Hrvatska je među vodećim zemljama u Europskoj uniji po uvozu hrane po glavi stanovnika, dok istovremeno više stotina tisuća hektara poljoprivrednog zemljišta zjapi neobrađeno, upozorava HUP – Udruga prehrambene industrije i poljoprivrede.
Prošlo je gotovo dvanaest godina otkako je Hrvatska postala članica Europske unije, čime su otvorena vrata milijardama eura potpora za poljoprivredu. Samo u 2024. u sektor je usmjereno više od 400 milijuna eura, ne računajući lokalne subvencije, porezne olakšice i potporu za zemljište. U prosjeku, svaki građanin podupire poljoprivredu s oko 110 eura godišnje – približno iznos koji potroši na jaja u tri godine.
No, značajan dio novca odlazi na administraciju, prekomjerno subvencioniranje neodrživih gospodarstava i tzv. „proizvodnju na papiru“, dok domaća poljoprivreda uglavnom izvozi sirovine, a uvozi gotove prehrambene proizvode s višom dodanom vrijednošću – često proizvedene upravo iz tih izvezenih sirovina.
Poseban je problem što se mnoge od tih sirovina proizvode na državnom zemljištu – vlasništvu svih građana – a Hrvatska ne koristi puni potencijal jer nema snažan prerađivački sektor. U pozadini toga razvila se siva poljoprivreda: stotine tisuća hektara obrađuju se bez ikakvih prijava, kontrole i plaćanja poreza, dok oni koji rade legalno teško opstaju.
Unatoč tako složenoj i često obeshrabrujućoj slici – nije sve crno, poručuju iz HUP-a. Mnoge hrvatske tvrtke, obiteljska gospodarstva i zadruge ne odustaju. Svakodnevno ulažu u modernizaciju, preradu i razvoj proizvoda s visokom dodanom vrijednošću. Od malih mljekara, sušionica mesa i voća, do značajnih investicija u prehrambenu industriju, svjedočimo stvarnom otporu sustavu koji ih često ne podržava. To potvrđuje da održiva i konkurentna poljoprivreda nije utopija, već realna mogućnost – ako država odluči stati iza nje.
Zemljište, znanje i motivirani ljudi postoje, ali bez promjene prioriteta domaća proizvodnja ovisit će o entuzijazmu pojedinaca, a ne o nacionalnoj strategiji. HUP – Udruga prehrambene industrije i poljoprivrede predlaže model upravljanja poljoprivrednim zemljištem koji bi omogućio:
• veću konkurentnost domaće poljoprivredne industrije,
• veću sigurnost opskrbe prerađivačke industrije,
• veću otpornost prehrambenog sustava,
• manju ovisnosti o uvozu i globalnim lancima opskrbe,
• povećanje potrošnje domaćih proizvoda,
• bolju sljedivost i kontrolu kvalitete,
• znatno smanjenje sive poljoprivrede,
• znatno smanjenje podzakupa državne zemlje,
• smanjenje logističkih troškova i ekološkog otiska,
• bržu obrade i manje otpada.
U posljednjih deset godina hrvatski građani su kroz razliku u cijeni zakupa zemljišta (između državnog i tržišnog) subvencionirali poljoprivredu s čak 200 –300 milijuna eura. Država, kroz sustav potpora koji nije vezan uz proizvodnju i količine te zakupnu cijenu državnog zemljišta koja je 3 – 5 puta niža od tržišne, omogućuje pozitivnu kalkulaciju izvoza primarnih sirovina, uključujući i trošak transporta te organizacije otkupa. Državna zemlja ne smije služiti kao izvor pasivne rente, već kao razvojni resurs, poručuju iz HUP-a.
HUP predlaže model u kojem zakupci koji proizvode i prerađuju ili proizvode i predaju robu na preradu unutar određene kilometraže od zemljišta ili pod etiketama kao što su „Hrvatska kvaliteta“, „Izvorno hrvatsko“, „ZOI“, „ZOZP“, „Mlijeko s hrvatskih farmi“, „Proizvodi hrvatskog seljaka“,, „dokazana kvaliteta“ i druge hrvatske oznake – zadržavaju subvencioniranu cijenu zakupa. Ostalima bi se zakup utrostručio.
Model bi obuhvatio i stočarstvo, i zakupce privatnog zemljišta uz državnu subvenciju zakupa koji prerađuju ili predaju proizvode u skladu s ovim kriterijima. S 40 milijuna eura moguće je subvencionirati 200.000 hektara oranica s 200 eura po hektaru, ističu u HUP-u.
Vrijednost poljoprivredne proizvodnje iznosi oko 3 milijarde eura, a procjenjuje se da siva poljoprivreda zauzima barem 30 posto tog iznosa. Predloženi model gotovo bi eliminirao sivu ekonomiju i osigurao povrat ulaganja u subvencije. Mjera bi obuhvatila 400.000–500.000 hektara najboljeg zemljišta, stvarajući čvrstu osnovu za rast domaće proizvodnje i prerade, zaključuju u HUP-u.
