Na Malti nagrađen FSB-ov projekt dekarbonizacije u ribarstvu

Projekt Fakulteta strojarstva i brodogradnje „Procjena ugljičnog otiska ribarske flote i primjena mjera dekarbonizacije” nagrađen je u kategoriji Inovativne prakse u ribarskim tehnologijama na konferenciji o održivosti ribarstva u Mediteranu MedFish4Ever

75
[Izvor: FSB / GFCM]

Projekt Fakulteta strojarstva i brodogradnje Zagrebačkog sveučilišta jedan je od dobitnika nagrade za inovativne prakse u ribarstvu i akvakulturi na konferenciji o održivosti ribarstva u Mediteranu MedFish4Ever koja je održana na Malti 3. i 4. listopada. Nagrađena su nova rješenja za suočavanje s aktualnim izazovima u Sredozemlju u području ribolovne tehnologije i istraživanja akvakulture te u borbi protiv nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog (IUU) ribarstvo, a dobitnici su projekti iz Hrvatske, Cipra, Maroka, Španjolske, Tunisa i nevladine organizacije Global Fishing Watch.

Konferenciju je organizirao GFCM, regionalna organizacija za upravljanje ribarstvom koja djeluje u okviru FAO-a. Njena nadležnost proteže se na sve morske vode Sredozemnog i Crnog mora, a glavni cilj je osigurati očuvanje i održivo korištenje živih morskih resursa, kao i održivi razvoj akvakulture.

Projekt Fakulteta strojarstva i brodogradnje „Procjena ugljičnog otiska ribarske flote i primjena mjera dekarbonizacije” nagrađen je u kategoriji Inovativne prakse u ribarskim tehnologijama.

Ribarska plovila troše značajnu količinu energije i proizvode znatne količine štetnih emisija plinovi koji se ispuštaju u atmosferu. Zato je dekarbonizacija sve važnija tema i za regionalno ribarstvo. Istraživačka grupa na Sveučilištu u Zagrebu vodi nekoliko projekata usmjerenih na poboljšanje energetske učinkovitosti u ribarstvu i akvakulturi: od praćenja potrošnje goriva u floti u stvarnom vremenu do eksperimentalnog rada na razvoju hibridnih i potpuno električnih plovila. Tim je usredotočen na smanjenje ugljičnog otiska u ribarstvu i izgradnju čišće budućnosti. Njihovi nalazi važni su za cijeli Mediteran.

Utjecaj projekta leži u razvoju strategija dekarbonizacije za različite vrste plovila i uspješnoj suradnji ribara i znanstvenika. Cilj je smanjiti ugljični otisak ribarske industrije, pridonoseći čišćoj i održivijoj budućnosti. Rješenja uključuju mjere za smanjenje emisija, tehnička i operativna poboljšanja te razvoj indeksa emisija. Lokacija projekta u hrvatskom dijelu Jadranskog mora ima implikacije za širu regiju Sredozemlja, budući da ga je moguće ponoviti u drugim područjima sa sličnim ribarskim flotama.

U istoj kategoriji nagrađen je projekt „Pojačana potegača kao mjera za ublažavanje grabežljivosti dobrih dupina” iza kojeg stoje marokanski Nacionalni institut za istraživanje ribarstva (INRH), te Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva, ruralnog razvoja, voda i šuma Kraljevine Maroko.

Dobri dupini često ciljaju na klizne mreže koje se koriste za okruživanje jata male plave ribe u Mediteranu. Uzrokuju ekonomske gubitke za ribare i ugrožavaju vlastiti opstanak, pa INRH razvio nove ojačane alate za potegače. Cilj je dvostruki: spriječiti ekonomske gubitke zbog „grabežljivosti” dupina (koji traže hranu) i ograničiti interakciju između ribolova i ove zaštićene vrste. Ribari, znanstvenici i pomorski stručnjaci surađivali su na razvoju novog alata, čija je učinkovitost – u tri različita prototipa – u usporedbi s tradicionalnim plivaricama vrlo obećavajuća. Rezultati projekta imaju potencijal za repliciranje i primjenu u sličnim regijama koje se suočavaju s usporedivim izazovima diljem Mediterana i šire, tako da je skalabilnost ove inovacije praktično neograničena.

U kategoriji „Inovativne prakse u istraživanju akvakulture”, nagrađeni su projekti tuniskog startupa AquaDeep „Sustav brojanja ličinki” i „Inovativni akvaponski sustav slane vode” španjolskog Instituta za istraživanje i tehnologiju poljoprivrede (IRTA).

