povezuje utjecaj mikrobiote kukaca na njihovu imunost. Nakon doktorata, vratio se se u Zagreb na postdoktorsko usavršavanje na Institutu Ruđer Bošković, gdje je u Laboratoriju za evolucijsku genetiku, u grupi renomiranog hrvatskog genetičara dr. sc. Tomislava Domazeta-Loše, četiri godine radio na projektu evolucijske genetike bakterijskih biofilmova. Trenutno je zaposlen na Fakultetu elektrotehnike i računarstava u Zagrebu.

„Još od sredine studija, pa i tijekom doktorata, dakle već nekih petnaestak godina, na ovaj ili onaj način bavim se kukcima. Možemo reći da su kukci postali dio mog života. Nakon doktorata sam htio napustiti akademsku znanosti i prijeći u industriju, baviti se i dalje istraživanjima, ali u nekom drugom kontekstu, no to se pokazalo težim nego što sam tada mislio. U svijetu je tada bilo svega nekoliko privatnih tvrtki koje su se bavile kukcima, a zaposliti se u njima je bilo gotovo nemoguće. Tada sam prvi put pomislio da bih mogao pokrenuti nešto svoje. Ideja o uzgoju korisnih kukaca se rodila dakle još tada, prije nekih šest, sedam godina, međutim trebalo je dosta vremena da se ona iskristalizira i pretoči u nekakav ozbiljniji poduzetnički pothvat. U međuvremenu sam okupio tim koji danas čini Bifard i prije nekih pola godine je to sve i službeno krenulo. Vrijeme preispitivanja je trajalo godinama prije same odluke da krenemo u ovo. Od kada smo krenuli učimo, usavršavamo se, radimo i ne okrećemo se…”, prisjeća se Momir kako je sve počelo.

Kao biologu, ideja održivosti za njega je neraskidivo povezana s prirodom: „Održivost je nešto što se po prirodi stvari podrazumijeva u svim aspektima mog života od odvajanja i recikliranja smeća, preko hranjenja ptica na prozoru, čuvanja prirode i okoliša najviše što je moguće, do načina na koji naša tvrtka posluje. Iskreno sam uvjeren u to da nema smisla raditi bilo što ili baviti se bilo čime ako time izravno i indirektno uništavate svoj okoliš. Koja je poanta stvorenog novca ako ćete uništiti svijet oko sebe? Gdje ćete ga vi ili vaše potomstvo i na što potrošiti? Dakle održivost i lokalna cirkularna ekonomija su dva pilona na kojima sama ideja Bifarda počiva”, razlaže.

„Trenutačno nam je u fokusu poslovanja uzgoj i proizvodnja proizvoda od ličinki crne vojničke muhe. To je jedna od sedam vrsti kukaca koji su trenutno dozvoljeni za komercijalni uzgoj i ekstrakciju proteina u Europskoj uniji. U partnerstvu s našim dobrim prijateljima, pivovarom Pulfer iz Zagreba, koristimo njihov biootpad, trop iz proizvodnje piva koji se pokazao kao izvrsna hrana našim crvićima. Kada crvići dostignu određeni stadij, oni postaju ekološki i održiv izvor proteina koji se koristi u stočnim brašnima i u proizvodnji krmiva. Dakle, održiva su alternativa proteinima iz sojinog i ribljeg brašna koja su oba apsolutno neodrživa. Naša proizvodnja time demonstrira održivost na tri fronta – koristimo tuđi otpad s jedne strane i smanjujemo potrebu za neodrživim uzgojem soje i prekomjernim izlovom sitne ribe, s druge strane. Na koncu, životinje koje se hrane našim proizvodima, hrane se prirodnom i zdravom hranom. Sve je, dakle, povezano.”

Bifard je sada u fazi prelaska s laboratorijske na pravu proizvodnju, a prvi ogledni kupac im je Pas Kitchen, startup koji proizvodi svježu i zdravu hranu za pse, a uskoro u svoj asortiman uvodi proizvode koji će biti temeljeni na kukcima i proteinima iz kukaca. Biifard će biti njihov ekskluzivni snabdjevač kukaca za pseću hranu.

„Njima treba određena formulacija koju ja moram napraviti za njih. Dakle, to nije moj proizvod, nego ja radim proizvod prema njihovim potrebama”, pojašnjava Momir.

Plan je u Bifardu razviti dva do tri proizvoda, uključujući visokoproteinsko brašno crne vojničke muhe koje će imati specifičan aminokiselinski sastav koji najviše odgovara prehrani životinja.

„Životinje, pa tako ni muhe, ne mogu proizvoditi pojedine (tzv. esencijalne) amino kiseline. One se unose putem hrane. Osim hrane, dio njih mogu proizvoditi i određene bakterijske vrste. Naša istraživanja su u eksperimentalnoj fazi pokazala da se modifikacijom crijevne mikrobiote specifičnom, inovativnom prehranom ličinki muhe mikrobna ravnoteža može pomjeriti u smjeru bakterijskih skupina koje su u stanju proizvoditi neke od esencijalnih aminokiseline. Takve ličinke će u konačnom, ukupnom aminokiselinskom sastavu proteina imati povećan udio esencijalnih aminokiselina te će predstavljati iznimno vrijednu i kvalitetnu osnovu za proizvodnju raznih formulacija stočne hrane. Ljudska konzumacija kukaca je tema za sebe. Za sada proizvodi od kukaca namijenjeni izravno ljudskoj prehrani nisu u planu. Međutim, ako se pokaže dobra tržišna prilika, to se vrlo brzo može promijeniti.”

