Prijedlozi EK za trošarine mogli bi Hrvatsku koštati 400 mil. eura godišnje

Hrvatska duhanska industrija, strateški važna i vertikalno integrirana industrija u Hrvatskoj, našla se pod pritiskom zbog prijedloga Europske komisije (EK) o novoj Direktivi o trošarinama na duhanske i srodne proizvode (TED) te uvođenja novog poreznog mehanizma TEDOR. Predložene mjere mogle bi rezultirati ozbiljnim ekonomskim posljedicama, uključujući pad proračunskih prihoda, rast ilegalnog tržišta i gubitak konkurentnosti hrvatskih tvrtki, upozorava Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) u svojoj publikaciji Fokus tjedna glavnog ekonomista.

Duhanska industrija u Hrvatskoj zapošljava oko 10.000 ljudi, okuplja oko 300 domaćih farmera koji uzgajaju 6 posto europskog duhana, te godišnje ostvaruje izvoz vrijedan 400 milijuna eura. U takvom kontekstu, Hrvatska se protivi primjeni jednakih pravila kao ostale članice, s obzirom na specifičnu ulogu i važnost duhanskog sektora u nacionalnom gospodarstvu.

Veliko povećanje trošarina i previsoka elastičnost potražnje

Prema prijedlogu EK, minimalna trošarina na cigarete povećala bi se s 124,2 na 215 eura na 1000 cigareta, što predstavlja porast od čak 73 posto. Prema analizi HUP-a, planirane mjere bi udvostručile trošarinsko opterećenje u odnosu na zemlje koje graniče s EU-om, poput Srbije, BiH i Crne Gore. Time bi se ugrozila konkurentnost hrvatske izvozno orijentirane duhanske industrije.

Analiza također pokazuju da je potražnja u Hrvatskoj znatno osjetljivija na promjene cijena (elastičnost −1,3) nego što to pretpostavlja EK (−0,54). Rezultat toga bio bi pad prodaje, a time i poreznih prihoda, umjesto očekivanog rasta.

Procjene govore kako bi hrvatski državni proračun mogao godišnje izgubiti oko 240 milijuna eura, odnosno gotovo četvrtinu sadašnjih prihoda od trošarina na duhanske proizvode. Umjesto smanjenja potrošnje, potrošači bi se mogli okrenuti ilegalnom tržištu, što bi dodatno potaknulo širenje kriminalnih mreža u Hrvatskoj i regiji.

Porezni mehanizam TEDOR prijeti fiskalnom suverenitetu

Još jedan problematičan element prijedloga EK je TEDOR – mehanizam kojim bi se 15 posto nacionalnih prihoda od trošarina preusmjerilo izravno u proračun EU. To bi Hrvatsku godišnje stajalo dodatnih 152 milijuna eura, bez stvaranja novih prihoda. Takav model smatra se dugoročno neodrživim jer se oslanja na bazu koja se smanjuje – potrošnju duhanskih proizvoda – i izravno narušava fiskalni suverenitet država članica, osobito onih s nižom kupovnom moći, poput Hrvatske.

Kombinacija učinaka predloženih direktiva TED i TEDOR mogla bi hrvatski državni proračun godišnje koštati oko 400 milijuna eura. Dodatni pritisak dolazi i kroz prijedlog CORE poreza, koji bi dodatno opteretio poslovanje brojnih srednjih i velikih tvrtki, smanjio njihovu konkurentnost i povećao rizik od seljenja poslovanja u zemlje s povoljnijim poreznim režimima.

HUP traži razboritiji pristupom

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) poziva na razboritiji pristup u regulaciji duhanskih i srodnih proizvoda. Predlaže se:

• Fazna i umjerena prilagodba trošarina, kako bi se izbjegli porezni šokovi i suzbio rast sivog tržišta.
• Povoljniji porezni tretman proizvoda smanjenog rizika, poput grijani duhanski proizvodi (THP) – 110 EUR/kg, e-tekućine do 0,25 EUR/ml, te nikotinske vrećice 25 EUR/kg, kako bi se poticao prelazak odraslih pušača na manje štetne alternative.
• Očuvanje fiskalne autonomije i odbacivanje TEDOR-a, koji preraspodjeljuje nacionalne prihode bez stvaranja dodane vrijednosti.
• Odbacivanje CORE poreza, koji dodatno opterećuje gospodarstvo i smanjuje investicijsku atraktivnost Hrvatske.
• Koordinirani nastup Hrvatske sa zemljama regije, kako bi se ojačao pregovarački položaj prema Europskoj komisiji.
• Aktivna suradnja Ministarstva financija i industrije u traženju održivih rješenja koja štite fiskalne i gospodarske interese.

Predložene mjere Europske komisije mogle bi imati snažno negativan utjecaj na hrvatsko gospodarstvo, fiskalnu stabilnost i tržište rada. HUP poziva na fleksibilniji, postupniji i regionalno prilagođen pristup u reguliranju duhanskih proizvoda, kako bi se očuvala konkurentnost, fiskalni suverenitet i stabilnost državnog proračuna, uz istovremeno suzbijanje ilegalnog tržišta i zaštitu javnog zdravlja.