Sven Mueller: Stanogradnja još osjeća posljedice krize

Strabag u Hrvatskoj kroz 21 povezano društvo zapošljava 705 ljudi, a potkraj 2016. imao je 106 milijuna eura ugovorenih poslova, kaže Sven Müller, tehnički voditelj za poslove visokogradnje u Strabagovoj hrvatskoj podružnici.

733
Sven Mueller
Sven Müller tehnički je voditelj za poslove visokogradnje u Strabagovoj hrvatskoj podružnici.

Strabag je u Hrvatskoj prisutan više od 20 godina. Koncern zapošljava 75.000 ljudi širom svijeta, uglavnom u Europi i godišnje prihoduje 15 milijardi eura. Raspolaže snažnim vlastitim resursima: operativom, specijaliziranim tvrtkama, asfaltnim bazama, kamenolomima…

U Hrvatskoj je Strabag sudjelovao u mnogim projektima u visokogradnji i niskogradnji. Među većim projektima na kojima trenutačno radi su Designer Outlet Croatia u Rugvici i putnički terminal u luci Gaženica. Strabag je i među tri ponuđača za izgradnju prve faze Pelješkog mosta.

Sven Mueller tehnički je voditelj za poslove visokogradnje u Strabagovoj hrvatskoj podružnici. Tvrtki se pridružio u kolovozu prošle godine. Diplomirani je inženjer i menadžer s dugogodišnjim iskustvom, član Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu, suosnivač Udruge konzultantskih društava u graditeljstvu, Udruge developera pri HUP-u te osnivač Savjeta za zelenu gradnju u Hrvatskoj.

Investitori traže integralnu uslugu

  • Kako vidite trenutačnu situaciju u hrvatskom građevinskom sektoru?

Opći gospodarski rast imao je utjecaj na hrvatski građevinski sektor. Nakon oporavka u 2015., kada je nakon šest negativnih godina postignut pozitivan rezultat od pet posto, sadašnji rast od 5,3 posto potvrđuje taj trend. Jedan od razloga za natprosječni učinak građevinskog sektora je sve bolje korištenje subvencija EU-a, koje su do sada bile apsorbirane u znatno manjoj mjeri s obzirom na to da se administracija trebala prilagoditi postupcima dodjele.

  • S obzirom na to da je Strabag tvrtka u stranom vlasništvu, koliko mu to odmaže ili pomaže u trenutačnoj situaciji?

– Građenje je vrlo lokalni posao. Strabag u Hrvatskoj kroz 21 povezano društvo zapošljava 705 ljudi. U Hrvatskoj poslujemo kao hrvatska tvrtka, sve transakcije idu preko hrvatskih banaka, sve poslovanje je u Hrvatskoj. Nevažno je jesmo li u stranom vlasništvu.

Investitori danas traže integralnu uslugu i tu su lokalni know-how i networking jako bitni. Morate prepoznavati potrebe investitora, lokalne prilike, zakone, morate znati kako ishodovati građevinsku dozvolu… Strani investitori uvijek traže nekoga tko će im pomoći da razvijaju projekt u Hrvatskoj. Strabag ima internacionalni karakter, imamo razrađen sustav što se tiče upravljanja kvalitetom, vođenja projekata i transparentnosti, a imamo i lokalna znanja koja su neizostavni dio usluge.

Ugovoreni poslovi vrijedni 106 mil. eura

  • Gdje trenutačno vidite najveći potencijal za građevinski sektor, odnosno Strabag u Hrvatskoj?

– Bum u turizmu, daljnja privatizacija gospodarstva i povećana dostupnost financija imaju vrlo pozitivan učinak u sektoru visokogradnje. Stručnjaci predviđaju stopu godišnjeg rasta sektora od oko šest posto u idućim godinama. S druge strane, birokratske prepreke usporile su ekspanziju cestovne mreže i prije svega željezničke mreže. Ako uspijemo nadvladati ove unutarnje probleme u gradnji infrastrukture, mogli bi ovdje vidjeti slične stope rasta kao u visokogradnji

  • Kolika je vrijednost ugovorenih poslova na hrvatskom tržištu? Pojavljuje li se Strabag u ulozi investitora ili samo izvođača?

– U Hrvatskoj nam je core business građenje i na to smo se tijekom svih ovih godina fokusirali. Potkraj 2016. Strabag je imao 106 milijuna eura ugovorenih poslova što je rast od 93 posto u odnosu na 2015. Oko dvije trećine poslova ugovoreno je u niskogradnji, inženjerskim građevinama i cestogradnji, a riječ je, uglavnom, o državnim i lokalnim investicijama. Ostatak je visokogradnja i većinom privatni investitori, osim Putničkog terminala Gaženica (24 milijuna eura) koji spada u javne investicije i sufinanciran je iz EU razvojnih fondova. Uz Gaženicu istaknuo bih još nekoliko projekata visokogradnje koji su u fazi realizacije kao što su Designer Outlet Croatia u Rugvici (23 milijuna eura), ACI marina Rovinj (16,5 milijuna eura) te Shopping Center Supernova Zadar (15 milijuna eura).

Spori oporavak stanogradnje

  • Podaci pokazuju da potražnja za građevinskim uslugama u Europi raste brže od očekivanja. Ponajveći rast je zabilježen u stanogradnji. Kakva je situacija u Hrvatskoj?

