Gradska komisija za javnu nabavu Grada Splita dovršila je postupak za projekt “Arheološka istraživanja Zlatnih vrata i osmerokutnih kula”, a kao najpovoljniji ponuditelj odabrana je zajednica ponuditelja “Neir” i “Temenos” s ukupnom ponudom od 370.018 eura s PDV-om.
Iako je procijenjena vrijednost javne nabave iznosila 220.000 eura, sve pristigle ponude bile su znatno veće. “Neir” i “Temenos” ponudili su 296.000 eura bez PDV-a, dok je konkurentska ponuda tvrtke “Delmat Galiot” iznosila 336.779,92 eura, odnosno 420.974,53 eura s PDV-om.
Cilj arheoloških istraživanja je utvrditi postojanje sačuvanih ostataka dviju osmerokutnih stražarskih kula koje su se nekoć nalazile s obje strane Zlatnih vrata, kao i dodatno ispitati ostatke antičke kanalizacije, koja je ranije već djelomično istražena. Istraživanja će se provoditi na površini od 872 četvorna metra, s iskopima dubokim do dva metra. U sklopu radova uklonit će se asfalt, granitne kocke te postojeći kameni pločnik, koji će se nakon završetka istraživanja vratiti na svoje mjesto.
Grad Split planira arheološke nalaze i ostatke kula prezentirati javnosti, a o načinu i opsegu prezentacije odlučit će Konzervatorski odjel u Splitu, ovisno o rezultatima istraživanja.
Za potpuno razumijevanje antičke situacije potrebno je istražiti i ulaz kroz Zlatna vrata, odnosno ustanoviti njihov izvorni prag, čije je postojanje još 1910. godine zabilježio arheolog George Niemann, stoji u Programu arheoloških istraživanja koji je izradio “Ured Vojnović”.
Prema Niemannovim podacima, Zlatna vrata izvorno su bila visoka 4,56 metara, što je oko 1,40 metara više od današnje visine. Nakon dovršetka iskopavanja, predviđa se zatrpavanje istražene jame uz postavljanje zaštitnog sloja geotekstila. Pronađeni pokretni nalazi bit će očišćeni i predani nadležnoj instituciji, dok će u slučaju otkrića ljudskih ostataka biti provedena antropološka istraživanja. Planirano je i 3D skeniranje cijelog područja.
Porta septemtrionalis rimski je naziv Zlatnih vrata. Pod utjecajem Venecije vrata u 16. stoljeću mijenjaju naziv u Porta Aurea ili Zlatna vrata, što se održalo sve do danas. Kroz njih je car Dioklecijan kročio u Palaču 1. lipnja 305. godine. Građena su u obliku četverokuta, s dvostrukim vratima, kao dio obrambene vojne taktike (propugnaculum).
Pročelje je dekorirano nišama u kojima su figurirale skulpture četvorice tetrarha (Dioklecijan, Maksimijan, Galerije i Konstancije Klor). Ovim vratima, kroz koja je od Peristila, ulicom Cardo, put vodio direktno prema Saloni kao glavnom gradu rimske provincije Dalmacije, smio se koristiti samo car i članovi njihove obitelji. Danas su s obližnjim spomenikom biskupu Grguru Ninskom, radom velikog hrvatskog kipara Ivana Meštrovića, jedna od omiljenih splitskih turističkih točaka.
Ova javna nabava pokrenuta je još za vrijeme prethodne gradske uprave, koja je često isticala ulaganja u arheološka istraživanja. Neka od tih ulaganja bila su znatna – tako je, primjerice, za arheološke radove u Hrvojevoj ulici angažirana tvrtka “Contarini” d.o.o. s ponudom od oko 700.000 eura s PDV-om.
