Početak rada novog kontejnerskog terminala Rijeka Gateway označava ključan iskorak u pozicioniranju Hrvatske kao strateškog logističkog središta u regiji i šire. Istaknuto je to na međunarodnoj konferenciji Suvremena logistika, management i lanci opskrbe, koja se 20. i 21. listopada održava u Opatiji, u organizaciji medijske kuće Business Media Croatia, izdavača magazina Logistika&Prijevozi.
Dvodnevna konferencija okupila je više od 150 stručnjaka, predstavnika vlasti, gospodarstva i institucija iz Hrvatske i regije. Poseban fokus stavljen je upravo na razvoj riječkog prometnog pravca i otvorenje novog kontejnerskog terminala Rijeka Gateway. Očekuje se da će ovaj projekt, realiziran na Zagrebačkoj obali, značajno povećati kapacitete riječke luke i promijeniti tokove roba u europskim opskrbnim lancima.
Bez snažne logistike nema globalne stabilnosti
Opatija je, istaknula je u pozdravnom govoru glavna urednica magazina Logistika&Prijevozi Đurđica Klancir, simbolično odabrana zbog blizine Rijeke i otvorenja Gatewaya – “još jednih vrata za razvoj hrvatske logistike i transporta”.
“Hrvatska već ima ulogu važnog logističkog središta, no ovom konferencijom želimo otvoriti prostor za raspravu i o preprekama koje još koče puni potencijal razvoja”, poručila je Klancir.
Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, koji je otvorio Konferenciju, u svom je izlaganju naglasio da bez snažne logističke i transportne industrije nema stabilnog globalnog tržišta.
Najavio je niz infrastrukturnih ulaganja: od izgradnje treće trake autoceste prema Bosiljevu, preko modernizacije sustava naplate, do strateški najvažnijeg projekta u idućih deset godina – nizinske pruge od Rijeke do Zagreba, vrijedne 3 milijarde eura.
“Završetkom izgradnje i početkom rada Zagrebačke obale u riječkoj luci imat ćemo 300 novih kamiona na autocesti i zato je nužno izgraditi treću traku. Projektiranje je već u poodmakloj fazi i vjerujem da ćemo brzo moći najaviti i početak gradnje”, istaknuo je Butković.
Riječka luka: Od 500 TEU-a do pola milijuna
O značenju Rijeka Gatewaya i transformaciji luke u uvodnom predavanju govorio je i Denis Vukorepa, ravnatelj Lučke uprave Rijeka. U izlaganju “Transformacija riječke luke – Nova vrata Europe”, podsjetio je na skromne početke kontejnerizacije 1971. godine. Tada je u Rijeci prekrcano tek 500 TEU-a, dok će do kraja ove godine na riječkim terminalima ta brojka doseći 500.000 jedinica.
TEU (engl. Twenty-foot Equivalent Unit) je standardna mjerna jedinica u pomorskom i kontejnerskom transportu, koja označava kapacitet jednog kontejnera dužine 20 stopa (oko 6,1 metar).
Vukorepa je predstavio niz nadolazećih projekata, uključujući novi višenamjenski terminal na Praškom pristaništu, modernizaciju silosa za prekrcaj žitarica, te ekološki održivo upravljanje terminalom Bršica. Kruna planova je izgradnja novog kontejnerskog terminala na otoku Krku, čije je otvaranje predviđeno do 2035. godine.
“Kada svi projekti budu dovršeni, kapacitet riječke luke prijeći će pet milijuna TEU-a. Time će Rijeka postati jedna od deset najvećih kontejnerskih luka u Europi”, poručio je Vukorepa.
Pet pomorskih prolaza koji određuju svjetsku trgovinu
U prvom danu konferencije, osim Vukorepe, izlagali su i brojni drugi stručnjaci. Ivan Odorčić iz Hrvatske udruge poslodavaca analizirao je utjecaj globalnih kriza na pomorske rute. Istaknuo je pet ključnih točaka koje određuju stabilnost svjetske trgovine: Sueski kanal, Hormuški prolaz, Panamski kanal, Bospor i Malajski prolaz.
“Pet pomorskih prolaza određuje tokove robe i stabilnost globalnih lanaca opskrbe. U posljednjim godinama svjedočimo sve većoj nesigurnosti i potrebi za novim rješenjima”, kazao je Odorčić.
Tadej Pojbič iz Slovenskog logističkog udruženja naglasio je pak važnost povjerenja i suradnje među državama. Naveo je kako trgovinska razmjena između Hrvatske i Slovenije iznosi 7,5 milijardi eura, uz veliki prostor za rast.
Na suradnju susjednih država pozvao je i Jürgen Mandl, predsjednik Gospodarske komore Koruške. Istaknuo je da bez kvalitetne prometne povezanosti nema snažne regionalne suradnje. Pozvao je na nastavak ulaganja u infrastrukturu koja povezuje države srednje i jugoistočne Europe.
Jadranske luke u novom europskom preslagivanju
Prvi dan konferencije zaključen je panel-raspravom o ulozi jadranskih luka u europskom logističkom preslagivanju. Uz Vukorepu i Tomislava Rosandića iz Rijeka Gatewaya, sudjelovao je i Matej Kutle iz Luke Split.
Rosandić je potvrdio da je novi terminal već u visokoj operativnoj funkciji i kako očekuje svoj osmi brod. “Zapošljavamo 260 ljudi, a broj će uskoro premašiti 300. Kapacitet prve faze je 650.000 TEU, a u drugoj fazi očekujemo prelazak milijun TEU-a”, istaknuo je.
Vukorepa je rekao da su već počele pripreme za novi terminal na Krku, što uključuje izgradnju drugog mosta, dovođenje željeznice na otok i povezivanje otoka s kopnom tunelom.
Kutle je pak istaknuo kako bi ulazak BiH u EU značajno poboljšao povezanost splitske luke i otvorio nove prilike za razvoj.
Svi su sudionici upozorili na važnost održivog razvoja i jače integracije luka u lokalne zajednice.
Panelisti su naglasili značaj komunikacije s lokalnom zajednicom te potrebu za razvojem ekoloških standarda u lučkom poslovanju. Zaključili su kako luke, kao integralni dio gradova, moraju voditi računa o održivosti i društvenoj odgovornosti.
