Grad Zagreb posljednjih godina sustavno razvija politike usmjerene na jačanje inkluzivnosti i socijalne kohezije, s naglaskom na dostupnost javnih usluga, smanjenje nejednakosti i uključivanje ranjivih skupina u sve segmente društva. Inkluzija se pritom ne promatra kao deklarativan cilj, nego kao skup konkretnih mjera – od socijalnih usluga i stanovanja do obrazovanja, zapošljavanja i zdravstva – koje trebaju omogućiti ravnopravno sudjelovanje svih građana u životu grada.
O aktualnim mjerama jačanja inkluzivnosti i socijalne kohezije razgovarali smo sa zamjenicom gradonačelnika Grada Zagreba Danijelom Dolenec.
• Socijalni plan Grada Zagreba za 2025.–2027. naglašava inkluziju kao ključni prioritet – kako se mijenja u odnosu na prethodne strategije?
Socijalne usluge, vidljive kroz Socijalni plan Grada Zagreba, pridonose kvaliteti života i uključenosti u zajednicu ranjivih skupina građana. Radi se o aktivnostima namijenjenima prepoznavanju, sprječavanju i rješavanju poteškoća pojedinaca i obitelji te poboljšanju kvalitete njihovog života u zajednici. Socijalnim planom smo naglasili naš politički prioritet, a to je grad u kojem su socijalne usluge inkluzivne, kvalitetne, dostatne, raznovrsne i dostupne svim građanima u potrebi. Te usluge im omogućuju višu kvalitetu života i dobrobit u podmirivanju životnih potreba, osobito građanima u riziku od socijalne isključenosti. To nisu fraze jer se naša proklamirana pozicija jasno pretače u javne politike na razini grada.
U odnosu na prethodne strategije, razlika je u metodologiji izrade. Konkretno, sve faze izrade Plana i usvajanja propisane su Pravilnikom Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. No ono što je zajedničko svim našim strateškim dokumentima, uključujući i Socijalni plan, jest da su procesi njihove izrade participativni kako u kontekstu korisničke perspektive tako i perspektive pružatelja usluga, što uključuje i organizacije civilnog društva i institucije.
• Koje su ključne investicije u prvoj godini provedbe?
Dat ću vam konkretan primjer. U prvoj godini provedbe Socijalnog plana, ključne investicije bile su usmjerene na osiguravanje besplatnog javnog prijevoza za svu djecu, investiranje u nabavu specijaliziranih vozila za prijevoz osoba s invaliditetom, stipendiranje učenika i studenata, uključujući i učenike iz najranjivijih skupina društva kao što su učenici/ice s invaliditetom, pripadnici/ce romske nacionalne manjine te oni iz obitelji slabijeg socioekonomskog statusa. Investirali smo i u dostupnost savjetodavne podrške za obitelji, djecu i mlade.
Pokrenut je niz aktivnosti usmjerenih na edukaciju djece, roditelja i škola te na jačanje sustava prevencije, pri čemu posebno mjesto ima Centar za pružanje usluga u zajednici „Savjetovalište Luka Ritz“ koji je, uz snažnu podršku Grada, proširio kapacitete otvaranjem novog prostora na zapadu grada. U suradnji s UNICEF-om provodi se i preventivni program Za sigurno i poticajno okruženje u školama, kojim je obuhvaćeno 26 zagrebačkih osnovnih škola.
• Kako Socijalni plan povezuje socijalnu inkluziju s ekonomskim rastom grada – primjerice, kroz zapošljavanje i podršku poduzetnicima iz ranjivih skupina?
Socijalnu inkluziju ne promatramo odvojeno od gospodarskog razvoja, nego kao njegov važan preduvjet. Zato jedna od mjera aktivne socijalne politike Grada Zagreba uključuje ulaganje u povećanje zapošljivosti te radnu aktivaciju teže zapošljivih skupina građana.
Grad Zagreb osigurava aktivnosti neformalnog učenja namijenjene korisnicima zajamčene minimalne naknade, ženama žrtvama nasilja, beskućnicima, starijim osobama, mladima, NEET populaciji (Not in Employment, Education or Training), osobama s invaliditetom, osobama s problemima ovisnosti, pripadnicima romske nacionalne manjine i dugotrajno nezaposlenim osobama.
Cilj je omogućiti korisnicima da, u podržavajućoj atmosferi, osvijeste vlastite kapacitete, interese i radni potencijal, da povećaju samopouzdanje i motivaciju za zapošljavanje, steknu praktična znanja o modernim metodama traženja posla, predstavljanju poslodavcima i snalaženju na tržištu rada. U tu svrhu organiziraju se tri vrste radionica: osnaživanja i podrške za pripremu za uključivanje na tržište rada, informatičkog i financijskog opismenjavanja.
