Algoritam koji otkriva opasne interakcije između više lijekova

Priča je krenula od bake. Markova baka dva puta je hospitalizirana zbog nuspojava prilikom uzimanja lijekova. Ona troši osam do devet lijekova dnevno i dva puta se pokazalo da su uzrok bile nuspojave zbog uzimanja lijekova, ali niti jednom joj nisu promijenili terapiju, priča Marko Bošković, doktor medicine i istraživač kliničke farmakologije te jedan od osnivača startupa Polypharm Solutions, jednog od pobjednika posljednjeg Zagreb Connecta, odnosno Startup Factoryja.

“Tada sam shvatio kako je  liječnicima teško promijeniti terapiju lijekovima jer nemaju dovoljno informacija. Ne znaju što bi trebalo napraviti”, prisjeća se Marko. “Od toga smo krenuli i počeli graditi alat koji će liječnicima omogućiti da prate metabolizam svojih pacijenata prilikom uzimanja lijekova.”

Tako je nastao algoritam za prepoznavanje interakcija između lijekova koji će biti dostupan kao profesionalni i potrošački proizvod u obliku web aplikacije.

Uz Marka u timu su Šimun Matešić, softverski inženjer, full-stack developer i data security ekspert, i Dionizije Fa, inženjer kemije i stručnjak za strojno učenje koji je radno iskustvo stjecao na Institutu “Ruđer Bošković”.

“Naš proizvod zove se Polyfarm solution i njime nastojimo riješiti problem interakcije lijekova i nuspojave koje se pri tome javljaju. Lijekovi metaboliziraju kroz jedan od šest metaboličkih putova. Mi o tim metaboličkim putovima razmišljamo kao o naplatnim kućicama na autocesti. Ako većina lijekova koristi isti metabolički put, dolazi do zastoja i oni cirkuliraju u većim koncentracijama. U tom slučaju nuspojave kod pacijenta su mnogo vjerojatnije nego ako su se lijekovi ravnomjernije rasporedili po metaboličkim putovima”, razlaže Marko.

Aplikacija je namijenjena liječnicima prilikom propisivanja lijeka pacijentima. Liječnik pomoću je prati što se dešava i kako lijekovi međusobno utječu na pacijenta.

“Danas su liječnicima u tu svrhu na raspolaganju ‘digitalne enciklopedije’, dok je naš proizvod ‘kalkulator’. Kod ovih prvih, da bi dobio informaciju moraš potrošiti puno vremena uz primjenu tražilica. Kod našeg proizvoda dovoljno je ubaciti podatke i odmah dobiješ odgovor. Postojeća rješenja, u stvari, pokazuju članke u kojima je ključna riječ pojam koji ste upisali u tražilicu, ona ne prate fiziološke procese. Naš algoritam analizira utjecaj na metaboličke putove, pratimo je li pojedini put aktiviran tako da možemo utvrditi koliko će pojedinom lijeku trebati da se metabolizira”, objašnjava Marko.

U bazi podataka imaju oko dvije tisuće lijekova, a podaci su uglavnom prikupljeni iz javno dostupnih izvora. Neke malo bolje baze se naplaćuju, ali svi izvori su javno dostupni i nije veliki problem doći do njih, kaže naš sugovornik.

“Željeli bismo svoju bazi nadograditi nekim specifičnim scenarijima o kojima za sada nema informacija. Na primjer, kada četiri ili više lijekova koriste isti metabolički put, scenarij u kojem imamo više aktivatora ili inhibitora, da vidimo kako takav metabolizam izgleda.”

U ovom trenutku bitno im je razvijati proizvod. “Farmaceutske tvrtke zainteresirane su da proizvod što prije bude razvijen. Tako je u svim industrijama, pogotovo u Health Techu. Većinom nema interesa za razvoj samog proizvoda, svi žele gotov proizvod”, kaže Marko.

Kada koristite tražilice, to je u redu ako su u kombinaciji dva lijeka. S tri je već teže, a sa svakim sljedećim situacija se dodatno komplicira. Ako je u kombinaciji osam, devet, deset lijekova, ta metoda pada u vodu. “Trebali biste”, tumači Marko, ” pronaći članak u kojem se spominju svi lijekovi.”

Najveći izazov im je što Health Techu treba više vremena i više dokaza u usporedbi s drugim industrijama. “To te tjera da imaš proizvod koji je na razini. Nekim drugim industrijama može se brže izaći na tržište i prikupiti korisnike, ali nama je izuzetno važno da liječnici steknu povjerenje u naš proizvod i da tako polako gradimo korisničku bazu. Naš alat ima značajnu funkciju i mora biti vrlo precizan.”

Testnu beta grupu čini šezdesetak liječnika iz Hrvatske, Izraela i Kanade. Trenutno razgovaraju s nekoliko zdravstvenih institucija kako bi proširili tu korisničku grupu, ali to je još u ranoj fazi. “Razgovaramo”, kaže Marko.

Polypharm Solutions namjeravaju ponuditi na tržištu kao Software-as-a-Service. Uz freemium model za pacijente i liječnike, planiraju profesionalni model za zdravstvene institucije i gerijatrijske centre koji bi plaćali mjesečnu pretplatu ovisno o broju liječnika koji koriste aplikaciju. Dodatna potencijalna grupa korisnika su osiguravatelji i javna uprava u sektoru zdravstva.

Nagrada od 200.000 kuna na Zagreb Connectu su prva bespovratna sredstva koja su dobili. S njima financiraju razvoj i traže nove mogućnosti financiranja. Planiraju ići na druge akceleratore i inkubatore, ali za to treba vremena, dodaje Marko. Svakom startupu atraktivna su i bespovratna sredstva iz EU fondova. “Super je ako ta sredstva dobiješ, ali moraš znati kako raditi i održati se bez njih.”

“Svaki poduzetnički dan nam je izazov. Moraš biti kreativan, rješavati probleme i za to bivaš nagrađen”, opisuje svoje poduzetničko iskustvo Marko.

Dionizije i Marko su sada zaposleni s punim radnim vremenom, dok Šimun još uvijek radi “part-time”. “Radimo na tome da svi budemo ‘full-tome’ i da dalje gradimo svoju ekipu”, najavljuje Marko.

“U ovom trenutku cilj nam je razviti Polypharm Solutions do kraja i pridobiti korisnike. Sljedeći korak je stvoriti nove proizvode s kojima ćemo prerasti iz proizvoda u platformu.  Želimo stvoriti jedinstvenu platformu za personaliziranu medicinu na koju će liječnik doći i odabrati razne alate za određene kliničke scenarije”, zaključio je Marko Bošković u ime svog tima.