Od četvrtka, 11. prosinca, u Hrvatskoj je na snazi novi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza. Promjenama zakona uvodi se stroža kontrola transakcije putem offshore struktura, kriptoimovine ili digitalnih platformi.
Novi zakon daje hrvatskim poreznim institucijama – Poreznoj upravi, Ministarstvu financija i Carinskoj upravi – šira ovlaštenja i alate za automatsku razmjenu informacija s drugim državama. Time Hrvatska u potpunosti prihvaća dvije EU direktive (2023/2226 i 2025/872) koje jačaju nadzor nad kriptoimovinom, financijskim računima i platformama te značajno proširuju obveze izvješćivanja. Direktive su dobile široku podršku u Europskom parlamentu.
Automatska razmjena podataka postaje pravilo
Stupanjem zakona na snagu širi se opseg podataka koje će institucije prikupljati i dijeliti s državama članicama EU. Razmjena će obuhvatiti i informacije o kriptotransakcijama, vlasništvu, poreznoj rezidentnosti, investicijskim udjelima i financijskim računima. Financijske institucije, banke i platforme morat će prikupljati detaljne podatke o kupnji, prodaji i transferu kriptoimovine te ih prosljeđivati Poreznoj upravi.
Ako je korisnik porezni rezident neke druge države EU, Hrvatska će prikupljene podatke automatski prosljeđivati njegovoj matičnoj poreznoj upravi i obratno. Time se želi onemogućiti izbjegavanje poreza prelaskom na strane platforme ili korištenjem offshore struktura.
Udar na porezne prijevare, pranje novca i financiranje terorizma
Europska unija proširenu razmjenu podataka smatra glavnim alatom u borbi protiv utaje, pranja novca i financiranja terorizma. Upozorava da volatilnost, brzina i globalna dostupnost kriptoimovine predstavljaju poseban izazov za porezne vlasti koje bez automatizirane razmjene ne mogu pratiti kapitalne dobitke.
Stručnjaci smatraju da će veća transparentnost donijeti stabilnije uvjete i više povjerenja ulagača, no upozoravaju da se svi koji ostvaruju prihode od kripta trebaju uredno prijavljivati, jer će porezne uprave “kad-tad doći do podataka”.
Zabrinutost unutar kripto zajednice
Dio kriptoinvestitora strahuje pak da će stroža pravila smanjiti atraktivnost ulaganja i povećati troškove, osobito za male ulagače. Istraživanje EU Tax Observatoryja pokazuje da danas više od 70 posto investitora ne prijavljuje prihode, što potvrđuje potrebu za koordiniranim nadzorom, ali i izazove koje implementacija donosi.
Stupanjem zakona na snagu Hrvatska ulazi u razdoblje najopsežnije automatizirane razmjene poreznih informacija do sada. Uspješna provedba, poručuju stručnjaci, mogla bi dramatično smanjiti sivu ekonomiju, ali zahtijevat će snažnu tehničku i administrativnu pripremu.
Analitičari upozoravaju i na veliki tehnički izazov obrade goleme količine podataka. Očekuje se da će puni efekti zakona biti vidljivi tek od 2027., kada stigne prvi puni ciklus izvješća.
Novi sustav znači jasnija pravila, veću transparentnost – i manje prostora za skrivanje prihoda i imovine.
