Paušalni obrt u Hrvatskoj zamišljen je kao najjednostavniji ulazak u poduzetništvo za pojedinca koji želi raditi samostalno, bez složenih administrativnih obveza.
Temelji se na modelu paušalnog oporezivanja, prema kojem se porezna obveza ne utvrđuje na temelju stvarne dobiti, nego unaprijed određenih razreda prihoda. Time se poduzetniku omogućuje veća predvidljivost troškova i značajno smanjenje administrativnog opterećenja.
Tko može otvoriti paušalni obrt?
Paušalni obrt može otvoriti punoljetna osoba koja namjerava obavljati registriranu djelatnost i pritom ne prelazi propisani godišnji prag prihoda od 60.000 eura. Upravo taj prag čini ključnu granicu između paušalnog i klasičnog načina oporezivanja, jer njegovim prelaskom obrtnik izlazi iz sustava paušala i prelazi na vođenje poslovnih knjiga prema stvarnim prihodima i rashodima.
U pravilu, paušalni obrtnici nisu obveznici PDV-a, osim ako to ne postanu dobrovoljno ili prelaskom zakonskog praga. Ponovimo, prag za upis u sustav PDV-a je 60.000,00 eura, a upis se obavlja prvog dana nakon prelaska praga.
U sustav paušalnog oporezivanja mogu ući obrtnici i poljoprivrednici. No, postoje i ograničenja pa se tako djelatnosti slobodnih zanimanja poput zdravstvenih radnika, veterinara, sportaša ili odvjetnika ne mogu registrirati kao paušalni obrt – oni moraju voditi poslovne knjige.
Postupak otvaranja obrta
Postupak otvaranja obrta relativno je jednostavan i može se provesti elektroničkim putem, primjerice kroz sustav e-Građani, ili osobno u nadležnim uredima.
Nakon registracije djelatnosti i odabira odgovarajuće klasifikacije, slijedi prijava u porezni sustav te otvaranje poslovnog računa. Cijeli proces, u pravilu, ne zahtijeva složenu dokumentaciju niti dugotrajne procedure, što dodatno doprinosi popularnosti ovog modela.
S poreznog aspekta, paušalni obrt karakterizira jasno definirana i razmjerno niska obveza. Porez na dohodak plaća se paušalno, prema razredima koji ovise o visini ostvarenih primitaka, a ne prema stvarnoj dobiti, odnosno razlici između prihoda i rashoda. Tako poduzetnik unaprijed zna koliko će poreza platiti.
Stopa za obračun paušalnog poreza na dohodak trenutačno iznosi 12 posto, a pregled poreznih razreda te iznosa poreznih obveza na godišnjoj i kvartalnoj razini prikazan je u tablici.
Pregled poreznih razreda te iznosa poreznih obveza na godišnjoj i kvartalnoj razini
| Godišnji primitak | 15 % prometa | Godišnji paušalni porez na dohodak (12 %) | Kvartalni iznos poreza |
| 0 – 11.300 eura | 1695 eura | 203,40 eura | 50,85 eura |
| Iznad 11.300 do 15.300 eura | 2295 eura | 275,40 eura | 68,85 eura |
| Iznad 15.300 do 19.900 eura | 2985 eura | 358,20 eura | 89,55 eura |
| Iznad 19.900 do 30.600 eura | 4590 eura | 550,80 eura | 137,70 eura |
| Iznad 30.600 do 40.000 eura | 6000 eura | 720 eura | 180 eura |
| Iznad 40.000 do 50.000 eura | 7500 eura | 900 eura | 225 eura |
| Iznad 50.000 do 60.000 eura | 9000 eura | 1080 eura | 270 eura |
Porezni aspekt
Paušalni porez na dohodak plaća se tromjesečno, do posljednjeg dana svakog tromjesečja (31. ožujka, 30. lipnja, 30. rujna i 31. prosinca) u svoti koja je umnožak broja mjeseci tromjesečja za koje je obveza utvrđena i utvrđenog paušalnog mjesečnog poreza.
Osim poreza, obrtnik je obvezan plaćati doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, koji se podmiruju mjesečno.
Ako je porezni obveznik osiguran po osnovi djelatnosti od koje se dohodak i porez na dohodak utvrđuje u paušalnom iznosu, onda je obveznik plaćanja mjesečnih iznosa doprinosa prema rješenju Porezne uprave koje može vrijediti kroz više obračunskih razdoblja.
Iznos mjesečne osnovice za obračun doprinosa objavljuje se krajem svake godine za sljedeću godinu.
