Svjetski dan dostojanstvenog rada, 7. listopada, obilježen je raspravom o utjecaju umjetne inteligencije na dostojanstvo rada te usklađivanju tehnološkog napretka sa zaštitom temeljnih ljudskih prava, kolektivnim pregovaranjem i socijalnim dijalogom u Hrvatskoj. Raspravu su organizirali Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) i Hrvatski sindikat telekomunikacija (HST) kako bi potaknuli raspravu o utjecaju umjetne inteligencije na tržište rada i dostojanstvo radnika.
„Zbog primjene umjetne inteligencije nestat će mnogi poslovi, ali umjetna inteligencija stvara nova zanimanja i prilike koje do jučer nisu postojale. Danas se umjetna inteligencija većinom koristi kao pomoć pri radu, ali na današnji dan želimo iskazati zabrinutost da će se umjetna inteligencija upotrebljavati kao orwellovski nadzor nad radnicima, ugrožavajući time njihovu privatnost, slobodu i dostojanstvo“, istaknuo je Dražen Jović, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata. Dodao je da NHS ima svog predstavnika u radnoj skupini za izradu Nacionalnog plana za razvoj umjetne inteligencije i želi da glas radnika i sindikata bude jasno i snažno zastupljen u oblikovanju javnih politika i zakona.
Sedina Dubravčić, zamjenica pučke pravobraniteljice, istaknula je kako je Nacionalni plan za razvoj umjetne inteligencije s pripadajućim akcijskim planom trenutno u izradi: „Resorno Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije radi i na provedbenom zakonu Uredbe o umjetnoj inteligenciji koja će biti izravno primijenjena početkom iduće godine. Zakonom će se regulirati imenovanje tijela za nadzor tržišta koje će nadzirati visokorizične sustave umjetne inteligencije. Cijeli proces izrade zakonskog rješenja i Nacionalnog plana trebao bi biti dovršen najkasnije do kraja ove ili početkom iduće godine“.
Telekom i IT poslodavci prednjače u upotrebi umjetne inteligencije u raznim procesima praćenja rada radnika. Stoga je Vesna Mamić, predsjednica Hrvatskog sindikata telekomunikacija, naglasila da traže zakonsko reguliranje korištenja umjetne inteligencije u radnim odnosima, jer je to preozbiljno pitanje da bi ovisilo samo o kolektivnom pregovaranju i volji poslodavaca.
„Tražimo da se umjetna inteligencija u radnim odnosima koristi isključivo kao pomoć u radu i edukaciju, a da se jasno zabrani korištenje umjetne inteligencije za praćenje rada radnika, procjenu učinka, ocjenjivanje i profiliranje radnika u svrhu zapošljavanja, napredovanja ili otkaza. Upravo to prekomjerno prikupljanje podataka, koje različitim algoritmima analizira i zaključuje ne samo što govorimo, nego i što mislimo i kako radimo, narušava dostojanstvo, slobodu i ljudska prava“, naglasila je Mamić.
Informatički stručnjak Lucijan Carić naglasio je da umjetna inteligencija nije jedna koherentna tehnologija, već skup tehnologija s različitim mogućnostima, tehnološkom podlogom te načinom pristupa i obrade podataka i informacija.
„Trenutno nam se umjetna inteligencija čini kao mitska tehnologija, ali za 5 do 10 godina to će biti nešto normalno što ćemo prihvaćati i koristiti u svakodnevnom životu. Najveći je izazov što tehnologije idu ispred legislative i ne vidim način kako bismo se mogli zaštititi od razvoja umjetne inteligencije“, kazao je Carić.
Profesor Zvonimir Galić, predstojnik Katedre za psihologiju rada Filozofskog fakulteta, kazao je da će umjetna inteligencija srednjoročno vjerojatno snažno promijeniti tržište rada. „Ona predstavlja prijetnju postojećim radnim mjestima, pri čemu će poslovi nestati i morat ćemo se dodatno educirati, a neka radna mjesta bit će dehumanizirana. Međutim, umjetna inteligencija također nudi priliku za produktivnije živote i više slobodnog vremena. Hoće li prevladati prijetnje ili prilike, ovisi o tome za što ćemo se uspjeti izboriti“, pojasnio je Galić.
Darije Hanzalek, predsjednik Sindikata grafičara i medija, rekao je kako sindikati nisu protiv razvoja tehnologija koje donose korist društvu, ali da se problemi javljaju kada se nove tehnologije koriste za povećanje moći elita, kapitala i profita, odnosno nastojanja poslodavaca da maksimalno iskoriste radnike.
“Tada se javljaju opasnosti obrnutih trendova s negativnim učincima i dehumanizacijom radnih odnosa, što uključuje gubitak osjećaja svrhe i dobrobiti na poslu te rizike za mentalno i fizičko zdravlje. U korelaciji novih tehnologija i rada, moramo voditi računa da u središtu svih promjena uvijek bude čovjek“, zaključio je Hanzalek.
