Moody’s podigao kreditni rejting Hrvatske na A razinu

U najnovijem izvješću svjetska agencija za dodjelu kreditnog rejtinga Moody’s povećala je kreditni rejting Hrvatske za čak dva stupnja odjednom, s Baa2 na razinu A3, uz stabilne izglede, priopćeno je iz Vlade.

Odluka o podizanju rejtinga “odražava ponajprije naša očekivanja da će fiskalna snaga Hrvatske i u kratkoročnoj do srednjoročnoj perspektivi biti znatno viša, ponajprije zbog oštrog smanjenja tereta javnog duga” i da taj trend “vjerojatno neće promijeniti smjer”, tumače u Moody’su.

Rejting Hrvatske podignut je i zbog kontinuiranog poboljšanja snage hrvatskog gospodarstva zahvaljujući, među ostalim, “značajnoj strukturnoj reformi” i ulaganjima u sklopu Nacionalnog plana za oporavak i otpornost i “značajno pojačanom” doseljavanju radne snage.

Moody’s ističe doprinos snažnih institucija i kvalitetnog upravljanja, što potvrđuje i učinkovita provedba reformi i investicija u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) te realizacija strateških ciljeva, poput članstva u europodručju i schengenskom prostoru. Istodobno, iznose se očekivanja da će fiskalna snaga ostati visoka u kratkom i srednjem roku, te da će realizacija NPOO-a i dalje pozitivno utjecati na gospodarski rast, navodi Vlada.

Javni dug iskazan udjelom u BDP-u trebao bi na kraju ove godine iznositi 57 posto i biti gotovo za 14 postotnih bodova niži nego u pretpandemijskoj 2019. godini, te gotovo za 30 postotnih bodova niži nego na pandemijskom vrhuncu u 2020., izračunali su u Agenciji te dodaju kako se teret duga smanjio se znatno brže nego što su očekivali kada su u srpnju 2022. podignuli rejting Hrvatske na ‘Baa2’.

Među razlozima ističu vrlo snažan realan gospodarski rast nakon pandemije, dodatno potaknut još snažnijim nominalnim rastom u okruženju visoke inflacije.

Proračunski manjak trebao bi pak porasti s prošlogodišnjih 0,7 na 2,2 posto u 2024., izračunali su, podignuvši procjenu od prošle jeseni za 0,3 postotna boda. U idućim godinama trebao bi se smanjiti paralelno postupnom ukidanju mjera koje građanima ublažavaju teret troškova života i zaključenju ulaganja financiranih iz europskih fondova u 2026.

Hrvatski BDP porast će ove godine prema njihovim izračunima za 3,5 posto, a u 2025. i 2026. trebao bi usporiti na nekih tri posto.

Novac iz europskog Fonda za oporavak i otpornost dosegnuo je u 2023. godini oko 13 posto hrvatskog BDP-a u 2023., naglašavaju, napominjući da je veći udio bilježila samo Grčka.

Hrvatsko gospodarstvo i proračun trebali bi i na srednji rok postizati bolje rezultate nego što se trenutačno očekuje, posebno ako mjere povezane s Nacionalnim planom za oporavak i otpornost potaknu potencijal za rast u većoj mjeri nego što pokazuju Moody’sovi trenutačni izračuni.

Ograničenja gospodarskih kapaciteta i potencijalni “izazovi” u očekivanom smanjenju umjerenog proračunskog deficita mogli bi pak rezultirati slabijim gospodarskim rastom i proračunskim ishodima nego što izračuni trenutačno pokazuju, napominju u agenciji.