Od prosinca 2024. do danas održano je više ciklusa radionica za beskućnike, žene žrtve nasilja u obitelji, pripadnike romske nacionalne manjine, uz sudjelovanje oko 40 korisnika. Važno nam je programe približiti korisnicima, stoga su radionice organizirane u prostorima ustanova i organizacija civilnog društva koje pružaju usluge ranjivim skupinama.
Jačanje društvenog poduzetništva
Nadalje, u okviru Programa poticanja razvoja obrta, malog i srednjeg poduzetništva u Gradu Zagrebu za razdoblje 2024.–2030. provodi se i mjera Potpore za razvoj društvenog poduzetništva te društvene i solidarne ekonomije čija je svrha promicanje i razvoj društvenog poduzetništva, društvene i solidarne ekonomije radi ostvarivanja ekonomskih, društvenih i okolišnih ciljeva.
Važno područje djelovanja ove Mjere upravo se odnosi na inkluziju marginaliziranih, socijalno osjetljivih skupina kao što su osobe s invaliditetom, osobe s umanjenom radnom sposobnošću, žrtve nasilja u obitelji, roditelji ili skrbnici djece s teškoćama u razvoju, pripadnici romske nacionalne manjine, beskućnici, žene iznad 50 godina i druge teže zapošljive osobe.
Uz to, u cilju daljnjeg jačanja i razvoja društvenog poduzetništva u Gradu Zagrebu, planiramo uspostaviti Centar podrške za razvoj društvenog poduzetništva i pokretanje društvenih inovacija u okviru ZICER-a koji će imati važnu ulogu u razvoju cjelovitog ekosustava podrške društvenim poduzetnicima.
Trenutačno se provode aktivnosti vezane uz infrastrukturne radove. To je važno jer je društveno poduzetništvo, kao oblik poduzetništva kojem nije cilj profit već društvena odgovornost, još uvijek nedovoljno zastupljeno u Hrvatskoj te se o njemu premalo govori.
Vjerujemo da će upravo ovaj centar imati utjecaj na povećanje vidljivosti društvenog poduzetništva, a time i na broj onih koji se odlučuju za takav model poslovanja.
• Grad Zagreb je osvojio zlatnu nagradu za „European Capitals of Inclusion and Diversity“ za 2024. godinu, jednu od najvažnijih europskih nagrada za gradove koji sustavno razvijaju inkluzivne politike u lokalnim zajednicama. Hoćete li se opet prijaviti?
Osvajanje ove važne nagrade za Grad Zagreb i našu gradsku upravu predstavlja veliko priznanje za sustavan rad na razvoju inkluzivnih javnih politika. Riječ je o potvrdi da, nizom međusobno povezanih mjera, nastojimo i uspijevamo jačati pravednost, jednakost, uključenost i sigurnost, posebno za skupine koje su u većem riziku od socijalne isključenosti. Među njima svakako i žene žrtve nasilja, beskućnike, osobe starije životne dobi, osobe s invaliditetom, LGBTIQ+ osobe, migrante i pripadnike romske zajednice.
Prema podacima Europske komisije početkom 2026. godine, Zagreb je ponovno istaknut kao jedna od 15 europskih regija s najmanjim rizikom od siromaštva i socijalne isključenosti, što potvrđuje da naše politike daju mjerljive rezultate. Iako su takva priznanja važna, naš je primarni fokus na stvarnim promjenama i kontinuiranom razvoju politika koje imaju konkretan učinak na kvalitetu života građana. Mogućnost nove prijave ne isključujemo u budućnosti.
Novi inkluzivni programi
• Koje su nove inicijative, projekti i programi u odnosu na 2024. godinu?
Od osvajanja nagrade dodatno smo proširili dostupnosti usluga i podrške u zajednici. Pokrenut je ciklus širenja izvaninstitucionalnih usluga za djecu s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom, pa je tako Centar za pružanje usluga u zajednici Zagrebački centar za neovisno življenje otvorio Podružnicu Zapad na više lokacija (jednu na Jarunu i dvije u Španskom), čime su usluge stručne procjene, rane razvojne i psihosocijalne podrške dostupnije i u tom dijelu grada. Mali dom je otvorio dvije nove podružnice – jednu usmjerenu na ranu razvojnu podršku djeci i njihovim obiteljima, te drugu za pružanje usluga odraslim osobama s višestrukim oštećenjima, čime se osigurava kontinuitet podrške kroz različite životne faze.