– Točno je da je potražnja sve veća i Hrvatska tu, srećom, nije iznimka. Struktura ulaganja je doduše u Hrvatskoj uvjetovana kontinuiranim rastom turističke industrije, a osjeća se i oporavak tržišta komercijalnih i poslovnih investicija. Stanogradnja još osjeća posljedice krize i tek se najavljuju veće investicije, uglavnom u većim urbanim sredinama kao što su Zagreb, Split i Rijeka. Cijena građenja je pak još uvijek relativno niska i tu očekujemo značajniju prilagodbu tržišta, financijskih institucija i investitora. Neodrživo je u svjetlu nedostatka radne snage preuzimati rizik lošeg rezultata poslovanja. Cijena rada raste, rokovi su sve kraći, investicija je sve više, kompetentnih i sposobnih izvođača sve manje, dakle tržište će reagirati i tu vidimo priliku za daljnjim etabliranjem Strabaga u Hrvatskoj.

  • Ima li Strabag problema s naplatom i kako financirate poslovanje?

– Uredno naplaćujemo poslove tako da nemamo potrebe za financiranjem izvana. Koncern je dovoljno velik da nam u slučaju potrebe omogući mostno financiranje dok se ne realizira neka transakcija. Naravno, po istim tržišnim uvjetima kao sa svakom drugom bankom. Nenaplaćenih potraživanja ili sudskih sporova imamo jako malo. Plaćamo u zakonskim rokovima i poštujemo potpisane ugovore. Držimo se ugovora prema investitoru i to tražimo od naših dobavljača i kooperanata.

Dugoročna suradnja s kooperantima

  • Surađujete li s manjim hrvatskim tvrtkama kao kooperantima?

– Naravno. Osim vlastitih resursa, vrlo intenzivno surađujemo s velikim brojem kvalitetnih hrvatskih poduzeća. Suradnja je u principu dugoročna, a izgradili smo reputaciju vrlo korektnog partnera. Uspjeli smo postići nekoliko višegodišnjih ugovora s manjim tvrtkama da primarno rade na našim projektima po cijenama koje smo unaprijed dogovorili, tako da je njihov rizik minimalan.

  • Kako se nosite s manjkom radne snage? Nedavno ste raspisali veliki natječaj za zapošljavanje.

Strabag u okviru svojih povezanih društava u Hrvatskoj zapošljava 705 radnika i namještenika što je dva posto više nego prethodne godine. No potrebe tržišta, naročito na specifičnim poslovima u turizmu koji su sezonskog, zimskog, karaktera su nam veliki izazov. U okviru visokogradnje pojačavamo vlastitu operativu, „borimo“ se s ostalim poslodavcima i nastojimo iskoristiti sinergiju našeg korporativnog sustava. Početkom lipnja raspisali smo zajednički natječaj i to se pokazalo jako uspješnim. Zaposlili smo 26 novih radnika, uglavnom tesara. No mjere i regulativa zapošljavanja stranih državljana u Republici Hrvatskoj nisu optimalne usprkos povećanju kvota za uvoz radnika. Kao članovi HUP-a sudjelujemo u inicijativi da se uvede tzv. detašmanski sustav po uzoru na Njemačku 90-ih godina. Princip suradnje sa stručnim i ovlaštenim stranim poduzećima na određeni rok kao ispomoć hrvatskim tvrtkama koje imaju svoju infrastrukturu i operativu kao što je Strabag je bitno bolje rješenje od hvatanja pojedinaca sumnjive stručnosti po regiji.

Nismo atraktivno tržište za strane kompanije

  •  Očekujete li dolazak većeg broja stranih kompanija na hrvatsko tržište? Slovenske kompanije su već tu.

Nismo atraktivno tržište za strane građevinske tvrtke. Slovenske kompanije su tu i dolaze no ne vidim načina da budu dugoročno konkurentnije od nas koji smo već izgradili strukturu u Hrvatskoj. Početni agresivni pristup što se tiče niskih cijena usluga nije održiv. Što se tiče ostalih međunarodnih konkurenata, smatram da cijena rada i regulativa zapošljavanja stranaca ne dozvoljava njihov značajniji utjecaj na hrvatsko tržište.

  • Koliko je danas važno graditi zeleno?

– EU planira do 2030. godine smanjiti emisije stakleničkih plinova za 40 posto naspram 1990. godine, a do 2050. predviđa se smanjenje od 80 do 95 posto a znamo da građevinska industrija ima veliki utjecaj na ispunjenje tih ciljeva. Naši investitori, ne samo zbog toga, sve više zahtijevaju prilagodbu postojećih zgrada i gradnju novih na principima zelene gradnje a naročito s obzirom na veću energetsku učinkovitost i manje emisije stakleničkih plinova kako u procesu gradnje tako i u eksploataciji. Principi tzv. zelene gradnje, dugoročno, nemaju alternative. Svaki investitor bi trebao tako graditi jer će mu biti lakše prodati ili iznajmiti objekt.

  • Kakva su kratkoročna i dugoročna očekivanja Strabaga Hrvatska? Kakve s projekcije za ovu godinu?

– Stanje ugovorenih poslova u Hrvatskoj potkraj 2016. te vrlo dobra zaliha ugovorenih poslova u cijelom koncernu dopuštaju nam pozitivan pogled u budućnost. U skladu s našom strategijom koncerna, koncentriramo se na Europu, osobito na Središnju, Južnu i Istočnu, 84 posto ukupnih građevinskih poslova ostvaruje se ovdje. Mi smo čak i u teškim vremenima ostali vjerni našim glavnim tržištima i to se gledano iz današnje perspektive isplatilo.

Tekst je obavljen u Privrednom vjesniku od 25. rujna 2017. (br. 3997) u Tlocrtu, posebnom prilogu o nekretninama, uređenju i graditeljstvu koji za Privredni vjesnik priprema tvrtka Točka Na I Media d.o.o.

Preuzmite prilog Tlocrt i integralnu verziju teksta.