Oznaka: porezna reforma
Prag za primjenu više stope poreza na dohodak podiže se na 50.400 eura
Vlada je u četvrtak u saborsku proceduru - u drugo čitanje - uputila konačne prijedloge izmjena i dopuna devet zakona koji su dio paketa porezne reforme, a na snagu stupiti 1. siječnja 2024. godine.
Osobni odbitak povećava se s 530 na 560 eura
Vlada je predstavila novi krug porezne reforme. Ukida se prirez, a općinama i gradovima uvodi se mogućnost da povećaju stopu poreza na dohodak, ali tako da se ne poveća ukupno porezno opterećenje.
Primorac objasnio kako će “pojednostavniti” obračun poreza na dohodak
Spajanje prireza i poreza na dohodak je isključivo u svrhu administrativnog rasterećenja, da ukinemo jedan porezni oblik, ali i zbog toga što ćemo tu stopu poreza na dohodak fleksibilizirati i prema dolje, objašnjava Marko Primorac.
HUP: Porezna reforma temelj je za brži rast plaća
HUP se snažno zalaže za rasterećenje rada kroz snižavanje niže porezne stope poreza na dohodak s 20 na 15 posto, ali i za podizanje razreda primjene više porezne stope poreza na dohodak.
Kako bi poslodavci povećali neto dohotke i zaposlenost
Osnovni cilj je povećanje neto dohotka svim zaposlenima u Republici Hrvatskoj, kao i povećanje ukupne zaposlenosti, prvenstveno u privatnom sektoru, naglasila je glavna ekonomistica HUP-a Iva Tomić.
Od 1. siječnja niža stopa poreza na dobit za 93 posto poduzetnika
Peti krug porezne reforme donosi određena pojednostavljenja i rasterećenja za poduzetnike, veće porezne stope za one kod kojih se utvrdi nerazmjer imovine i primitaka, te niže porezne stope na dohodak.
Otpisana potraživanja banaka priznavat će se kao porezni rashod
Izmjenama zakona želi se potaknuti kreditne institucije da otpišu nekvalitetne plasmane umjesto da ih prodaju. Istraživanje Deloitte pokazalo je da trećina banaka u Srednjij i Istočnoj Europi namjerava prodavati loše plasmane stanovništvu,
Marić odustaje od ukidanja poreza na promet nekretninama
Porez na promet nekretninama od tri posto ostaje i sljedeće godine. U programu Vlade je najava da će se ukinuti do kraja mandata i to će Vladaispuniti, ali neće biti dio ovog paketa rasterećenja, tvrdi izvor iz Vlade
Kakve izmjene u poreznom sustavu priprema Vlada
Ovoga puta predložene izmjene zakona o porezu na dohodak tgrebali bi osjetiti samo oni s višim plaćama, treba podsjetiti da već sada 1,8 milijuna poreznih obveznika nije obuhvaćeno porezom na dohodak.
Upit Udruge Glas poduzetnika ignorirali su HDZ, IDS, BM365 i Reformisti
Na zahtjev udruge Glas poduzetnika političkim strankama da se izjasne hoće li zastupati stavove poduzetnika u novom sazivu Sabora i Vladi RH odgovorilo je 12 stranaka, a četiri stranke su ignorirale upit.
Glas poduzetnika od političkih stranaka zatražio očitovanje o reformama
Udruga Glas poduzetnika zatražila je od političkih stranaka da se izjasne o predloženoj reformi porezne politike, ukidanju parafiskalnih nameta, smanjenju broja ministarstava, reformi pravosuđa te redefiniranju uloge Državnog inspektorata.
Evo što se mijenja u poreznom sustavu nakon 1. siječnja 2020.
Promjene obuhvaćaju PDV, poreze na dohodak i dobit, osnovice za obračun doprinosa, fiskalizaciju te posebne poreze na motorna vozila, kavu i bezalkoholna pića
Usprkos poreznoj reformi, država nas danas košta više nego prije
Velimir Šonje predslavio je na tradicionalnom blagdanskom domjenku HUP-a analizu rada Vlade u tri godine njena mandata iz perspektiva poslodavaca
Porezna reforma u Saboru: Osnovni osobni odbitak podiže se na 4000 kuna
U Saboru je predstavljen četvrti krug porezne reforme. Zakonske izmjene gospodarstvo bi trebale rasteretiti za 2,4 milijarde kuna
Paušalni obrt: Uvode se kriteriji nesamostalnog rada
Ministar financija će Pravilnikom propisati elemente koji pobliže određuju kriterije te način provedbe članka Općeg poreznog zakona koji se odnosi na paušalne obrtnike.
Porezna reforma: Smiju li informatičari biti obrtnici
Javnoj raspravi o poreznim zakonima prethodila je vrlo žustra rasprava na društvenim mrežama o mogućim promjenama u poreznom tretmanu paušalnog obrta
NAJNOVIJE
Marsela Car: Čovječanstvo ne bi napredovalo da su se čekala idealna rješenja
Iako Hrvatska malo kasni za zapadom i generalno imamo manje resursa za nabavu opreme, naša prednost je da smo dosta snalažljiv narod pa uspijemo često pronaći dobra zaobilazna rješenja, kaže doktorica znanosti i programerka Marsela Car
Mateja Dumbović: Ako ja ostanem u Hrvatskoj i budućim generacijama bit će lakše ostati
Dr. sc. Mateja Dumbović s Opservatorija Hvar Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu većinu svoje dosadašnje znanstvene karijere posvetila sunčevim olujama i svemirskoj prognostici. Znate li što su to sunčeve oluje?