Istodobno je unaprijeđena dostupnost informacija kroz novi web portal za ranu razvojnu podršku i intervenciju, koji okuplja ključne informacije o pravima, uslugama i razvoju djece s teškoćama, namijenjene roditeljima, skrbnicima i stručnjacima.
Uz razvoj usluga, proširena su i određena socijalna prava. Uvedena je novčana naknada za korisnike inkluzivnog dodatka, koju trenutno koristi oko 16.300 sugrađana, uz procjenu daljnjeg rasta, kao i dodatne isplate povodom blagdana za korisnike većine naših naknada.
Kao važan primjer inkluzivnih programa koje Grad Zagreb financira izdvojila bih i program BOJE – Bolnica otvorena jednakima, kojeg od 2024. provodi Klinika za psihijatriju Sveti Ivan. Usmjeren je na zaštitu mentalnog zdravlja LGBTQIA+ osoba i jedan od najznačajnijih primjera institucionalne inkluzije u području mentalnog zdravlja. Pokazuje koliko su nadstandardni programi važni za skupine koje su često izložene manjinskom stresu i otežanom pristupu skrbi.
Uz već postojeće usluge usmjerene beskućnicima, kao što su prihvatilišta, prenoćišta i dnevni boravci od 2025., u suradnji s organizacijama civilnog društva, razvili smo i prvu uslugu stambene zajednice za beskućnike, koja pruža priliku za novi početak u sigurnom i podržavajućem okruženju.
Pokrenuli smo i pilot projekt usluge prijevoza osobama oboljelim od malignih bolesti, koje su korisnici zajamčene minimalne naknade. Time nastavljamo širiti socijalne usluge imajući u vidu sugrađane u najvećoj potrebi, a to su zasigurno onkološki pacijenti. Prijevozom od njihova doma do zdravstvene ustanove i natrag, omogućit će im se i veća dostupnost liječenja, posebice onima koji su podvrgnuti kemoterapiji i zračenju.
Pored toga, putem trogodišnjeg modela financiranja programa udruga širimo mrežu socijalnih usluga za beskućnike, žene žrtve nasilja, djecu i obitelji osiguravajući kontinuitet programa psihosocijalne podrške te zaštite i unapređenja mentalnog zdravlja. Smatramo da trogodišnji programi ipak adekvatnije odgovaraju na potrebe udruga jer im nude predvidljivost, sigurnost i dugoročnost financiranja. Naravno, ta pozicija dobro korespondira i s kvalitetom pruženih usluga za građane, a što je i krajnji cilj.
• Što je od aktivnosti još predviđeno Socijalnim planom?
Važno je još napomenuti kako je Socijalnim planom predviđen niz aktivnosti za rješavanje poteškoća i izazova socijalno depriviranih skupina, posebice pripadnika romske nacionalne manjine koji žive u ekstremnom siromaštvu. Putem osnovanog mobilnog tima i medijatora u zajednici nastojimo utjecati na podizanje kvalitete njihova života. Takvom socijalno inovativnom uslugom željeli smo biti sa zajednicom, a ne probleme rješavati putem birokratskih struktura.
Ovaj pristup je suradan i temelji se na zajedničkom radu i osnaživanju Roma jer, uključujući korisnike, mi razvijamo njihove kapacitete nošenja s poteškoćama, ne pretvaramo ih u pasivnog recipijenta pomoći. Model temeljen na poštivanju ljudskih prava i uključenosti korisnika, davanju mogućnosti izbora te vjerovanja u najbolji mogući ishod, jer korisnici ipak najbolje znaju što im treba, uvijek će dati bolje rezultate nego patronizirajući model pomoći.
Upravo procjenom potreba, kroz razgovor sa svakom romskom obitelji o njihovoj situaciji, što uključuje zdravlje, zaposlenje, školovanje djece itd., razvija se dugoročni projekt socijalne uključenosti u zajednicu.
Unapređenje kvalitete života osoba s invaliditetom
• Koje konkretne mjere Socijalnog plana ciljaju osobe s invaliditetom – od pristupačnosti javnih prostora do profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja u gradskim ustanovama?
Socijalni plan Grada Zagreba za razdoblje 2025.–2027. definira niz mjera usmjerenih na unapređenje kvalitete života osoba s invaliditetom, pri čemu je važno naglasiti da se dio aktivnosti provodi u nadležnosti Grada, a dio u suradnji i u okviru nadležnosti državne razine.
Primarno je usmjeren na razvoj i dostupnost socijalnih usluga, dok se pitanja fizičke pristupačnosti javnog prostora uređuju kroz druge strateške dokumente Grada. Usklađen je sa Zagrebačkom strategijom izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom za razdoblje od 2022. do 2025., a trenutno je u izradi i strategija za naredno razdoblje.
