U Hrvatskoj, ruralna područja čine srž nacionalnog identiteta, ali suočavaju se s dubokom krizom: iseljavanjem, starenjem stanovništva i ekonomskom marginalizacijom. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (2025.), gotovo 40 posto ruralnih kućanstava vodi žena (vjerojatno i daleko više u stvarnosti), a one generiraju 60 posto prihoda kroz poljoprivredu, obrt i turizam.
Ipak, stereotipi ih prikazuju kao “zaostale domaćice”; bez glasa ili ambicije. No, znamo li da žene ruralnih područja Like, Slavonije ili Istre uvode e-trgovinu na farme, grade ekološke mreže ili vode udruge protiv demografske krize?
Žene koje vode ruralna kućanstva predstavljaju zapravo snagu koja jamči razvoj i opstanak sela, most između tradicije i budućnosti, gdje se rodna ravnopravnost pretvara u konkretan alat za opstanak. One su danas inovatorice s pametnim telefonima u rukama; one dijele uloge i vode obiteljska poslovna carstva. Mogu svojim radom osigurati i samodostatnost zemlje za brojnim proizvodima, ali i svojim primjerom demografski ojačati te prostore, posebno i u svjetlu povratka naših državljana iz rada u inozemstvu.
Mjere ruralnog razvoja
Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva naglašavaju da kontinuirano rade na isticanju važnosti i doprinosu poboljšanja položaja žena u ruralnim područjima. Strateškim planom Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023.-2027., između ostalog, propisana je obveza od minimalno 40 posto žena u upravljačkom tijelu svake lokalne akcijske grupe.
Trećim izmjenama Strateškog plana u dvjema intervencijama je uključeno povećanje potpore za žene koje su nositeljice poljoprivrednog gospodarstva najmanje tri godine prije podnošenja zahtjeva za potporu, neovisno o dobi žene i to:
- u intervenciji 73.03. Korištenje obnovljivih izvora energije povećana je potpora za 15% za nositeljice poljoprivrednog gospodarstva
- u intervenciji 73.10. Ulaganja u primarnu poljoprivrednu proizvodnju, za poljoprivredna gospodarstva ekonomske veličine do 250.000 EUR-a SO, povećana je potpora za 15% za ulaganja koja provode nositeljice poljoprivrednog gospodarstva.
U 2026. godini otvoren je niz konkretnih mjera ruralnog razvoja koje žene sve češće koriste kao polugu promjene. Kroz tzv. Jedinstveni zahtjev za potpore moguće je ostvariti izravna plaćanja i mjere ruralnog razvoja.
Ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić je na predstavljanju novih mjera i zakonskih izmjena usmjerenih na veću iskoristivost potpora, modernizaciju i jačanje konkurentnosti hrvatske poljoprivrede, lovstva i ribarstva, održanom 18. ožujka ove godine, istaknuo da se prilagođavaju iznosi i intenzitet potpore uz izmjene kriterija odabira kako bi se povećao broj korisnika i ubrzala provedba projekata u poljoprivredi. Izmjena pravilnika o provedbi intervencija za potporu ulaganjima u primarnu poljoprivrednu proizvodnju i preradu omogućuje dodatnih 15 posto viši intenziteta potpore mladim poljoprivrednicima i po prvi put, za žene nositeljice poljoprivrednih gospodarstava.
Posebno su važne i intervencije koje izravno otvaraju prostor za žensko poduzetništvo: primjerice, mjera 73.14 – razvoj poslovanja u ruralnim područjima omogućuje ulaganja u turizam, preradu i usluge, uz potpore i do 200.000 eura. Mjera 75.02 – diverzifikacija dohotka dodatno potiče prelazak iz klasične poljoprivrede u nove djelatnosti, dok 73.12 – potpora malim poljoprivrednicima jača upravo ona gospodarstva koja često vode žene.
Uz to, kroz LEADER (LAG) natječaje žene na lokalnoj razini dobivaju sredstva za male projekte, udruge i društvene inovacije, dok EIP operativne skupine (77.03) financiraju inovacije i suradnju – od digitalne prodaje do održive proizvodnje.
Iako mjere nisu formalno „ženske“, u praksi upravo žene sve češće koriste ove programe kako bi diverzificirale prihode, pokrenule nove djelatnosti i pretvorile ruralni prostor u mjesto poduzetništva, a ne samo proizvodnje.
Ne zaboravimo, Svjetski dan ruralnih žena obilježava se 15. listopada. Uspostavila ga je Opća skupština Ujedinjenih naroda 2007. godine rezolucijom u kojoj je prepoznata „ključna uloga i doprinos ruralnih žena u unaprjeđenju poljoprivrede i ruralnog razvoja, poboljšanju prehrambene sigurnosti i iskorjenjivanju ruralnog siromaštva.” UN svojom rezolucijom poziva države članice da, u suradnji s organizacijama UN-a i civilnim društvom, provode mjere za poboljšanje života ruralnih žena.
Danas, u okružuju koje neizostavno klizi prema krizi neslućenih razmjera, u serijalu Žene ruralna snaga Hrvatske donosit ćemo priče o selu i ruralnom prostoru, o ženama koje su snaga tog prostora, koje možda više nego ikad mogu osigurati i samodostatnost zemlje za brojnim proizvodima, ali i demografski ojačati te prostore, posebno i u svjetlu povratka naših državljana s rada u inozemstvu.
