U Hrvatskoj 43,5 posto općina – njih 186 – nema niti jednog registriranog proračunskog korisnika, pokazalo je istraživanje Dubravke Jurlina Alibegović, znanstvenice s Ekonomskog instituta Zagreb i ministrica uprave u Vladi Tihomira Oreškovića. U sličnom istraživanju koje je ova znanstvenica provela prije dvije godine 57 posto općina nije imalo niti jednog proračunskog korisnika.
Proračunskim korisnikom smatraju se ustanove čiji je isključivi osnivač općina, grad ili više jedinica lokalne samouprave čiji su rashodi za zaposlene i materijalni rashodi namiruju kroz proračun jedinice lokalne samouprave i koje najmanje 50 posto svojih ukupnih prihoda ostvaruju iz proračuna jedinice, odgoj o lokalne samouprave ili na temelju javnih ovlasti, zakona i drugih propisa.
Općine i gradovi trebale bi obavljati poslove lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a nisu Ustavom ili zakonom dodijeljene državnim tijelima. To su poslovi koji se odnose na uređenje naselja i stanovanje, prostorno i urbanističko planiranje, komunalno gospodarstvo, brigu o djeci, socijalnu skrb, primarnu zdravstvenu zaštitu, odgoj i osnovno obrazovanje, kulturu, tjelesnu kulturu i sport, zaštitu potrošača, zaštitu i očuvanje prirodnog okoliša, protupožarnu i civilnu zaštitu, promet na svom području…
Postavlja se pitanje kako svoje pravo na javne usluge i dobra ostvaruju stanovnici koji imaju prebivalište u općinama bez ijedne javne ustanove čiji je osnivač općina i čiji bi se rashodi za zaposlene i materijalni rashodi trebali financirati iz općinskog proračuna.
Na primjer, najveći dio rashoda u osnovnom školstvu, plaće i ostali rashodi za zaposlene, pokriva se iz državnog proračuna, što znači da općinski načelnici nemaju nikakve veze s tim postoji li na području općine osnova škola, niti to kandidatima nosi ikakve poene na lokalnim izborima. Slično je i sa srednjim školama, razlaže Jurlina Alibegović.
Na prste jedne ruke mogu se nabrojati općine koje imaju općinski muzej, knjižnice i čitaonice je osnovalo samo 66 općina, a od 2022. do 2024. osnovane su četiri zajedničke knjižnice dobrovoljnim funkcionalnim spajanjem nekih općina i gradova.
“Nisam baš sigurna da će se na predizbornim događanjima kandidati za općinske načelnike hvaliti da im je cilj osnovati neku ustanovu u području kulture, ali sam uvjerena da će ključni predizborni mamac lokalnim biračima biti izgradnja nogometnog stadiona, jer je nogomet i dalje najvažnija stvar na svijetu, ili izgradnja bazena na otvorenom u velikom broju općina, osobito onima smještenim uz jadransku obalu. Djeci treba rekreacija koju Jadransko more ne može pružiti, zar ne?”, sarkastično poručuje Dubravka Jurlina Alibegović.
Dodala je kako ćemo u predizbornom razdoblju sigurno puno slušati o raznim potporama koje će kandidati obećavati, od onih za novorođenčad do potpora za stambeni zbrinjavanje mladih obitelji, ali teško da ćemo čuti nešto o uređenju reciklažnih dvorišta i zelenih površina, sadnji cvijeća i drveća na javnim površinama, održavanju puteva i staza ili gradnji pješačkih i biciklističkih staza.
Kandidati obećavaju ono što birači žele čuti, a prosječan birač nije dovoljno informiran da bi mogao procijeniti jesu li predizborna obećanja u djelokrugu ovlasti općine, grada ili županije, ili su u ovlasti države, određene državne agencije, fonda, zavoda ili neke druge pravne osobe s javnim ovlastima, upozorava Jurlina Alibegović.
“Ako ipak jesu, pitanje je raspolaže li jedinica lokalne samouprave potrebnim kapacitetima da ta obećanja provede u praksi”, zaključila je bivša ministrica uprave Dubravka Jurlina Alibegović.
