U jesen 2001. godine, dok je digitalna komunikacija tek hvatala zamah, na jednom internetskom forumu rađala se ideja koja će zauvijek promijeniti živote tisuća roditelja u Hrvatskoj. Skupina žena, isprva okupljena oko razmjene iskustava trudnoće, poroda i dojenja, shvatila je da njihovi osobni izazovi nisu izolirani incidenti, već odraz dubljih, sustavnih problema. Ta je spoznaja bila iskra za osnivanje Udruge RODA – Roditelji u akciji.
“Isprva smo djelovale kao volonterska zajednica, no vrlo brzo smo shvatile da se iza naših osobnih iskustava kriju dublji, sistemski problemi i odlučile smo ih mijenjati”, prisjeća se izvršna direktorica Udruge Roda Ivana Zanze.
Njihov prvi čin otpora, kao još neformalne grupice, dogodio se u siječnju 2001. kada su se okupili ispred zgrade Vlade RH kako bi prosvjedovali protiv smanjenja porodiljnih naknada. Bio je to jasan signal da su spremne djelovati, a ne samo govoriti. Kroz participativni proces na forumu polako se razvijala ideja o formalnom udruživanju i nastao je prepoznatljiv akronim – RODA.
Solidarnost, rodna ravnopravnost, ljudska prava, dostupnost informacija, uključivost i društvena pravda
Temeljne vrijednosti koje i danas vode Rodu su solidarnost, rodna ravnopravnost, ljudska prava, dostupnost informacija, uključivost i društvena pravda. Njihov cilj nije samo pružiti podršku pojedincima i obiteljima, već i mijenjati društvene uvjete koji roditelje često onemogućuju u ostvarivanju punog potencijala. Jer, kako naglašavaju, “podržano roditeljstvo ne koristi samo obitelji, već jača cijelo društvo: kad su roditelji snažni, i djeca imaju priliku odrastati u zdravijem i pravednijem okruženju”.
Inicijative koje mijenjaju živote
Tijekom gotovo 25 godina rada pokrenuli su niz inicijativa koje su postale sinonim za podršku roditeljima u Hrvatskoj i šire.
Jedna od najdugovječnijih aktivnosti je SOS Rodina telefonska linija. Ona se, prateći navike roditelja, proširila na Facebook savjetovalište za dojenje. Kroz nju su educirane savjetnice pružile podršku desecima tisuća majki koje su se suočile s izazovima dojenja.
Više od desetljeća Roda provodi i radionice “Priprema za porod i roditeljstvo” koje godišnje prođe više od 1.000 budućih roditelja. Nekad uživo, danas prvenstveno online kroz e-tečaj, ove radionice često su prvi prostor u kojem se budući roditelji osjećaju osnaženo i informirano.
Udruga je dugi niz godina aktivna i u zagovaranju prava u području reproduktivnog zdravlja, od prava žena u rodilištima do prava osoba suočenih s neplodnošću.
Kroz inicijativu #PrekinimoŠutnju, otvorile su javni prostor za priče žena o traumatičnim iskustvima poroda, što je potaknulo široku društvenu raspravu i konkretne institucionalne promjene. Nezaobilazan je i njihov doprinos na području medicinski potpomognute oplodnje, od zalaganja za zakonske promjene do izravne podrške parovima. Roda je i danas jedina udruga u Hrvatskoj koja se sustavno bavi pružanjem podrške osobama suočenim s neplodnošću.
Edukacija, podrška i zajedništvo za roditelje u izazovima
Posljednjih pet godina Roda razvija svoju online edukacijsku platformu s e-tečajevima za roditelje i stručnjake. Kroz razne projekte razvijaju i programe za posebno osjetljive skupine: roditelje u zatvorskom sustavu i roditelje izbjeglice.