Ključni, ali izazovan aspekt suvremene akvakulture je mogućnost praćenja uzgojenih populacija od nultog dana do kraja njihovog proizvodnog ciklusa, a to se u stadiju ličinki pokazuje posebno teškim. Zato je AquaDeep proveo tri godine radeći s mrijestilištima brancina i orade kako bi osmislio proizvod za kvalitativno i kvantitativno ocjenjivanje populacije ličinki, s konačnim ciljem smanjenja troškova proizvodnje, minimiziranja utjecaja na okolne ekosustave i povećanja prinosa. Ovaj inovativni novi sustav koristi kombinaciju uzorkovanja i umjetne inteligencije za precizno prebrojavanje ličinki, a nakon uspješnih rezultata tehnologija se također prilagođava za korištenje u kasnijim razvojnim fazama. Ideje poput ove mogu se proširiti na farme diljem Mediterana.

Kada se akvakultura kombinira s hidroponikom, rezultat je akvaponika: biljke i ribe se uzgajaju istovremeno, pri čemu ribe osiguravaju hranjive tvari za biljke, a biljke čiste vodu koja se reciklira natrag u ribe. Međutim, komercijalna uporaba akvaponike još uvijek je ograničena i to je ono na čemu IRTA radi na promjeni. Institut je osmislio novi sustav za uzgoj cipla uz salicorniu, vrlo cijenjenu biljku otpornu na slanost koja je poznata i kao morska šparoge. Početni rezultati bili su izuzetno pozitivni. Sustav je jedinstven po niskim troškovima, minimalnoj potrošnji električne energije i jednostavnom dizajnu, a prilagodljiv je kao osnova za gotovo svaki akvaponski model ribe i povrća.

U trećoj kategoriji, „Inovativne prakse u borbi protiv nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog (IUU) ribolova”, nagrađena su dva rješenja koja imaju značajan potencijal. Ciparsko Ministarstvo poljoprivrede, ruralnog razvoja i okoliša razvilo je daljinski sustav elektroničkog nadzora, uključujući sustav videonadzora (tehnologija televizije zatvorenog kruga, Closed-circuit television – CCTV), dok je nevladina organizacija Global Fishing Watch razvila sustav za daljinsko praćenje aktivnosti ribarskih brodova.

Ilegalni, neprijavljeni i neregulirani ribolov predstavlja značajnu prijetnju održivosti ribarstva i morskih ekosustava te su potrebne snažnije mjere i mehanizmi za njegovu kontrolu. Praćenje i provedba mjera upravljanja ribarstvom na moru uvijek su bili izazov. Kontrola na moru obično uključuje angažiranje patrolnih brodova, što ima visoku cijenu i relativno male šanse za otkrivanje određenih vrsta prekršaja. Ribolov u udaljenim vodama posebno je teško kontrolirati. Kako bi se izravno uhvatio u koštac s ovim problemom, ciparski Odjel za morsko ribarstvo i istraživanje pokrenuo je pilot projekt daljinskog elektroničkog nadzora koji koristi tehnologiju televizije zatvorenog kruga i senzore oko plovila kako bi evidentirao ribolovne aktivnosti. Snimke se uspoređuju s deklaracijama iz očevidnika, čime se jača usklađenost i tako pridonosi dugoročnoj održivosti ribarstva. Sustavi daljinskog elektroničkog nadzora podržavaju praćenje ribolovnih aktivnosti 24/7 s bilo koje lokacije.

I drugi projekt fokusiran je na prikupljanje kvalitetnijih informacija o ribolovnim aktivnostima i praćenju ribarica u Sredozemnom moru. Mala plovila često nemaju instaliran sustav praćenja, pa Global Fishing Watch istražuje kako satelitske radarske slike mogu pružiti bolju sliku onoga što se stvarno događa na moru, koristeći tehnike strojnog učenja za analizu rezultata i rasvjetljavanje prisutnosti takozvane “tamne flote” u mediteranskoj regiji. Ova se inicijativa može pokazati ključnom za promjenu percepcije ribarstva u regiji.

Članice GFCM-a uključuju 23 ugovorne strane (Albanija, Alžir, Bugarska, Hrvatska, Cipar, Egipat, Europska unija, Francuska, Grčka, Izrael, Italija, Libanon, Libija, Malta, Monako, Crna Gora, Maroko, Rumunjska, Slovenija, Španjolska, Sirija, Tunis, Turska ) i šest neugovornih strana koje surađuju (Bosna i Hercegovina, Gruzija, Jordan, Moldavija, Saudijska Arabija i Ukrajina).