Važan preduvjet za razvoj Rijeke kao tranzitne luke za srednjoeuropske zemlje je modernizacija prometne infrastrukture koja povezuje Rijeku sa zaleđem. Za servisiranje luke s kopnene strane nezamjenjiv i prioritetan.je željeznički prijevoz, no željeznička infrastruktura kojom trenutačno raspolaže riječka luka ne zadovoljava suvremene tehnološko-prometne zahtjeve, navodi portal Construction.hr by Mineral&Gradnja.

Glavni pravac koji povezuje središnju, gorsku i primorsku Hrvatsku, ali i Luku Rijeka sa zemljama srednje Europe koje gravitiraju riječkoj luci, je Državna granica – Botovo – Zagreb – Rijeka. Riječ je o trasi koja je dio V. paneuropskog prometnog koridora, čiji je razvoj prioritet za Hrvatske željeznice i za hrvatsku državu. Odlučeno je da se na cijelom potezu od državne granice s Mađarskom do Rijeke izgradi pruga s dva kolosijeka koja bi teretnim vlakovima omogućila brzinu do 120, a putničkima do 160 kilometara na sat, uz planirani kapacitet nove pruge od 25 do 30 milijuna tona tereta godišnje. Također, povećala bi se razina sigurnosti i skratilo vrijeme putovanja.

Koridor pruge od granice do Rijeke podijeljen je u 4 sektora:

  • sektor I –  državna granica (Botovo) – Zagreb (Dugo Selo),
  • sektor II – čvor Zagreb,
  • sektor III – Zagreb (Hrvatski Leskovac) – Rijeka (Krasica),
  • sektor IV – čvor Rijeka.

Procjena je da je za realizaciju cjelokupnog projekta nizinske pruge ukupno potrebno oko 2,7 milijardi eura. U HŽ Infrastrukturi kažu kako je zbog izrazite kompleksnosti nizinske pruge u ovome trenutku teško točno odrediti kada će u potpunosti biti završena, ali planirano je da to bude u sljedećih desetak godina.

Dionica Zagreb – državna granica

Radovi su najviše odmakli na dionici Križevci – Koprivnica – Botovo (državna granica s Mađarskom), dugoj 42,6 kilometara.

To je trenutačno je najveće željezničko gradilište u zemlji na kojem se izvodi rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka. Vrijednost projekta je 350 milijuna eura, a izvođač je turska tvrtka Cengiz Insaat. Projekt je trenutačno na 77 posto dovršenosti, a plan je građevinske radove završiti do kraja 2025.

Osim radova na pruzi, bit će rekonstruirano/izgrađeno i 40-ak novih objekata poput kolodvora, stajališta, vijadukata, podvožnjaka, mostova, galerija i drugih objekata, kažu u HŽ Infrastrukturi.

Na dionici Dugo Selo – Križevci, dugoj 38,2 kilometra, u tijeku je rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka. Nakon nove preraspodjele radova unutar konzorcija koji čine tvrtke DIV Grupa, Dalekovod i Zagreb Montaža, vidljivi su pomaci na brojnim lokacijama duž cijele trase. Dovršeno je 80 posto projekta. Ukupna vrijednost je oko 193 milijuna eura.

Na poddionici od Vrbovca do Križevaca – na kojoj se na oba kolosijeka redovno odvija željeznički promet – izvode se završni radovi na kolodvorima i stajalištima. Na poddionici od Vrbovca do Dugog Sela u proteklim mjesecima intenzivirali su se radovi u svim segmentima. Donji ustroj pruge u cijelosti je završen, završeni su građevinski radovi na dva pothodnika, a na određenim dijelovima trase položena je kolosiječna rešetka. Od sedam nadvožnjaka preko pruge u cijelosti je završeno njih pet, dok su dva u visokom stupnju dovršenosti. Od značajnijih radova na ovoj poddionici preostalo je izgraditi tri mosta i nekoliko propusta, dovršiti radove na gornjem ustroju te, kao i na prethodnoj poddionici, urediti pothodnike i parkirališta, ugraditi urbanu opremu i liftove.

Konačan kraj svih radova na projektu očekuje se polovinom 2026. godine.

Dionica Hrvatski Leskovac (Zagreb) – Krasica (Rijeka)

Na projektu rekonstrukcije postojećeg i izgradnje drugog kolosijeka na dionici Hrvatski Leskovac – Karlovac dugoj 44 kilometra u tijeku su radovi na osam od 11 etapa projekta. Projekt je ukupno vrijedan 361 milijun eura. Za radove na građevinskom i elektroenergetskom željezničkom infrastrukturnom podsustavu potpisan je ugovor s konzorcijem kojeg čine Strabag AG, Strabag i Strabag Rail, a za radove na prometno-upravljačkom i signalno-sigurnosnom željezničkom infrastrukturnom podsustavu ugovor je potpisan s tvrtkom AŽD Praha.

Do sada su završeni radovi na četiri etape.Za preostale tri etape ugovor sa Strabagom kao izvođačem sporazumno je raskinut te je raspisan novi natječaj u kojemu je procijenjena vrijednost radova 255 milijuna eura. Završetak projekta očekuje se 2028. godine.

Željeznički čvor Zagreb

U ožujku 2024. HŽ Infrastruktura je započela je s izradom studije razvoja željezničkog čvora Zagreb. Vrijednost studije je oko milijun i pol eura, a rok za izradu je rujan 2026. Nakon toga slijedi izrada projektne dokumentacije i implementacija samih projekata.

U budućnosti očekuje znatno povećanje kapaciteta željezničkih pruga na dva najvažnija željeznička koridora, RH 1 i RH2, , a time i povećanje putničkog i teretnog prometa, zbog čega je nužno razviti rješenja razvoja čvora Zagreb. Cilj izrade navedene dokumentacije je identificirati moguća infrastrukturna i organizacijska rješenja, ispitati njihove koristi i troškove te odabrati optimalno rješenje i vremenski slijed implementacije za pojedine dijelove čvora, razlažu u HŽ Infrastrukturi.

Optimalno varijantno rješenje sadržavat će konkretne projektne prijedloge poput rekonstrukcije postojećih i/ili izgradnje novih infrastrukturnih kapaciteta na području čvora (željezničkih pruga – npr. teretna obilaznica Zagreba, kolodvora, stajališta, terminala-hubova), eventualne prenamjene dijela postojećih kapaciteta (npr. područje Ranžirnog kolodvora Zagreb, premještanje određenih stajališta i sl.), organizacijske mjere promjene poput uvođenja novih linija, integriranja s ostalim načinima prijevoza i sl.

Za modernizaciju željezničke pruge na dionici Zagreb Glavni kolodvor – Hrvatski Leskovac (10 km) u tijeku je izrada projektne dokumentacije što obuhvaća: studiju o utjecaju na okoliš, idejni projekt s ishođenjem lokacijske dozvole i glavni projekt s ishođenjem građevinske dozvole. U tijeku je izrada studije utjecaja na okoliš i idejnog projekta, piše Tihomir Dokonal za Construction.hr.


Članak objavljen je u poslovnom magazinu i na portalu Construction.hr by Mineral&Gradnja br. 1-2025. Sva prava pridržana @Cobstruction.hr