Organiziraju i edukacijske i peer-to-peer grupe poput breastfeeding cafea te grupa za osobe suočene s neplodnošću ili roditelje djece začete donacijom spolnih stanica. Za sve ove skupine razvile su niz korisnih edukacijskih materijala i publikacija, uključujući brošure, knjige i slikovnice za djecu.
“Utjecaj civilnog društva često se teško može kvantificirati, no u Rodi nastojimo kontinuirano pratiti i evaluirati vlastite aktivnosti”, objašnjavaju. Godišnje pruže više od 3.000 individualnih podrški kroz savjetovalište, a njihov edukacijski tim provede stotinjak akcija, radionica i predavanja. No, brojevi su, ističu, samo dio priče.
Iz tišine do razumijevanja
“Za nas je jednako važan onaj drugi, manje vidljiv, ali duboko značajan. To je trenutak kad nam osoba zahvali jer je prvi put doživjela porod bez straha, jer se osjetila dostojanstveno tretiranom u zdravstvenom sustavu, jer je nakon mjeseci tišine napokon uspjela reći ‘i ja sam prošla kroz to’ i dobiti razumijevanje”, ponosno ističu iz Rode.
Osim djelovanja u Hrvatskoj, Roda je prepoznata i na europskoj razini. Dugi niz godina aktivne su članice mreža poput Fertility Europe, Europskog saveza za trudnice i rodilje (ENCA), COPE-a i drugih međunarodnih radnih skupina vezanih uz ljudska prava i zdravlje. Njihove predstavnice sudjeluju u izradi europskih smjernica i politika, govore u Europskom parlamentu i surađuju s tijelima Europske komisije.
“Posebno smo ponosne na to što kroz međunarodne projekte financirane kroz EU programe – poput Erasmus+ i CERV – ne samo da učimo, već i dijelimo hrvatska iskustva i inovacije s partnerima iz cijele Europe”, ističe Zanze.
Prepoznavanje i rješavanje društvenih potreba
Roda prepoznaje potrebe budućih roditelja i roditelja, uključujući one u nepovoljnom položaju, osobe s invaliditetom, roditelje na izdržavanju zatvorske kazne te roditelje migrante.
“Roditeljstvo se, kao i cijelo društvo, značajno promijenilo u odnosu ono što je bilo prije samo 50 godina”, objašnjava Zanze. “Osobna očekivanja i očekivanja društva su izrazito visoka, a roditeljstvo je nerijetko usamljen posao koji bez prestanka traje 24 sata, 7 dana u tjednu. Zato je podrška cijelog društva iznimno važna, kao i osluškivanje potreba (budućih) roditelja”, istaknula je.
Udruga je osnovana u trenutku kada su već niske rodiljne naknade bile drastično smanjene, što je bio samo jedan od niza problema s kojima su se budući roditelji suočavali. Njihovi zahtjevi za povećanjem rodiljnih naknada prerasli su u zalaganje za dostojanstveno roditeljstvo i djetinjstvo kroz zaštitu ljudskih prava roditelja i djece.
S vremenom se mijenjao i način pomoći te ciljne skupine. “Trebalo nam je vremena da osvijestimo da su tada naše usluge, poruke i akcije bile dostupne (iako su uvijek sve bile besplatne) ipak samo određenim grupama roditelja. Posljednjih petnaestak godina trudimo se da naša podrška i edukacije budu prilagođene, a time i dostupne svima”, ističe Zanze.
Društvene mreže, posebno velike Facebook grupe koje Roda moderira, značajno su doprinijele širenju dosega.
Uloga civilnog sektora i dugoročne promjene
“Civilni sektor je izuzetno važan jer djeluje kao korektiv institucijama koje imaju svoje prioritete koji nisu nužno isti kao prioriteti građana i građanki”, smatraju u Rodi. Progresivni civilni sektor, ističu, promiče ljudska prava, djelovanje u zajednici, čini nevidljive skupine vidljivima, pronalazi inovativna rješenja i potiče preispitivanje ustaljenih praksi.
