Hrvatske banke prošle provjeru Europske središnje banke

Nijedna od pet testiranih banaka nema kapitalnih nedostataka: njihove stope adekkvatnosti kapitala u osnovnom i nepovoljnom scenariju bile su više od minimalnih propisanih stopa koje se primjenjuju u pregledu kvalitete imovine i testiranju otpornosti na stres

104
sveobuhvatna provjera hrvatskih banaka
Europska središnja banka

Europska središnja banka (ESB) nakon sveobuhvatne procjene pet hrvatskih banaka potvrdila je da ni jedna od analiziranih banaka nema kapitalnih nedostataka. Procjenom su bile su obuhvaćene Zagrebačka banka, Privredna banka Zagreb, Erste & Steiermärkische Bank, OTP banka Hrvatska i Hrvatska poštanska banka.

Sveobuhvatna procjena hrvatskih banaka provedena je nakon što je Hrvatska podnijela zahtjev za uspostavu bliske suradnje između ESB-a i Hrvatske narodne banke. Procjena je sastavni dio procesa uspostave bliske suradnje između ESB-a i nacionalnog nadležnog tijela države članice EU-a čija valuta nije euro.

Postupak se sastojao od pregleda kvalitete imovine i testiranja otpornosti na stres, koji su se zasnivali na metodologijama koje nadzor banaka ESB-a primjenjuje u svojim redovitim sveobuhvatnim procjenama banaka koje su nedavno svrstane u značajne ili koje bi mogle postati značajne.

Pregled kvalitete imovine nije računovodstveni nego bonitetni postupak. Njime ESB procjenjuje knjigovodstvenu vrijednost imovine banaka na određeni datum (za pet hrvatskih banaka taj je datum bio 30. lipnja 2019.). Osim toga, njime se utvrđuje treba li banka ojačati svoju kapitalnu osnovu. Pregled kvalitete imovine pet hrvatskih banaka proveden je na osnovu najnovije verzije ESB-ove metodologije pregleda kvalitete imovine, koja je objavljena u lipnju 2018.

Pregled kvalitete imovine dopunjen je testiranjem otpornosti na stres, u kojem se promatralo kako bi se kapitalne pozicije banaka mijenjale u osnovnom scenariju i u nepovoljnom scenariju tijekom trogodišnjeg razdoblja od sredine 2019. do sredine 2022.

U testiranju otpornosti na stres primijenjena je metodologija koja je primijenjena i u EBA-inu testiranju otpornosti na stres u 2018. Osnovni scenarij posuvremenjen je najnovijim projekcijama dostupnima u trenutku početka sveobuhvatne procjene (uglavnom Makroekonomskim projekcijama stručnjaka ESB-a za europodručje iz lipnja 2019. i MMF-ovim Svjetskim gospodarskim izgledima iz travnja 2019.).

Provjera bez COVIDA-19

U pretpostavkama primijenjenim u scenarijima testiranja otpornosti na stres nije se mogla uzeti u obzir trenutačna kriza povezana s bolešću COVID-19, koja je počela tek u prvom tromjesečju 2020. ESB trenutačno radi na oblikovanju dosljednog pristupa svim nadziranim subjektima radi praćenja utjecaja krize povezane s bolešću COVID-19. Isti će se pristup primijeniti i na hrvatske banke ako se uspostavi bliska suradnja s Hrvatskom.

Primijenjene minimalne stope za utvrđivanje nedostatka kapitala bile su na jednakoj razini kao u prethodnim sveobuhvatnim procjenama: stopa redovnog osnovnog kapitala (CET1) od 8 posto za pregled kvalitete imovine i osnovni scenarij testiranja otpornosti na stres, te stopa redovnog osnovnog kapitala od 5,5 posto za nepovoljni scenarij testiranja otpornosti na stres. Stopa redovnog osnovnog kapitala ključno je mjerilo financijske stabilnosti banke.

Sveobuhvatnom procjenom utvrđeno je da nijedna od obuhvaćenih pet banaka nema kapitalnih nedostataka jer njihove stope nisu bile niže od minimalnih stopa koje se upotrebljavaju u pregledu kvalitete imovine i testiranju otpornosti na stres.