Za rušenje Vjesnikova nebodera zaprimljeno je 17 informativnih ponuda, rekao je državni tajnik u Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Tonči Glavinić. Pri odabiru izvođača osnovni kriteriji bit će brzina izvođenja radova i cijena.
U izjavi za RTL Glavinić je rekao da će se sve pristigle ponude analizirati te da će do kraja tjedna biti dovršene tehničke specifikacije. Naglasio je da je brzina uklanjanja zgrade ključna kako bi se što prije normalizirao promet i povećala sigurnost građana, s obzirom na to da je konstrukcija ozbiljno oštećena, što predstavlja veliki rizik.
Miniranje ili strojno rušenje?
Ponudu za rušenje nebodera predao je i Rudarsko-geološko-naftni fakultet (RGNF) iz Zagreba, a profesor Mario Dobrilović u Dnevniku HRT-a potvrdio je da predlažu rušenje miniranjem.
Objasnio je da obje metode – miniranje i strojno rušenje – imaju svoje prednosti i nedostatke, te da kod odabira treba voditi računa o trajanje radova, okolnim objektima i tehničkim uvjetima.
RGNF je izradio količinske troškovnike i poslao ih tvrtkama specijaliziranima za miniranje, no Dobrilović je rekao da njihove financijske ponude nije vidio, pa ne može govoriti o iznosima. Ipak, smatra da blagu prednost ima metoda miniranja, ovisno o uvjetima i mogućnostima mobilizacije građevinske operative.
„Rotacijsko miniranje“ i sigurnosni aspekti
Ako država odabere miniranje, primijenilo bi se tzv. rotacijsko miniranje, pri kojem se objekt istodobno urušava i rotira. Dobrilović to opisuje kao „složeni dinamički proces lomljenja konstrukcije i slaganja objekta na tlo“.
Za takvu bi metodu u nosivoj konstrukciji bilo potrebno izbušiti najmanje 2.000 rupa i postaviti nekoliko stotina kilograma eksploziva. Iako bi se prilikom detonacije pojavile vibracije, profesor ističe da one ne bi dodatno ugrozile konstrukciju, čak ni u sadašnjem narušenom stanju.
Dodao je i primjer iz prakse u kojem je miniranjem uklonjen samo dio zgrade, dok je ostatak ostao neoštećen i kasnije je korišten za novu gradnju. Pravilnim proračunima mogu se izbjeći nepredviđeni rizici, poručio je profesor Dobrilović