Hrvatski civilni sektor u području ljudskih prava, unatoč izazovima, izuzetno je razvijen, s visokom razinom ekspertize i međunarodnim utjecajem.
Ipak, suočavaju se s napadima dijela političara. “Retorika vlasti protiv civilnog društva ponekad je izuzetno zabrinjavajuća, ne doprinosi dijalogu, već delegitimaciji i stigmatizaciji. Dovoljno je reći da već devet godina Hrvatska nema strategiju razvoja civilnoga društva”, s gorčinom komentiraju.
Korak po korak do društva bez tabua
Dugoročne promjene, poručuju iz Rode, nisu rezultat jedne kampanje ili jednog projekta, već kontinuiranog ulaganja u znanje, osnaživanje pojedinaca, povezivanje zajednica i izgradnju povjerenja. “Roda već više od 20 godina upravo to i radi. Korak po korak, iz godine u godinu”, navode.
Edukacija im je temeljni alat, kroz radionice za trudnice, partnere i zdravstvene radnike. Zagovaranjem nastoje mijenjati sustav iznutra, aktivno sudjelujući u kreiranju javnih politika. Kada Roda objavi izvještaj ili pokrene kampanju, cilj nije “dati pljusku sustavu”, već potaknuti interes javnosti i inicirati razgovor koji vodi rješenju problema.
Kulturološki pomak je najsporiji, ali i najdublji. “Kada živimo u društvu u kojem se žena koja je rodila bez rutinskog reza međice ili bez nalijeganja na trbuh naziva ‘iznimkom’ umjesto ‘sretnicom’, kada očevi postaju ravnopravni roditelji u očima institucija i poslodavaca, kad razgovor o neplodnosti i njenom liječenju ili dojenje na javnom mjestu prestaju biti tabu – tada znamo da se nešto zaista mijenja. A mi želimo biti dio te promjene”, naglašavaju.
Izazovi, podrška i financiranje
Jedan od najvećih izazova s kojima se Roda suočava jest nevidljivost emocionalnog, logističkog i mentalnog rada koji svakodnevno ulažu.
“Djelujemo u područjima koja se često percipiraju kao privatna ili sporedna, iako duboko utječu na kvalitetu života – od poroda do dojenja, od pristupa zdravstvenim uslugama do reproduktivnih prava”, objašnjavaju.
Mnogo toga u društvu još uvijek se prešućuje: pritisci s kojima se susreću žene i muškarci koji ne mogu začeti, nasilne prakse u rodilištima, nedostatak sustavne podrške mentalnom zdravlju nakon poroda.
Pomoć zajednice i medija izuzetno im je važna. Mediji mogu pomoći da se glasovi roditelja čuju, osobito onih čije priče rijetko dolaze u javnost. Institucije ih mogu podržati tako da ih ne promatraju samo kao kritičarke, već kao partnerice koje donose iskustvo s terena. A građani i građanke “jednostavno time da vjeruju da promjena jest moguća, da se uključe i ne pomire s rečenicom tako je to oduvijek bilo“.
Roda se financira iz različitih izvora, domaćih i međunarodnih, gotovo isključivo prijavama na objavljene natječaje. Godišnji prihodi kreću se između 300.000 i 400.000 eura, pretežno iz europskih fondova (ESF, Erasmus+, CERV), Švicarsko-hrvatskog programa suradnje i Norveškog fonda. Dio sufinanciranja ostvaruju iz sredstava Ureda za udruge RH.
Snažna mreža podrške
Važan partner im je Ured UNICEF-a u Hrvatskoj, osobito u području prava djece i podrške ranjivim obiteljima. On im, osim financijske, pruža stručnu podršku i političku težinu.
Dio projekata provode sredstvima državnog proračuna ili iz lutrijskih sredstava, uz poseban naglasak na Nacionalnu zakladu za razvoj civilnoga društva koja im pruža sustavnu podršku od 2011. godine.