Mjesečni iznos osnovice i obaveznih doprinosa u 2026. godini
| Mjesečna osnovica | MO I. stup (15 %) | MO II. stup (5 %) | ZO (16,5 %) |
| 797,20 eura | 118,58 eura | 39,86 eura | 131,54 eura |
| Godišnja obveza | 1434,96 eura | 478,32 eura | 1578,48 eura |
Paušal i radni odnos
Ako porezni obveznik obavlja djelatnost od koje dohodak i porez utvrđuje u paušalnom iznosu uz osiguranje po nekoj drugoj osnovi (radni odnos) obveznik je doprinosa po osnovi druge djelatnosti.
Osnovica za obračun doprinosa je utvrđeni paušalni dohodak.
| Godišnji primitak | MO I. stup (7,5 %) | MO II. stup (2,5 %) | ZO (7,5 %) |
| 0 – 11.300 eura | 127,13 eura | 42,38 eura | 127,13 eura |
| Iznad 11.300 do 15.300 eura | 172,13 eura | 57,38 eura | 172,13 eura |
| Iznad 15.300 do 19.900 eura | 223,88 eura | 74,63 eura | 223,88 eura |
| Iznad 19.900 do 30.600 kn | 344,25 eura | 114,75 eura | 344,25 eura |
| Iznad 30.600 do 40.000 eura | 450 eura | 150 eura | 450 eura |
| Iznad 40.000 do 50.000 eura | 562,50 eura | 187,50 eura | 562,50 eura |
| Iznad 50.000 do 60.000 eura | 675 eura | 225 eura | 675 eura |
Manja administrativna opterećenja paušalaca
Administrativno opterećenje svedeno je na minimum. Umjesto vođenja složenog knjigovodstva, paušalni obrtnik vodi evidenciju o izdanim računima i ostvarenim primicima, što znatno pojednostavljuje svakodnevno poslovanje. Nema potrebe za dvojnim knjigovodstvom ili angažiranjem knjigovođe.
Paušalni obrtnik vodi samo knjigu prometa odnosno obrazac KPR koji je temelj za ispunjavanje PO-SD obrasca (Izvješća o paušalnom dohotku od samostalne djelatnosti i uplaćenom paušalnom porezu na dohodak za prethodnu godinu). U KPR obrazac upisuju se svi računi (primici) – gotovinski i bezgotovinski.
PD-SD obrazac
PO-SD je dokument koji sadrži podatke o prometu koji je obrtnik ostvario u prethodnoj godini. Na temelju tih podataka nadležna ispostava Porezne uprave utvrđuje godišnju obvezu paušalnog poreza na dohodak za tekuću godinu.
PO-SD obrazac predaje se nadležnoj ispostavi Porezne uprave u papirnatom obliku ili elektronički putem e-Porezne najkasnije do 15. siječnja, prema podacima o ostvarenim primicima iz Knjige prometa.
Međutim, ovakav jednostavan model ima i svoja ograničenja. Budući da se troškovi poslovanja ne priznaju u porezne svrhe, ulaganja u opremu, materijal ili druge poslovne izdatke ne utječu na visinu poreza. Također, poslovanje koje se u praksi svodi na dugotrajan rad za jednog naručitelja može otvoriti pitanje prikrivenog radnog odnosa, što je predmet nadzora nadležnih institucija.
Fiskalizacija
Fiskalizacija 2.0 donosi nekoliko novih obveza za paušalne obrtnike, ali većina njih uvodi se postupno.
Novina je da je od 1. siječnja 2026. obveza fiskalizacije računa u krajnjoj potrošnji proširena na sve oblike plaćanja, uključujući račune koji se naplaćuju putem transakcijskog računa. Time paušalni obrtnici postaju obveznici fiskalizacije, neovisno o načinu naplate (gotovina, kartice, transakcijski račun), ako izdaju račune fizičkim osobama.
U skladu s novim propisima paušalni obrt od 1. siječnja 2026. mora imati prilagođeni naplatni uređaj za izdavanje računa i fiskalizaciju u krajnjoj potrošnji (fiskalizacija 1.0.) i obveznik je zaprimanja eRačuna. Mora donijeti i interni akt o fiskalizaciji i blagajničkom maksimum.
Unatoč navedenim ograničenjima, paušalni obrt se u praksi pokazao kao učinkovit i fleksibilan model. Zbog te fleksibilnosti i niskih početnih troškova osobito je pogodan za djelatnosti u području usluga, digitalnih zanimanja i slobodnih profesija.
Model omogućuje relativno brz i financijski pristupačan ulazak u poduzetništvo, uz jasna pravila i ograničen regulatorni okvir. Upravo zbog toga često se promatra kao prijelazni oblik poslovanja – između neformalnog rada i složenijih pravnih oblika poput trgovačkih društava – koji poduzetnicima omogućuje postupno razvijanje poslovanja uz kontrolirane troškove i jednostavne administrativne zahtjeve.
