Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sufinancirat će 79 projekata vrijednih 17 milijuna eura kojima je cilj poboljšati klimatsku otpornost naših lokalnih sredina.
Ugovore za njihovu realizaciju u ponedjeljak, 3. lipnja, svečano su predstavnicima županija, gradova i općina u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici uručili potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković te direktor Fonda Luka Balen.
Uz sadnju stabala i formiranje zelenih površina, sufinanciranje Fonda do 350 tisuća eura po pojedinom projektu moglo se dobiti i za ozelenjivanje nadstrešnica na stajalištima javnog prijevoza, izgradnju javnih slavina s pitkom vodom, formiranje urbanih vrtova, ali i za projekte informiranja javnosti o klimatskim promjenama.
Potpredsjednik Vlade i ministar Branko Bačić istaknuo je da su zelena tranzicija i dekarbonizacija među tri temeljna prioriteta EU te se oni nalaze i u programu Vlade RH za iduće mandatno razdoblje.
”Gradovi su najveći potrošači električne energije u svijetu jer emitiraju gotovo 70 posto svih stakleničkih plinova, a zauzimaju samo dva posto površine. Stoga se kroz izgradnju zelene infrastrukture i energetsku obnovu zgrada želi smanjiti potrošnja električne energije. U Hrvatskoj se u zgradarstvu troši 50 posto sveukupne električne energije te se krenulo u ambiciozni plan da se, do kraja sadašnje financijske omotnice, u našoj zemlji energetski obnovi više od dva milijuna kvadrata stambenog prostora, naglasio je.
Podsjetio je i da je Ministarstvo prostornoga uređenje, graditeljstva i državne imovine izradilo nekoliko programa kojima će doprinijeti smanjenju emisije stakleničkih plinova i zelenoj tranziciji urbanih sredina. To su Program krajobrazne obnove Hrvatske, Program razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima te Program razvoja kružnog gospodarenja prostorom i zgradama, sa rokovima provedbe do 2030 godine.
„Sve ovo tvori temelj za promišljanje drugačijeg urbanizma koji pridonosi smanjenju rizika od šteta koje mogu prouzročiti klimatske promjene, a usmjereno je ispunjenju ambicioznih planova postizanja klimatske neutralnosti EU do 2050. godine” zaključio je Bačić.
I ministrica Marija Vučković je istaknula kako su rizici od klimatskih promjena u porastu te je i Hrvatska sve više pogođena ekstremnim vremenskim nepogodama. Zato je, kaže ministrica, potrebno snažno djelovati na jačanju otpornosti na klimatske promjene u svrhu smanjenja šteta po okoliš, društvo i gospodarstvo.
„Upravo je cilj ovoga Programa kojeg Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost provodi već treću godinu za redom, pod sloganom ‘Zelena strana ulice’, povećati otpornost lokalne i regionalne zajednice prema klimatskim promjenama, odnosno smanjiti ranjivost prirodnih sustava i društva na negativne utjecaje klimatskih promjena te posljedično pridonijeti izgradnji zelene i klimatski neutralne Hrvatske. Dokaz tome su i današnjih 79 uručenih ugovora predstavnicima županija, gradova i općina vrijedni 17 milijuna eura, u okviru kojih će se provoditi mjere prilagodbe klimatskim promjenama u svrhu jačanja otpornosti urbanih sredina“, izjavila je ministrica Vučković.
Direktor Fonda Luka Balen je istaknuo kako su već prijašnjih godina sufinancirali 122 ovakva projekata te će ovih 79 novih zasigurno dati doprinos održivosti ekosustava u kojima i formiranje novih zelenih površina igra važnu ulogu. Naglasio je i važnost edukacije o klimatskim promjenama. „Iako se često čini da kao pojedinci ne možemo bitno utjecati na globalnu klimatsku situaciju, svatko od nas može i mora dati svoj osobni doprinos te svakodnevnim ponašanjem i promjenom navika napraviti korak ka održivijoj budućnosti na, kako simbolično kaže naziv našeg programa, ‘zelenoj strani ulice’ “, rekao je Balen.
Najvrjedniji projekt koji će se sufinancirati prijavio je grad Đurđevac – vrijedan je 1,295 milijuna eura. Maksimalan iznos od 350.000 eura za prijavljene projekte dobili su Andrijaševci, Donji Miholjac, Dugo Selo, Đurđevac, Ernestinovo, Kastav, Korčula, Međimurska županija, Prelog, Split, Valpovo, Vinkovci, Vođinci i Vuka. Splitu, Međimurskoj županiji, Bjelovaru, Dubrovniku i Karlovcu odobreno je sufinanciranje po dva projekta.