Privatna ulaganja kopne, zaduživanje sve skuplje – tko preživi, pričat će

Iako gospodarstvo još uvijek podupiru snažna turistička sezona i infrastrukturni projekti financirani iz EU fondova, pad privatnih ulaganja i viši troškovi zaduživanja smanjuju ukupnu otpornost poslovnog sektora

61
Ilustracija Pixabay

Prema najnovijem istraživanju austrijskog društva za upravljanje potraživanjima i rizicima Acredia, provedenom u suradnji s Allianz Tradeom, broj poslovnih stečajeva na globalnoj razini nastavit će rasti u sljedeće dvije godine. Prema projekcijama, globalna insolventnost povećat će se za 6 posto u 2025. i dodatnih 5 posto u 2026., dok se blagi pad od jedan posto očekuje tek u 2027. godini.

Pritom posebne rizike stvaraju povećane američke carine, čiji su efekti zasad odgođeni, ali potencijalno nose domino učinke u globalnim opskrbnim lancima, kao i visoka razina novootvorenih poduzeća u sektorima poput tehnologije i umjetne inteligencije, koja još nisu prošla tržišnu selekciju.

Hrvatska: Visoka razina insolventnosti zadržava se i u 2025.

Hrvatska je tijekom 2024. zabilježila snažan porast stečajnih postupaka, a povišena razina očekuje se i u 2025. godini. Prema podacima Acredije, otvorena su ukupno 4.832 stečajna postupka, što je rast od 7 posto u odnosu na 2023. godinu. Gotovo trećina stečajeva dolazi iz građevinskog sektora, koji ostaje osobito ranjiv zbog nedostatka likvidnosti i visokih troškova financiranja.

Gotovo trećina stečajeva dolazi iz građevinskog sektora, koji ostaje osobito ranjiv zbog nedostatka likvidnosti i visokih troškova financiranja

 U prvih osam mjeseci 2025. godine zabilježeno je 2.610 novih stečajeva, što predstavlja pad u odnosu na isto razdoblje prethodne godine (3.301), no strukturni izazovi i dalje ostaju prisutni, osobito za mikro i mala poduzeća.

Acredia
Michael Kolb, član uprave društva Acredia [Izvor: Acredia]
„I dalje vidimo strukturne izazove, osobito za manja poduzeća koja se suočavaju s rastućim troškovima financiranja i ograničenim likvidnosnim rezervama“, ističe Michael Kolb, član Uprave Acredije.

Posebno pogođeni ostaju građevina, maloprodaja i uslužni sektor, koji su izrazito osjetljivi na kašnjenja u plaćanjima i restriktivne uvjete financiranja. Iako gospodarstvo još uvijek podupiru snažna turistička sezona i infrastrukturni projekti financirani iz EU fondova, pad privatnih ulaganja i viši troškovi zaduživanja smanjuju ukupnu otpornost poslovnog sektora.

„Za 2026. očekujemo stabilizaciju na visokoj razini, dok vidljiviji oporavak predviđamo tek 2027. godine, u skladu s općim gospodarskim oporavkom europodručja“, dodaje Kolb.

Trgovinske napetosti i slabija vanjska potražnja pritišću izvoznike

Posebno pogođeni ostaju građevina, maloprodaja i uslužni sektor, koji su izrazito osjetljivi na kašnjenja u plaćanjima i restriktivne uvjete financiranja

Napetosti u svjetskoj trgovini, osobito između velikih gospodarstava, i dalje stvaraju neizvjesnost za hrvatske izvoznike, posebno u sektorima proizvodnje, logistike i trgovine. Iako je Hrvatska manje izvozno orijentirana od nekih susjeda, slabija potražnja iz zapadne Europe negativno se reflektira na poslovne rezultate domaćih tvrtki.

Prema analizama OECD-a i Europske komisije, rast izvoza ostat će umjeren tijekom 2025. godine, pod utjecajem protektivnih politika i usporavanja ključnih gospodarskih partnera.

Acredia već bilježi rane znakove usporavanja u izvoznim industrijama te rast pritiska u građevinskom, maloprodajnom i uslužnom sektoru.

„Mnoga hrvatska poduzeća posluju s niskim maržama i snažno ovise o stabilnom novčanom toku. Kombinacija slabije vanjske potražnje i skupljeg financiranja dodatno pojačava pritisak“, pojašnjava Kolb.

Turizam i EU fondovi kao oslonac, ali privatna ulaganja i dalje skromna

Mnoga hrvatska poduzeća posluju s niskim maržama i snažno ovise o stabilnom novčanom toku. Kombinacija slabije vanjske potražnje i skupljeg financiranja dodatno pojačava pritisak

Turizam i brojni infrastrukturni projekti financirani iz fondova EU i dalje su ključni nositelji rasta, no privatna ulaganja ostaju niska, upozoravaju analize HNB-a i OECD-a. Posebno zabrinjava ograničen pristup financiranju za mala i srednja poduzeća, što dodatno otežava njihovu prilagodbu promjenama na tržištu.

„Hrvatska ima snažnu uslužnu bazu i stabilna javna ulaganja, no otpornost privatnog sektora ovisit će o sposobnosti poduzeća da učinkovito upravljaju likvidnošću i prilagode se promjenjivim tržišnim uvjetima“, naglašava Kolb.

Acredia u srednjem roku očekuje umjeren gospodarski rast, ali uz trajne strukturne rizike. Značajniji oporavak predviđa se tek od 2027. nadalje, u skladu s očekivanim poboljšanjima u europodručju.