Vlada je u četvrtak, 8. rujna, u saborsku proceduru – u drugo čitanje – uputila konačne prijedloge izmjena i dopuna devet zakona koji su dio paketa porezne reforme, a na snagu će stupiti 1. siječnja 2024. godine, pri čemu se u odnosu na prvo čitanje najznačajje promjene odnose na povećanje poreznog opterećenja dohotka od kapitala i imovine.
Reforma ima za cilj povećati plaće građana, osobito onih s najnižim primanjima, rekao je predsjednik Vlade Andrej Plenković.
„Cilj ovih poreznih promjena je da očuvamo gospodarstvo u uvjetima krize, ojačamo fiskalnu autonomiju općina i gradova i da podignemo životni standard građana”, rekao je predsjednik Vlade.
„Smanjuje se porez na dohodak. Briše se osnovica osobnog odbitka povećanjem osobnog odbitka za uzdržavane članove obitelji. Zaokružujemo sve iznose u korist poreznih obveznika, podižemo prag za primjenu više stope s 47.780 eura na 50.400 eura godišnje, smanjuje se osnovica za mirovinsko osiguranje u prvom stupu. Novac koji zaposleni danas uplaćuju odmah se isplaćuje za mirovine i ne čeka se da oni koji danas uplaćuju odu u mirovinu.
Treći element odnosi se na izmjene poreza na dohodak kojima povećavamo fiskalnu autonomiju jedinica lokalne samouprave – općina i gardova. Propisujemo ostale elemente oporezivanja i ukidamo prirez porezu na dohodak.
Čelnici jedinica lokalne samouprave, odnosno njihova predstavnička tijela, mogu samostalno propisati iznose poreza na dohodak.
U okviru paketa poreznih zakona u drugom čitanju novost je dio koji se odnosi na oporezivanje kapitala, imovine i imovinskih prava kroz ovećanje poreznih stopa. Porezne stope povećat će se redom s 10 na 12 posto, s 20 na 24 i s 30 na 36 posto. Ali cijeli učinak ovih promjena je malo manji od 6 milijuna eura. Riječ je o neznatnom povećanju, ali to je povećanje dio prihoda jedinica lokalne i područne samouprave čime se daje prostor da idu prema nižim stopama poreza na dohodak”, najavio je novine u uvodnom izlaganju predsjednik Vlade.
