U istočnoj Hercegovini, u sklopu vodno-energetskog projekta Gornji horizonti, probijen je tunel od 12,2 kilometra vrijedan 67 milijuna eura, kojim bi se dio vode iz neretvanskog sliva trebao preusmjeriti u Trebišnjicu. To bi moglo imati teške posljedice na neretvanski ekosustav.
Tunel je dio sustava hidroelektrane Dabar, koja čini jezgru projekta Gornji horizonti, a trebala bi postati operativna 2027. godine. Investitor je Elektroprivreda Republike Srpske. Projekt koji je pokrenut još za vrijeme Jugoslavije, a realizaciju je nastavila Republika Srpska, obuhvaća izgradnju dvaju akumulacijskih jezera, triju hidroelektrana i niza tunela i kanala koji će omogućiti preusmjeravanje voda iz sliva Neretve u Trebišnjicu kako bi se povećao hidroenergetski potencijal i omogućila veća proizvodnja električne energije. Voda iz toga sustava završava u Platu kod Dubrovnika.
Ekološka udruženja i hidrološki stručnjaci upozoravaju da bi preusmjeravanje vode moglo dovesti do presušivanja pritoka Bune, Bunice i Bregave, te narušavanja prirodne ravnoteže u slivu Neretve. Povećao bi se rizik od zaslanjenja donjeg toka Neretve, osobito delte i područja Hutova blata. To bi ugrozilo pitku vodu, poljoprivredu i bioraznolikost područja koje ovisi o stalnom dotoku svježe vode iz Neretve i njezinih pritoka.
