Tvrtka Microsoft, još uvijek najveći svjetski proizvođač softvera, jučer, 5. svibnja, je u Zagrebu, na iznenađujuće skroman način, obilježila tri desetljeća rada svog ureda u našoj zemlji. Microsoft je (ako izuzmemo IBM) bio jedna od prvih velikih tehnoloških korporacija koja je Hrvatsku počela shvaćati ozbiljno, u doba kada je cijela Europa bila na samim počecima svoje internetske transformacije. Javna uprava je sve radila na papiru, gotovo niti jedan proces nije bio digitaliziran, a broj korisnika mreže nad mrežama, brojao je tek par stotina tisuća.
Danas, Hrvatska je potpuno drukčije mjesto – telekomunikacijski je dobro povezana s Europom i cijelim svijetom, javne usluge su uglavnom digitalizirane čak i bolje nego u nekim drugim, razvijenijim članicama Unije. Sve više koristimo prednosti računalstva u oblaku, sve više naših tvrtki i građana koristi umjetnu inteligenciju.
Štoviše, „učeći od zrelijih tržišta, Hrvatska ima priliku preskočiti pojedine faze razvoja i ubrzati svoj napredak“, izjavio je na konferenciji Kalin Dimtchev, direktor za Adriatic regiju u tvrtki Microsoft.
S time se slaže i Kristina Tikhonova, direktorica više državnog klastera Južne Europe u Microsoftu koja je istaknula: „Najveći iskorak ne dolazi iz same tehnologije, nego iz sposobnosti organizacija i institucija da rade s vlastitim podacima, razvijaju kompetencije i ugrade umjetnu inteligenciju u svakodnevni rad. Upravo tu vidimo najveću razliku između onih koji stvaraju mjerljivu vrijednost i onih koji ostaju u fazi testiranja“.
Događaj je okupio nekoliko predstavnika Vlade RH (došao je i ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan, primjerice) te par desetaka predstavnika hrvatskih tvrtki i ustanova s kojima je Microsoft, tijekom poslovanja u našoj zemlji, ostvario nešto uže odnose (Orbico, Infobip, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Končar, itd.) Microsoft je tijekom tri desetljeća izgradio snažan lokalni ekosustav te danas u Hrvatskoj zapošljava više od 50 stručnjaka i surađuje s više od 100 partnerskih organizacija.
Što se tiče budućnosti, najavljena su ulaganja u razvoj europske podatkovne infrastrukture. U posljednje dvije godine kapaciteti podatkovnih centara povećani su za 40%, a do 2027. planira se više od 200 podatkovnih centara u 16 europskih zemalja i regija. (op. aut. – Nisam ih pitao hoće li imati bar udio u budućem podatkovnom centru u Topuskom, no ako pročitate ovaj članak do kraja, bit će vam jasno zašto.)
Suverenitet i cyber zaštita
Microsoftov stav o digitalnom suverenitetu i kibernetičkoj zaštiti, temama o kojima se u Europi u posljednje vrijeme sve više govori, prezentirala su dva lokalna veterana tvrtke: Ratko Mutavdžić, globalni voditelj savjetovanja za javni sektor, u Microsoftu je od 2000. i posebno je zadužen za cijelu EMEA regiju i Tomislav Vračić, regionalni direktor za tehnologiju, koji je raspoređen u Microsoftov višedržavni klaster Južne Europe.
“Gledajući unaprijed, Microsoft nastavlja doprinositi razvoju digitalnog gospodarstva u Hrvatskoj kroz partnerstva i podršku oblikovanju nacionalnih inicijativa i strategija, oslanjajući se na napredne tehnologije, ekspertizu te snažan partnerski ekosustav. U vremenu ubrzanih tehnoloških promjena, organizacije koje prijeđu put od eksperimentiranja do široke i sustavne primjene umjetne inteligencije imat će ključnu ulogu u oblikovanju budućeg razvoja hrvatskog gospodarstva“, ističu iz Microsofta.
Rasadnik menadžmenta
Za kraj, iako inače nemam taj običaj, želim ovdje dodati i svoj osobni komentar jučerašnjeg događaja. Pratim, kao novinar, hrvatsku informatičku industriju puna tri desetljeća i mogu reći da je jučerašnja obljetnica bila jedna od neobičnijih kojima sam tijekom tog razdoblja nazočio. Imala je svečani ton, međutim, nije mi se svidjelo gotovo potpuno prešućivanje ljudi koji su stvarali i održali taj ured većinu tog proteklog vremena. Zato ih ovdje želim bar spomenuti.
Ured Microsoft Hrvatska utemeljio je Goran Radman, a „osnivačka postava” još su bili Sandra Vujčić, Vjeran Bušelić i Davor Majetić. Uz njih, kroz taj ured „prodefiliralo” je još nekoliko desetaka iznimnih ljudi od kojih se mnogih sada neću sjetiti pa se ovdje zbog toga svima njima ispričavam, no neke ću ipak izdvojiti. To su Sven Marušić, koji je poslije napravio iznimnu menadžersku karijeru u Hrvatskom telekomu i drugim kompanijama. I Luka Abrus, koji je u Microsoft Hrvatska ušao jedva punoljetan i tamo je „sve” naučio, a kasnije je, uz osnivače te tvrtke, do globalnog uspjeha podigao tvrtku Five (Pet minuta) jednu od naših prvih uspješnijih SaaS kompanija.
Kad gledamo menadžment Microsofta u Hrvatskoj, do sadašnje internacionalne uprave, ured je vodilo sedam naših ljudi. Smatram da sve te direktore treba spomenuti bar imenom i prezimenom. To su: Goran Radman, Davor Majetić, Vanessa Schutz (Njemica, rodom iz Duge Rese), Ivan Vidaković, Tatjana Skoko i Vedran Bajer. LinkedIn, Google i Gemini, a možete se za pomoć obratiti i Chat GPT-u, reći će vam dovoljno o svima njima.
Autor: Zvonko Pavić
*Sadržaj se temelji na mišljenju autora i ne odražava nužno i stav redakcije