Kada govorimo o pristupačnosti, planirana su ulaganja u izgradnju, dogradnju i prilagodbu gradskih ustanova kako bi usluge bile fizički dostupnije, kao i unaprjeđenje usluge prijevoza osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju. U tom kontekstu, tijekom 2024. pokrenuta je nabava 24 posebno opremljena kombi vozila, a isporuka je dovršena tijekom 2025., čime je obnovljen vozni park te dodatno unaprijeđena kvaliteta i sigurnost ove važne usluge.
Proširen je i obuhvat osoba s invaliditetom koje mogu ostvariti besplatnu godišnju pretplatnu kartu ZET-a. Dosad su je mogle koristiti nezaposlene osobe s invaliditetom s najmanje trećim stupnjem invaliditeta ili s najmanje 70 % oštećenja organizma. Od 2025. mogu je koristiti osobe s invaliditetom mlađe od 65 godina koje nisu u radnom odnosu te imaju najmanje drugi stupanj težine invaliditeta ili najmanje 40 % oštećenja organizma.
U obuhvat su uključene i osobe bez prijavljenog prebivališta u Gradu Zagrebu kojima je rješenjem nadležnog tijela priznato korištenje usluge smještaja u ustanovi socijalne skrbi, udomiteljskoj obitelji ili organiziranog stanovanja na području Grada Zagreba.
• Možete li izdvojiti neke primjere?
Poseban naglasak stavljamo na razvoj usluga u zajednici kako bi se spriječila institucionalizacija. Dodatno se jačaju kapaciteti socijalnih ustanova za djecu s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom.
U Centru za rehabilitaciju Silver u tijeku su aktivnosti usmjerene na povećanje stručnih i prostornih kapaciteta te uvođenje novih terapijskih pristupa, čime će se omogućiti uključivanje dodatnih pedesetak korisnika, a završetak radova predviđen je za kraj 2028. Istovremeno, u Centru za autizam provodi se usklađivanje s novim propisima o pružanju socijalnih usluga te je licencirano pet stambenih jedinica za organizirano stanovanje za 27 korisnika.
Uz to, razvijaju se dodatni kapaciteti na Ravnicama za poludnevni i cjelodnevni boravak odraslih osoba s poremećajem iz spektra autizma, kao i usluge stručne procjene, rane razvojne i psihosocijalne podrške za djecu, s očekivanim početkom pružanja usluga tijekom ove godine.
Plan predviđa i jačanje stručnih kapaciteta kroz stipendiranje deficitarnih zanimanja i dodatnu edukaciju stručnjaka u zdravstvu i socijalnoj skrbi.
Sve ove mjere usmjerene su na to da osobe s invaliditetom imaju stvarne mogućnosti za samostalan život, pristup uslugama i ravnopravno sudjelovanje u društvu.
• Zajednica Roma u Zagrebu suočava se, kako se često pojavljuje u javnosti, s višestrukim diskriminacijama: kako plan podržava njihovo uključivanje u obrazovanje, stanovanje i tržište rada?
Grad Zagreb kroz Akcijski plan 2025.–2027. sustavno radi na uključivanju Roma u društvo kroz sedam ciljeva i niz mjera u područjima obrazovanja, zapošljavanja, zdravlja, stanovanja i borbe protiv diskriminacije. U provedbi sudjeluju gradske institucije, javne ustanove i organizacije civilnog društva.
Ključni ciljevi su smanjenje siromaštva i socijalne isključenosti, jačanje participacije Roma, bolji pristup obrazovanju, zapošljavanju, zdravstvenim uslugama i stanovanju. Provode se konkretne aktivnosti poput mobilnih timova za podršku obiteljima, obrazovnih i radnih programa, stipendija, zdravstvenih pregleda te pomoći pri stambenom zbrinjavanju.
Grad također olakšava pristup stanovima, provodi javnozdravstvene programe i kontinuirano povećava broj stipendija za romske učenike i studente. Sve mjere usmjerene su na smanjenje nejednakosti i uspješniju integraciju romske zajednice u društvo.
U drugom dijelu intervjua, koji čemo objaviti 1. svibnja, zamjenica gradonačelnika Danijela Dolenc govori o tome kako Zagreb inkluziju pretvara u ekonomsku politiku.
Foto: Zamjenica gradonačelnika Grada Zagreba Danijela Dolenec u posjetu Centru za pružanje usluga u zajednici Mali dom, podružnica na Zagrebačkom velesajmu
Izrada i objava serijala tekstova u sklopu programskog sadržaja Zagreb prijatelj inkluzivnosti sufinanciran je potporom male vrijednosti za 2025. godinu Grada Zagreba #tekst br. 6