Uz visokoproteinsko brašno, jedan od proizvoda bit će i organsko gnojivo od ostataka iz proizvodnje: „Cijela priča ide prema zero waste policy, da ne bude nikakvog otpada nego da se sve iskoristi”.

Dodaje Momir da je za njihov rad interes iskazao i jedan veliki proizvođač stočne hrane iz Srbije: „Traže oko dvije tone formulacije mjesečno za svoju eksperimentalnu proizvodnju stočne hrane na bazi kukaca. Mi možemo to proizvesti za mjesec dana. Trenutni kapacitet je oko 2,25 tona mjesečno, a višak možemo plasirati izravno zainteresiranim poljoprivrednicima”.

Momir objašnjava kako se proizvodnja temelji na kontejnerima i vrlo je skalabilna: proizvodnja se za spomenutih 2,25 tona povećava dodavanjem novog kontejnera. To, naravno, zahtjeva zapošljavanje novih ljudi.

„U timu nas je petero, ali nemamo još zaposlenih u tvrtki. Aplicirali smo za sredstva za natječaju za inovativne startup tvrtke koji je nedavno poništen. Tim sredstvima planirali smo zaposliti jednu osobu na projektu. Vidjet ćemo što će biti od toga. Daljnje zapošljavanje planiramo ovisno o tome kako će krenuti priča”, kaže Momir.

„Svi koji se bave proizvodnjom stočne hrane svjesni su da im je soja skupa, kao i riblje brašno, te da kukci imaju niz prednosti. Ali odlažu prelazak jer imaju razvijen proces proizvodnje od soje. Postoji nekoliko njih koju su odlučili probati i ponuditi svojim kupcima nešto novo.”

Na pitanje o konkurenciji, Momir kaže kako mu je poznato da na veterini rade insektarij, ali da su više usmjereni na cvrčke. „Mislim da su pokrenuli spinoff startup za potrebe samog fakulteta, za istraživanja.”

Bifard je prošle godine sudjelovao i u ClimAccelerator programu Climate-KIC – glavne inovacijske inicijative Europske unije u sferi klime i klimatskih promjena. U programu je sudjelovao i natjecao se veliki broj najrazličitijih projekata iz Hrvatske, Srbije, Slovenije, Češke i Grčke koji na neki način doprinose očuvanju klime.

„Tijekom niza radionica i usavršavanja u sklopu akceleratora, i niza prezentacija pred različitim komisijama, naša tvrtka je osvojila jednu od dvije glavne nagrade u Hrvatskoj. Bespovratna sredstva koja smo osvojili tom prilikom su direktan rezultat našeg predanog planiranja i rada na našoj ideji. Ujedno, to je bila i iznimno bitna afirmacija naše ideje i dala nam je ogroman vjetar u leđa da se zbilja posvetimo onom što smo i na način kako smo to osmislili”, ističe Momir.

Na pitanje o financiranju projekta Momir odgovara: „Svaki poduzetnički pothvat zahtijeva novac za početak, za kvalitetan start. Na sreću, živimo u vremenu kada se do tog novca relativno lako može doći u obliku najrazličitijih poticaja i grantova od ljudi, tvrtki i institucija koji prepoznaju određene dobre i održive ideje, kao i ljude iza tih ideja, i žele vam pomoći da te ideje realizirate i pokrenete nešto svoje. Ulažu u nešto što vjeruju. Kako je naš startup Bifard relativno mlada tvrtka, u samom početku nam je najteže bilo pronaći kapital za pretakanje naše ideje u djelo”. Zato su im puno značile bespovratne potpore koje su osvojili na nekoliko natječaja.

A najveći izazov? „Nesposobnost bankarskih djelatnika, za moj pojam nepotrebna birokracija te spora i neučinkovita administracija.”

Što se tiče prethodnog poduzetničkog iskustva, Momir kaže da formalnog iskustva nije imao: „Do nedavno sam bio samo akademski znanstvenik – biolog koji je gradio svoju znanstvenu karijeru u različitim znanstvenim institucijama. Od kada je Bifard krenuo s poslovanjem, pored znanstvenika sam postao i poduzetnik. Učim nešto novo svaki dan, učim vokabular poduzetništva, učim kako plivati u tim vodama i to me zbilja iskreno veseli”.

Bifard u budućnosti teži postati regionalni lider u proizvodnji raznih vrsta korisnih kukaca za potrebe poljoprivrede. Osim crne vojničke muhe koja je za sada jedina vrsta koju uzgajaju, a kojoj je finalni cilj, odnosno glavna uporabna vrijednost u području uzgoja životinja, u budućnosti, u svoj proizvodni program postupno žele uvesti i druge vrste kukaca koji će se direktno koristiti u poljoprivrednoj proizvodnji biljaka – voća i povrća.

„Sve izraženije klimatske promjene diktiraju nužne promjene neophodne u poljoprivrednoj proizvodnji, osobito ako se radi o organskom ili integriranom uzgoju. Oprašivači kao što su bumbari, predatorske vrste kukaca poput bubamara ili neke vrste parazitivnih osa sve više se koriste u zatvorenim, ali i otvorenim sustavima uzgoja najrazličitijih biljnih vrsta. Finalni cilj Bifarda je svojim znanjem i poslovnim sposobnostima pomoći poljoprivrednicima u proizvodnji zdrave i održive hrane”, poručio je osnivač Bifarda Momir Futo.