Iako rijetko pozivaju na donacije, na njihovim su stranicama dostupni svi načini uplate, a vesele ih i simbolične donacije korisnika. Ključni izvor održivosti su volonterski doprinosi članica udruge. Na godišnjoj razini, članice i suradnici ulože oko 12.000 sati volonterskog rada, procijenjene vrijednosti preko 100.000 eura godišnje.
“U Rodi sustavno radimo na financijskoj održivosti. Redovito se prijavljujemo na lokalne, nacionalne i međunarodne natječaje, razvijamo višegodišnje programe i aktivno tražimo partnerske suradnje koje nam omogućuju kontinuitet”, kaže Ivana Zanze. Dodaje kako su svjesne da roditelji trebaju pouzdanu i stalno dostupnu podršku. “Zato nam je važno da naše aktivnosti nisu povremene ili projektno fragmentirane, nego konstantne i predvidljive”, poručila je.
Suradnja s privatnim sektorom
Suradnja s privatnim sektorom postoji, ali se pristupa selektivno i isključivo u skladu s vrijednostima i etičkim načelima. “Nama je ključno da svaka suradnja bude u skladu s našom misijom. To je zaštita prava djece, žena, roditelja i podrška obiteljima”, objašnjava naša sugovornica. Nikada ne surađuju s tvrtkama koje proizvode zamjene za majčino mlijeko, u skladu s Međunarodnim kodeksom o marketingu nadomjestaka za majčino mlijeko.
Za sve koji žele doprinijeti, ali ne znaju kako, Roda ima jasan odgovor: “Ako imate osjećaj da biste željeli doprinijeti nečemu većem, a niste sigurni odakle krenuti – niste sami”.
U Rodi uvijek postoji prostor za nove volonterke i volontere, bilo kroz konkretne zadatke, uključivanje u kampanje, sudjelovanje u savjetovanjima ili jednostavno širenje informacija. Građani ih mogu podržati i donacijom, članarinom ili uključivanjem u javne akcije.
Motivacija i vizija budućnosti
“Roditeljstvo ima snažnu transformacijsku moć i upravo ta transformacija jedna je od stvari koja nas u Rodi sve motivira, neke već više od 20 godina”, naglašavaju.
Svaka članica Rode imala je neko svoje snažno osobno iskustvo, koje se pretvara u alat za dobrobit drugih. “Osjećaj da ono što smo proživjele nije ostalo samo na nama, već da pomaže nekome drugome da kroz svoju situaciju prođe lakše, sigurnije, s više informacija i podrške. Ponekad je dovoljno jedno iskreno ‘hvala’ nakon radionice, poruka roditelja koji je prvi put doživio poštovanje u sustavu, ili majke koja nam javi da je uspjela dojiti unatoč svim preprekama – i znamo da sve ima smisla.”
Kad bi mogle promijeniti samo jednu stvar u društvu, bio bi to način na koji se građani, posebice pacijenti, uključuju u sve procese.
“Veliki dio naših aktivnosti usmjeren je na unapređenje zdravstvenog sustava u području liječenja neplodnosti, trudnoće, porođaja, dojenja, zdravlja djece, mentalnog zdravlja (budućih) roditelja i svakodnevno svjedočimo tome koliko se ograničava njihov doprinos”, ističu. Ne prepoznaje se važnost perspektive pacijenata, što može znatno unaprijediti zdravstveni sustav. “Nažalost, daleko smo od toga, posebno kada se radi o reproduktivnom zdravlju žena, jer svjedočimo nedostupnosti i uskraćivanju pobačaja te nasilnim, zastarjelim i opasnim rutinskim praksama tijekom porođaja.”
Priča o Rodi priča je o snazi zajednice, upornosti i vjeri u promjenu – priča koja i dalje inspirira i osnažuje roditelje diljem Hrvatske.
Projekt izrade i objavljivanja serijala tekstova pod naslovom Udruge u službi boljitka zajednice sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije.
