Od 1. srpnja nove obveze za poslodavce s više od 50 zaposlenih

Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti koji stupa na snagu 1. srpnja propisuje da poslodavac koji zapošljava najmanje 50 osoba mora uspostaviti sustav za unutarnje prijavljivanje nepravilnosti

u 8:42 Zadnja izmjena: 06.06.2019 u 18:00
272
zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti

Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, popularno nazvan ‘Zakon o zviždačima’, objavljen je u Narodnim novinama br. 17/19, a stupa na snagu 1. srpnja 2019. godine. Zakon regulira zaštitu prijavitelja nepravilnosti u tijelima javne vlasti, državnim tvrtkama i kod privatnih poslodavaca.

Cilj Zakona je učinkovita zaštita prijavitelja nepravilnosti, što uključuje i osiguravanje dostupnih i pouzdanih načina prijavljivanja nepravilnosti. Opseg nepravilnosti proširuje se s korupcija na kršenje zakona te nesavjesno upravljanje javnim dobrima, javnim sredstvima i sredstvima Europske unije.

Predviđeno je pravo na zaštitu prijavitelja nepravilnosti kroz sudsku zaštitu, naknadu štete, zaštitu identiteta i povjerljivosti, a zaštita je proširena i na osobe s kojima su prijavitelji nepravilnosti povezani.
Osim osoba u radnom odnosu, Zakonom se krug zaštićenih prijavitelja nepravilnosti širi pa su njime sada obuhvaćeni i volonteri.

Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti propisuje tri načina prijavljivanja nepravilnosti: unutarnje, vanjsko (prema nadležnom tijelu) ili razotkrivanje prema javnosti.

Unutarnje prijavljivanje nepravilnosti

Unutarnje prijavljivanje nepravilnosti je otkrivanje nepravilnosti poslodavcu. Poslodavac koji zapošljava najmanje 50 osoba dužan je uspostaviti sustav za unutarnje prijavljivanje nepravilnosti.

To znači nove obveze za poslodavce. Između ostaloga poslodavci s više od 50 zaposlenih dužni su:

  • osigurati mogućnost unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti
  • imenovati povjerljivu osobu za unutarnje prijavljivanje nepravilnosti na prijedlog najmanje 20 % radnika zaposlenih kod poslodavca
  • zaštititi prijavitelja nepravilnosti od štetne radnje i poduzeti nužne mjere radi zaustavljanja štetnih radnji i otklanjanja njihovih posljedica
  • čuvati podatke zaprimljene u prijavi od neovlaštenog otkrivanja, osim ako to nije suprotno zakonu
  • poduzeti mjere radi otklanjanja utvrđenih nepravilnosti
  • općim aktom (pravilnikom) urediti postupak unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti i imenovanja povjerljive osobe u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona
  • imenovati povjerljivu osobu i zamjenika povjerljive osobe Zakona u roku od 9 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Novčane kazne

Novčanom kaznom od 10.000 do 30.000 kuna kaznit će se za prekršaj poslodavac pravna osoba, a od 1.000 do 10.000 kuna kaznit će se i odgovorna osoba poslodavca u pravnoj osobi i poslodavac fizička osoba ako:

  1. ne donese opći akt (pravilnik) u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona
  2. opći akt (pravilnik) na prikladan način ne učini dostupnim svim osobama koje obavljaju poslove
  3. ne imenuje povjerljivu osobu i/ili njezina zamjenika za zaprimanje prijava nepravilnosti i vođenje postupka u vezi s prijavom nepravilnosti na način kako je propisano
  4. od trenutka zaprimanja prijave ne ispita prijavu nepravilnosti i ne poduzme radnje iz svoje nadležnosti potrebne za zaštitu prijavitelja nepravilnosti odnosno ako ne obavijesti prijavitelja nepravilnosti, na njegov zahtjev, o tijeku i radnjama poduzetima u postupku i ne omogući mu uvid u spis u rokovima
  5. stavi u nepovoljan položaj povjerljivu osobu i/ili njezina zamjenika zbog poduzimanja radnji iz njihove nadležnosti potrebnih za zaštitu prijavitelja nepravilnosti

Novčanom kaznom od 30.000 do 50.000 kuna kaznit će se za prekršaj poslodavac pravna osoba, od 3.000 do 30.000 kuna i odgovorna osoba poslodavca u pravnoj osobi i poslodavac fizička osoba ako:

  1. spriječi prijavljivanje nepravilnosti prema
  2. pokuša otkriti ili otkrije identitet prijavitelja nepravilnosti
  3. prijavitelja nepravilnosti ne zaštiti od štetne radnje ili ne poduzme nužne mjere radi zaustavljanja štetnih radnji i otklanjanja posljedica štetnih radnji, u okviru svojih nadležnosti
  4. na bilo koji način utječe ili pokuša utjecati na postupanje povjerljive osobe i/ili njezina zamjenika prilikom poduzimanja radnji iz njihove nadležnosti potrebnih za zaštitu prijavitelja nepravilnosti suprotno odredbi članka 19. stavka 4. ovoga Zakona.

Novčanom kaznom od 3.000 do 30.000 kuna kaznit će se za prekršaj osoba koja zlouporabi pravo na prijavljivanje nepravilnosti.

Novčanom kaznom od 3.000 do 30.0000 kuna kaznit će se za prekršaj povjerljiva osoba i/ili njezin zamjenik koji zlouporabe svoje ovlasti na štetu prijavitelja nepravilnosti.